arrow up
Milan_Bastasic_jedini_prezivjeli_od_77_srpskih_djecaka_3.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Uvod

Istorijsko iskustvo porodice, pa i cijelog jednog naroda, jeste riznica koja se ne puni sama od sebe. Rad članova porodice, ali i institucija jednog naroda na dopunjavanju te riznice predstavlja dug prema precima, ali, u isto vrijeme, i odgovoran odnos prema potomstvu. Mnogo je činilaca koji opstruiraju građenje istorijskog iskustva, ali ono se, unatoč nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, isprepletenosti sukobljenih interesa u miljeu različitih društvenih sistema odvija, makar i običnim usmenim predanjem, sa koljena na koljeno. Bilogorske porodice činile su do 1941. godine najbrojniju zapadnu enklavu srpskog pravoslavnog naroda, smještenu točno na dijagonali Budimpešta–Rim. Kao najistureniji pravoslavni klin, zabijen još početkom XV vijeka u neprikosnoveno prozelitističko katoličko okruženje, okrenut

Kotor Varoš - pomen Foto: SRNA

Obilježeno 26 godina od formiranja Kotorvaroške brigade

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod Spomen-obilježja poginulim borcima u Kotor Varošu danas je obilježeno 26 godina od formiranja Prve lake kotorvaroške pješadijske brigade, čijih je 109 pripadnika dalo život za odbranu Republike Srpske. Parastos za poginule borce služio je jerej Жivko Ilić koji je istakao da je Prva laka kotorvaroška pješadijska brigada imala izuzetan značaj u sudbonosnim vremenima jer je zaštitila Srbe na ovom području i pomogla odbrani Republike Srpske. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Gosto Trivunović istakao je da su 363 pripadnika Kotorvaroške brigade teže ili lakše ranjena u odbrambeno-otadžbinskom ratu. “Da nije bilo njih danas ne bismo živjeli u slobodi koju imamo. Uvijek smo kao prioritet stavljali borbu

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

Dve trećine Srba tuguje zbog Kosova

Zamrznut konflikt najbolje je rešenje za 63 odsto građana, a više od polovine je za upotrebu vojne sile radi zaštite naroda na KiM, pokazuje anketa agencije „Faktor plus” Da bi zamrznuti konflikt bio trenutno najbolji razvoj događaja na Kosovu i Metohiji misli čak 63 procenta građana, pokazuje istraživanje agencije „Faktor plus”. Petina građana, tačnije 21 odsto, smatra da bi najbolje rešenje u ovom trenutku bio dogovor kojim će i Srbi i Albanci nešto dobiti, odnosno izgubiti, dok devet odsto njih ocenjuje da treba postići dogovor između Beograda i Prištine po svaku cenu. Njih sedam odsto nema stav o ovom pitanju, koje se, naglašava direktor agencije Vladimir Pejić, ne tiče krajnjeg

Obilježeno 26 godina od formiranja Kneževske brigade

Polaganjem vijenaca i cvijeća u Spomen-sobi Lake kneževske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/, danas je u Kneževu obilježeno 26 godina od formiranja ove jedinice, koja je tokom rata imala 19 poginulih i veći broj ranjenih boraca. Vijence i cvijeće su tim povodom položili načelnik Kneževa Goran Borojević, prvi komandant brigade Marinko Ćelić, njeni pripadnici, predstavnici lokalne Boračke organizacije, porodice palih boraca ove brigade i drugih jedinica. U Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Kneževu ranije je služen parastos za sve poginule borce ove brigade i Kneževa. Predsjednik Boračke organizacije Kneževa Ranko Vučić rekao je Srni da je ova brigada osnovana 10. juna 1992. godine u sastavu Prvog krajiškog korpusa VRS, te

Obilježeno 26 godina od osnivanja Druge oklopne brigade VRS

Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomenik generalu Vojske Republike Srpske /VRS/ Slavku Lisici danas je u Banjaluci obilježeno 26 godina od osnivanja Druge oklopne brigade Vojske Republike Srpske /VRS/, koja je dala veliki doprinos u odbrani i stvaranju Srpske. Vijence i cvijeće su na spomenik Lisici na banjalučkom groblju Sveti Pantelija položili ratni komandant Druge oklopne brigade VRS Miko Škorić, kao i generali Mirko Tepšić i Stamenko Novaković. Počast prvom komandantu Druge oklopne brigade Slavku Lisici odali su i njegovi ratni saborci, prijatelji i članovi porodice. Za sve poginule i umrle pripadnike Druge oklopne brigade VRS ranije je u Spomen-sobi ove jedinice u banjalučkom univerzitetskom kampusu služen parastos. Ratni komandant

