arrow up
Dobrovoljačka ulica Foto: arhiv

Bez prava na spomen-obilježje žrtvama „Dobrovoljačke“ i pristup mjestu zločina

Zločin paravojnih muslimanskih naoružanih formacija nad pripadnicima JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, jedan je od prvih i najkrvavijih zločina nad Srbima u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu čije rane i danas bole, jer porodice žrtava nikada nisu dobile pravnu satisfakciju, a federalne vlasti nikada nisu dozvolile postavljanje spomen-ploče nevinim žrtvama na mjestu zločina. Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova donio je odluku da se obilježavanje zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ove godine organizuje 3. maja, na dan stradanja pripadnika JNA, samo u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, a ne i u federalnom Sarajevu, i ta odluka je iznuđena ponašanjem kantonalnih i federalnih

HVO - Orašje Foto: RTRS

Srpski logoraši: Zločine u Posavini pravosuđe tretira kao manje bitne

Srpski logoraši sa područja opštine Odžak, nad kojima su u proteklom ratu pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ primijenili 132 metode mučenja, tvrde da zločine počinjene nad srpskim narodom u Posavini domaće pravosuđe tretira kao manje vrijedne. Predsjednik Udruženja logoraša „Odžak `92“ Milan Miletić rekao je Srni da je do sada procesuiran manji broj izvršilaca, a da niko od članova Kriznog štaba Odžak, koji su odgovorni za zatvaranje Srba u osnovnu školu i fabriku „Strolit“, nije uhapšen niti osuđen. „Samo to što ni poslije 25 godina niko od njih nije odgovarao govori da ih neko štiti“, ocijenio je Miletić. On je naglasio da su svi, koji su do sada osuđeni ili

Potomci zločinaca iz Drugog svjetskog rata nastavili su krajem prošlog vijeka maltretiranje, ubijanje i progon Srba sa prostora BiH, Hrvatske i Kosmeta što je dovelo do toga da su pojedini dijelovi BiH, Kosmeta i gotovo cijela Hrvatska danas bez srpskog življa, zaključeno je u Beogradu na tribini "Ratovi 90-tih u Jugoslaviji: srpske žrtve".

Zbog ponovljenog zločina dio BiH, Kosmet i Hrvatska ostaju bez Srba

Potomci zločinaca iz Drugog svjetskog rata nastavili su krajem prošlog vijeka maltretiranje, ubijanje i progon Srba sa prostora BiH, Hrvatske i Kosmeta što je dovelo do toga da su pojedini dijelovi BiH, Kosmeta i gotovo cijela Hrvatska danas bez srpskog življa, zaključeno je u Beogradu na tribini „Ratovi 90-tih u Jugoslaviji: srpske žrtve“. Naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju iz Beograda Nenad Antonijević je u osvrtu na ratna dešavanja u BiH istakao da se često previđa da je prva srpska žrtva u BiH bila Anka Zec iz Bosanske Dubice 13. septembra 1991. godine i da ju je ubila hrvatska granata, a da su Hrvati svoj zločinački pir nad Srbima u

Zoran Saponjic

Po Metohiji…

U Visokim Dečanima našao sam juče izgubljenog sebe. I video Božju milost. I Njegovu slavu. I kao nikad u životu zadrhatao pred svecima iskopanih očiju. Video Dečane. Visoke. Grešan i bedan, mali i prolazan, nedostojan… Nisam ih tako zamišljao. A ko još od nas prolaznih i slabih može da zamisli Božiju lepotu. Krstove dečanske. Ej, krstove dečanske. I stazu kojom su hodali veliki pred Bogom i još veći u veri. Oni koji su radije ostajali bez očiju, i bez glave, i bez sebe nego da ostanu bez Njega i Njegove milosti. Oni veliki i neprolazni. Hodao sam juče svetom lavrom. A noćas, kad su mi se te slike stale vraćati,

Жarković: Prikrivena srpska masovna grobnica u Zagrebu!

Miroslavu Vukoviću iz sela Medari, kod Nove Gradiške, zaklani su najbliži članovi porodice – dva strica – Ranko i Milutin, kao i njihove porodice. Komšije Hrvati zaklali su i Milutinovu suprugu Cvijetu i sedmogodišnju kćerku Draganu… Priredio: Milomir SAVIĆ Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz Zapadne Slavonije Krsta Жarković tvrdi da se u blizini zagrebačkog groblja Mirogoj nalazi prikrivena masovna grobnica u kojoj je više od 20 Srba ubijenih 1. maja 1995. godine u operaciji „Bljesak“. „Udruženje raspolaže pouzdanim informacijama da su u neposrednoj blizini zagrebačkog Mirogoja pokopani srpski leševi koje su Hrvati pokupili nakon operacije `Bljesak`, čija se imena nalaze na spisku nestalih, a za koje se godinama sumnjalo da