Obilježeno 26 godina od osnivanja Gradiške i Srbobranske brigadeFoto: SRNA

Obilježeno 26 godina od osnivanja Gradiške i Srbobranske brigade

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja u Gradišci je danas obilježeno 26 godina od osnivanja Prve gradiške lake pješadijske brigade i 19. srbobranske pješadijske brigade. Kod Centralnog spomen-obilježja danas su osveštane i spomen-ploče na kojima su ispisana imena 611 poginulih boraca. Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić rekao je da je postavljanjem ploča sa imenima poginulih boraca otadžbinskog centralni spomenik u Gradišci dobio izgled kakav zaslužuju borci koji su ugradili živote u temelje Republike Srpske. On je naglasio da 611 poginulih boraca ne smiju biti zaboravljeni, da se treba posvetiti pažnja njihovim porodicama i obezbjediti posao njihovoj djeci. Ratni komandant Prve gradiške lake pješadijske brigade general Boško Gvozden podsjetio

Parastos ubijenim Srbima u selu Čemerno kod Ilijaša Foto: SRNA

Služen pomen srpskim žrtvama iz Čemerna

U selu Čemerno u opštini Ilijaš danas je obilježeno 26 godina od zločina nad 32 srpska vojnika i civila koje su počinili pripadnici muslimanskih formacija. Tim povodom kod spomen-obilježja u Čemernu paroh ilijaški jerej Božidar Tanović služio je parastos nastradalim, a potom su članovi porodica stradalih, izaslanik predsjednika Republike Srpske, predstavnici organizacijama porodica zarobljenih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, Zvornik i Bijeljina, Udruženja ratnih vojnih invalida iz Zvornika položili cvijeće i prislužili svijeće. Zločin u selu Čemerno, gdje je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja, ali za to još niko nije odgovarao. Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića

Služenjem parastosa u hramu Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama za 23 poginula pripadnika Osmog odreda Specijalne brigade policije Republike Srpske, te polaganjem cvijeća na spomen-obilježje ispred Policijske stanice Istočno Sarajevo, danas je obilježeno 26 godina od formiranja ovog odreda.

Obilježeno 26 godina od formiranja 8. odreda Specijalne brigade policije

Služenjem parastosa u hramu Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama za 23 poginula pripadnika Osmog odreda Specijalne brigade policije Republike Srpske, te polaganjem cvijeća na spomen-obilježje ispred Policijske stanice Istočno Sarajevo, danas je obilježeno 26 godina od formiranja ovog odreda. Ratni komandant Odreda Specijalne brigade policije Ilidža Branislav Okuka izjavio je novinarima u Istočnom Sarajevu da je ovo prilika da se svi prisjete ove brigade, koja je bila i najelitnija jedinica koju je Republika Srpska imala. Okuka kaže da su pripadnici Osmog odreda Specijalne brigade policije učestvovali u odbrambeno-otadžbinskom ratu na svim ratištima u Republici Srpskoj, odnosno tamo gdje je bilo najpotrebnije da se odbrane srpske teritorije i stanovništvo. “Ponosni smo

Milan Martić, Dragomir Milošević,Milan Lukić Foto OVE MAIDLA

Tortura nad Haškim osuđenicima: Srbe na pregled odvode u kavezu

Crveni krst pisao Hagu o teškim uslovima u estonskim zatvorima. Dok ih pregledaju vezane su im ruke i noge Međunarodni komitet Crvenog krsta pisao je predsedniku Mehanizma u Hagu Teodoru Meronu o izuzetno teškim uslovima u kojima haški osuđenici Milan Martić, Dragomir Milošević i Milan Lukić u Estoniji izdržavaju kazne. Kako “Novosti” saznaju, od Merona je zatraženo da odgovori na pitanja u vezi sa osnovnim ljudskim pravima srpskih osuđenika i da preduzme odgovarajuće mere za poboljšanje uslova u kojima izdržavaju kazne. Posle ovog upozorenja Crvenog krsta, čiji su se predstavici tokom nedavnog boravka i lično uverili kakvo katastrofalno stanje vlada u estonskom zatvoru u Tartuu, sudija Meron je uputio dopis

Spomenik_u_selu_Cemerno_kod_Ilijasa.jpg

Danas obilježavanje 26 godina od zločina nad Srbima

 U selu Čemerno u opštini Ilijaš danas će biti položeno cvijeće, prislužene svijeće i služen parastos kod spomen-obilježja povodom 26 godina od zločina nad 32 srpska vojnika i civila koje su počinili pripadnici muslimanskih formacija. Jovan Damjanović kaže da su muslimani ratnici iz tadašnje Teritorijalne odbrane Breza u ovom ilijaškom selu ubili gotovo sve žitelje, uključjujući njegovu majku, braću, rođake, širu porodicu i komšije. “Tako nije bilo ni u Jasenovcu”, rekao je Damjanović i podsjetio da do danas za zločin u Čemernu niko nije odgovarao. Potpredsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Nevena Šiljegović rekla je Srni da je Čemerno 26 godina poslije krvavog pira

Na Filozofskom fakultetu na Palama večeras je predstavljena knjiga “Dosije Sarajevo“ autora i predsjednika Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Milivoja Ivaniševića.

U knjizi “Dosije Sarajevo” imena 7.428 Srba stradalih u Sarajevu

Na Filozofskom fakultetu na Palama večeras je predstavljena knjiga “Dosije Sarajevo” autora Milivoja Ivaniševića, koja sadrži 7.428 imena srpskih ratnih žrtava u Sarajevu, imena njihovih egzekutora, kao i svjedočenja 80 ljudi o tome kako su mučeni, silovani, ispitivani. Ivanišević, koji je i predsjednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, rekao je novinarima da je rad na knjizi i samo prikupljanje svih dokumenata o srpskim stradanjima trajao dugo jer se građa zasniva na autentičnim dokumentima koji zaslužuju izuzetnu pažnju. “Čak 85 odsto Srba ubijenio je u svojim selima. Analizom sam utvrdio da su muslimanski vojnici najviše ginuli prilikom napada na srpska sela, gdje su Srbi morali da se brane”,

Hrvati na krilima ”Oluje” putuju u Rusiju: “Kockasti” u Vukovaru slavili progon Srba i sa zastavom iz Knina kreću na Svetsko prvenstvo

Ne treba mešati politiku i sport, pogotovo ne pred početak SP u Rusiji – rečeno je za “Novosti” u SDSS. Petković: Još su samo topovi falili OD STALNOG DOPISNIKA “NOVOSTI”: ZAGREB Ispraćaj hrvatske reprezentacije u Rusiju obeležio je skandal. Ekspedicija “kockastih” je na Svetsko prvenstvo ponela repliku zastave koja se vijorila na Kninskoj tvrđavi posle ulaska hrvatske vojske u taj grad u operaciji “Oluja”. – Ne treba mešati politiku i sport, pogotovo ne pre početka Svetskog fudbalskog prvenstva u Rusiji – rečeno je, za “Novosti”, u SDSS, pošto je general Mirko Šundov predao u Vukovaru hrvatskim reprezentativcima zastavu, repliku one koja je okačena u Kninu posle “Oluje”. Na svečanoj večeri

Boračke organizacije opštine Pale Mihajlo Parađina položio je vijenac na mjesnom spomen-obilježju u naselju Stara Stanica na Palama.

Obilježeno 26 godina od stradanja srpskih boraca na Trebeviću

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na mjesnom spomen-obilježju u naselju Stara Stanica na Palama, danas je obilježeno 26 godina od stradanja 14 boraca čete “Petar Pandurević” u napadu muslimanskih snaga na srpske položaje na Trebeviću. Borac čete “Petar Pandurević” Puniša Lukić rekao je da je stradanje ove čete bilo posljedica događaja na Жepi, jer su položaji na Trebeviću bili oslabljeni i neprijateljske snage su to iskoristile, upale i masakrirale 14 boraca. On je istakao da su stradanja na Жepi i Trebeviću “zavila u crno Pale”. Načelnik opštine Pale Boško Jugović istakao je da se svake godine organizuje obilježavanje stradanja boraca čete “Petar Pandurević” i drugih sa ovog područja koji su

Zarobljeni u maju '95. na Ozrenu

Majski masakr Zeničkog korpusa

Tužilaštvo BiH iz optužnice protiv Sakiba Mahmuljina izostavilo jedan od najvećih zločina. Ubili 56 zatvorenika i ranjenika Prnjavorske brigade Tužilaštvo BiH u optužnici protiv Sakiba Mahmuljina izostavilo je, tačnije uopšte nije uvrstilo, jedan od najvećih zločina u proteklom ratu. Reč je o stravičnom zločinu nad 56 pripadnika Prnjavorske lake brigade VRS, uglavnom ranjenih i zarobljenih, koji su u maju 1995. godine na ozrenskoj koti Podcjelovo, upravo pod komandom Mahmuljina, počinili pripadnici tzv. ABiH Trećeg (zeničkog) korpusa, te domaći i strani mudžahedini. U sarajevskom procesu koji je u toku, optužnica tereti Mahmuljina da je znao za ubistva i zlostavljanja zatvorenika u periodu jul-avgust i u drugom slučaju tokom septembra 1995. godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.