Od ubijanja i protjerivanja Srba Zapadne Slavonije prošle 22 godine

Hrvatska vojska je 1. maja 1995. godine počela akciju „Bljesak“, tokom koje je za dva dana protjerano na hiljade Srba, dok se 283 lica srpske nacionalnosti, od kojih 55 žena i 11 djece, i dalje vodi kao nestalo. Na srpsku oblast Zapadnu Slavoniju, koja je bila sastavni dio Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN /Sektor „Zapad“/, hrvatske oružane snage izvršile su agresiju. Snage UN tada su se jednostavno povukle i ostavile srpsko stanovništvo na milost i nemilost hrvatskim jedinicama. Srbi Zapadne Slavonije krenuli su tada u egzodus spasavajući živote, a na putu prema „mostu spasa“ preko rijeke Save, koji vodi u Republiku Srpsku, kolone srpskih izbjeglica sustizale su avionske

Milan Ružić

Skot

Čitao sam kako je Kajl Skot govorio o „varnicama“ između Albanije i Srbije. U svom nadahnutom govoru pozvao je na održavanje dobrih odnosa, sa čim bi se svako normalan morao složiti. Međutim, kako se složiti sa rečenicom koju je ovom prilikom Skot više puta izrekao, a koja glasi: „Ono što Srbiji treba i što treba regionu je manje istorije, a više državnika.“? Da li biste možda hteli da mi potpuno izbrišemo svoje pamćenje, pa da nas vi naučite novoj istoriji koju nam krojite iza leđa već decenijama, i to ne samo nama, već celom svetu? Ili bi lakše bilo da se svi amerikanizujemo, pa da ništa od istorije i nemamo

Parastos

Parastos povodom 22. godišnjice stradanja Srba u agresiji hrvatske vojske „Bljesak„

Ove godine kao i do sada porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 22. godišnjicu stradanja srpskog naroda u akciji hrvatske vojske „Bljesak“. Parastos će se služiti u crkvi Sv Marka, u Beogradu, 01.  maja 2017. godine (ponedeljak),  s početkom  u 11 časova. Nakon parastosa, u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima. Vaše prisustvo parastosu značilo bi saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. S poštovanjem, Predsjednica: Dragana Đukić    

Groblje u Glini , Foto Tanjug

Veritas: Ekshumirane žrtve u Hrvatskoj su srpski civili

Dokumentaciono informativni centar Veritas saopštio je danas da posmrtni ostaci ekshumirani na Novom groblju u Glini prošle sedmice pripadaju srpskim civilima stradalim u hrvatskoj akciji Oluja Dokumentaciono informativni centar Veritas saopštio je danas da posmrtni ostaci ekshumirani na Novom groblju u Glini prošle sedmice pripadaju srpskim civilima stradalim u hrvatskoj akciji Oluja. U saopštenju se navodi da je ekshumirano 36 posmrtnih ostataka, te da hrvatske strana tvrdi da je reč o neidentifikkovanim posmrtnim ostacima iz „Domovinskog rata“ osoba poginulih 1995. godine, koji su „nakon sprovedene humane asanacije“ bili ukopani u pojedinačnim grobnicama. Komisija Vlade Srbije za nestala lica, čiji predstavnici su kao stručni saradnici prisustvovasli ekshumaciji, međuitm, saopštili su da

Trojici višegodišnje zatvorske kazne u slučaju "Lora 2"

Trojica vojnih policajaca osuđena za ratni zločin u „Lori“

Zbog ratnih zločina 1992. godine protiv ratnih zarobljenika iz bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica u splitskom zatvoru „Lora“, trojica bivših vojnih policajaca nepravosnažno su osuđena na višegodišnje zatvorske kazne u slučaju „Lora 2“. S obzirom na raniju pravosnažnu osuđujuću presudu u slučaju „Lora 1“, u kojem im se sudilo zbog ratnih zločina protiv civila, sudija Жupanijskom suda u Splitu Vladimir Жivaljić presudio je zameniku upravnika Vojno-istražnog centra „Lora“ Tončiju Vrkiću objedinjenu zatvorsku kaznu od deset godina, a pripadnicima 72. jedinice vojne policije, Anti Gudiću i Anđelku Botiću ukupno po osam godina zatvora, prenela je agencija Hina. U slučaju „Lora 2“, Vrkić je dobio šest, a Gudić i Botić po

Povodom Dana opštine Gradiška i 72. godine od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu danas su položeni vijenci na spomen-obilježja žrtvama Narodnooslobodilačkog rata,na biste narodnih heroja, spomen-kosturnicu i centralno spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata.

Položeni vijenci na spomen-obilježja

Povodom Dana opštine Gradiška i 72 godine od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu danas su položeni vijenci na spomen-obilježja žrtvama Narodnooslobodilačkog rata, na biste narodnih heroja, spomen-kosturnicu i centralno spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata. Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić, rekao je da 72 godine opština Gradiška živi u slobodi i da zato svi moraju da je poštuju, održavaju i brinu da se opština što brže razvija. „Lokalna uprava će se potruditi da se na spomen-obilježje borcima odbrambeno-otadžbinskog rata od 1991-1995. godine postave imena svih poginulih boraca, ali isto tako ćemo nastojati da infrastrukturno uredimo Gradišku izgradnjom saobraćajnica, opremanjem Agroindustrijske zone u Novoj Topoli i otvaranjem sportske dvoranu za mlade“, rekao

Brčko: Parastos borcima VRS Foto: SRNA

Služen parastos poginulim borcima VRS

U Spomen-kapeli poginulim borcima Vojske Republike Srpske /VRS/, koja je izgrađena u porti Hrama Svete Petke u brčanskom naselju Grčica, služen je parastos za poginule pripadnike trećeg bataljona Prve posavske brigade. „Odali smo poštu našim saborcima koji su dali živote u odbrani Brčkog i u stvaranju Republike Srpske. To činimo godinama, prvog ponedjeljka u sedmici poslije Vaskrsa“, rekao je novinarima predsjednik Boračke organizacije u Brčko distriktu Жivan Ilić. On je i ovom prilikom ukazao na težak socijalni položaj demobilisanih boraca i porodica poginulih pripadnika VRS, naglasivši da bi s ciljem rješavanja njihovih problema bilo neophodno da se pri Vladi Brčko distrikta formira odjeljenje za zaštitu prava boračke populacije i porodica

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštao je danas crkvu Svetog apostola Tome u sklopu Spomen-kompleksa Čardak kod Dervente, gdje su pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica 1992. godine ubili 37 mještana srpske nacionalnosti.

Vladika Hrizostom osveštao crkvu u Spomen-kompleksu Čardak

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštao je danas crkvu Svetog apostola Tome u sklopu Spomen-kompleksa Čardak kod Dervente, gdje su pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica 1992. godine ubili 37 mještana srpske nacionalnosti. Vladika Hrizostom je naglasio da su mještani bili mučenici i da je to mjesto stradalništva. „Nisu oni stradali slučajno, nisu slučajno žrtve. Oni su stradali zbog imena Isusa Hrista kojeg su nosili u sebi i na sebi“, rekao je vladika Hrizostom u besjedi nakon što je osveštao crkvu i služio parastos za stradale mještane Čardaka. On je zahvalio svima koji su pomogli izgradnju Spomen-kompleksa „Čardak“. Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa Drago Knežević rekao je da

U Batkuši kod Šamca danas je služen parastos za 18 srpskih boraca iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, sedam civilnih žrtava i 45 poginulih u Drugom svjetskom ratu

Parastos za poginule u Batkuši

U Batkuši kod Šamca danas je služen parastos za 18 srpskih boraca iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, sedam civilnih žrtava i 45 poginulih u Drugom svjetskom ratu. Kod spomenika stradalima cvijeće i vijence su položile porodice poginulih boraca, predstavnici mjesnih boračkih organizacija i lokalne vlasti. Marko Todorović iz Mjesnog odbora Boračke organizacije rekao je da je krajem aprila 2009. godine osveštan spomenik poginulima i da se od tada uvijek u drugoj polovini aprila služi parastos za sve stradale iz Batkuše. Načelnik Odjeljenja za opštu upravu opštine Šamac Lepa Trivić rekla je da je za pomoć porodicama palih boraca, ratnim vojnim invalidima, demobilisanim borcima i civilnim žrtvama rata ukupno planirano 58.000 KM

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na centralno spomen-obilježje za 301 poginulog borca opštine Ugljevik danas je obilježeno 25 godina od formiranja specijalne ratne jedinice „Mandini lavovi“ koja je djelovala u okviru Prve majevičke brigade Vojske Republike Srpske.

Obilježeno 25 godina od nastanka „Mandinih lavova“

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na centralno Spomen-obilježje za 301 poginulog borca iz opštine Ugljevik danas je obilježeno 25 godina od formiranja specijalne ratne jedinice „Mandini lavovi“ koja je djelovala u okviru Prve Majevičke brigade Vojske Republike Srpske /VRS/. Cvijeće je položeno i na spomen-bistu komandanta ove jedinice vojvode Mitra Maksimovića-Mande koja se nalazi ispred ugljevičkog Centra za kulturu, čime su članovi porodice, saborci i građani Ugljevika odali počast heroju odbrane. Predsjednik Udruženja veterana „Mandini lavovi“ Drago Tomić rekao je da se ova jednica borila na svim ratištima, od Trebinja do Novog Grada. „Svake godine na Mali Vaskrs obilježavamo dan naše jednice kroz koju je prošlo 500 boraca, od kojih

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.