Vejn Medsen Američki novinar i publicista Vejn Medsen tvrdi da su SAD širom svijeta organizovale 64 “obojene” revolucije i prevrata, uključujući i svrgavanje predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića. “Državni sekretar Džon Keri izjavljuje da SAD nisu podržavale mnogobrojne ‘obojene’ revolucije po svijetu. Gospodinu državnom sekretaru treba poslati pakovanje od 64 olovke u boji – po jednu za svaku revoluciju koju je od svrgavanja Slobodana Miloševića spremao Vašington”, naglasio je Medsen. On je ukazao da sadašnji američki državni sekretar, koji je učestovao u radu senatskog Komiteta za međunarodne odnose, “mora bolje od drugih da poznaje” američku politiku organizovanja, podsticanja i pomaganja “obojenim” pokretima. “Pogotovo što je Džon Keri bio i predsjednik

Sanda Rašković-Ivić, sa dvoje dece, krenula je iz Zagreba u Beograd, gotovo navrat-nanos. – Ne znam kako, ali dečje igračke zauzele su najviše prostora u automobilu – kaže ona. – Rastanak sa našim porodičnim kutkom u Zagrebu bio je bolan. Deca su, pored igračaka, tražila da obavezno ponesemo kavez sa kanarincem. U kolima je ostalo još samo toliko mesta da stavimo nešto garderobe. Da, ponela sam i pregršt porodičnih fotografija. Kako ste stigli do Beograda? – Jedan deo puta vozila sam ja. Kod Sesveta, po dogovoru, promenili smo automobil. Odatle do Beograda vozio nas je jedan prijatelj. Prošli smo kroz šest kontrolnih punktova. Srećom, niko me nije prepoznao. Niko nije

Udruženja iz Republike Srpske proistekla iz odbrambeno-otadžbinskog rata uputiće danas poslanicima iz Srpske u parlamentu BiH dopis za konsultativni sastanak na kojem će ih pozvati da jedinstveno nastupe u vezi sa zahtjevom za opoziv Šefika Džaferovića sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Predsjednik Udruženja “Veterani Republike Srpske” Duško Vukotić rekao je da je jedinstven nastup srpskih poslanika preduslov za dalju njihovu koheziju u Sarajevu. “Džaferović mora biti smijenjen jer mnoga naša braća, oficiri, policijski i politički funkcioneri leže dugogodišnje robije pod optužnicama da su znali, a nisu spriječili zločin. Istovremeno, Džaferović je sa mjesta načelnika Centra službi bezbjednosti u Zenici znao za odsjecanje srpskih glava, za prisustvo mudžahedina,

Srbija je danas jedina država bivše Jugoslavije, pored Makedonije, koja je još uvek multinacionalna. S druge strane, u svim državama koje je NATO uzeo u protektorat (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo), izvedeno je gotovo potpuno etničko čišćenje. Koliko su tačno mediji izveštavali o Jugoslaviji? Da li su s pravom predstavili NATO rat kao „humanitarni“ rat? Da li su velike sile imale tajne strategije? Da li su mediji lagali šireći ratnu propagandu? Danas odgovaramo na ova i mnoga druga pitanja koja niko nikada nije smeo da postavi. Hajde da se podsetimo istorije koja bi zapravo trebalo da se nalazi u udžbenicima. Da li je rat počeo 1991. godine, otcepljivanjem Slovenije i

JOVAN Rašković, njegova supruga Tanja, lekar internista, i ćerka Sanda, psihijatar, sa svoje dvoje dece, prognani su iz Hrvatske na brutalan način. – Mesecima je naša familija bila izložena javnom linču – kaže Sanda. – Tuđmanova vlast nije birala sredstva da nas ocrni, ponizi i oblati u očima hrvatske javnosti. Teško je i spominjati sve gadosti koje su nam priređivali. Gotovo svakodnevno bili smo izloženi šikaniranju, kako na ulici, tako i na radnom mestu. Uznemiravali su nas i u kući, telefonom. Dobijali smo pisma puna pretnji i uvreda. Na kraju se to pretvorilo u fizički napad. * Možete li podrobnije da opišete to šikaniranje? – Trebalo je samo videti i

Branimir Glavaš U toku je sprovođenje Branimira Glavaša u zatvor Remetinec po nalogu zagrebačkog Жupanijskog suda. Sud u Zagrebu izdao je ovaj nalog osječkoj policiji, nakon što je Vrhovni sud zaključio da bi Glavaš na slobodi mogao da uništi dokaze ili utiče na svjedoke, te mu odredio istražni zatvor u kome bi trebalo da dočeka konačnu presudu za ratne zločine u Osijeku. “Sud je izdao nalog za Glavaša, koji ide policiji u Osijeku. Oni bi tokom dana trebalo da ga dovedu”, rekao je portparol zagrebačkog Жupanijskog suda Krešimir Devčić. Prema odluci Vrhovnog suda, istražni zatvor Glavašu može da traje do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, ali ne duže od kazne na

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za “Morinj” (3): Tek posle decenije rasvetljena sudbina 11 vojnika iz Nikšića i Šavnika Nikšićani su masovno dočekali posmrtne ostatke rezervista TREBALO je da prođe više od 11 godina, pa da sudbina crnogorskih rezervista (pripadnika bivše JNA) iz Nikšića i Šavnika, zarobljenih na dubrovačko-hercegovačkom ratištu bude rasvetljena. Nada da su živi nestala je pošto je objavljena informacija tadašnjeg saveznog Komesarijata za nestale da je u mestu Međe, u blizini mostarskog groblja, pronađena humka u kojoj su u svezanom džaku ostaci svirepo ubijenih 11 rezervista. Ko zna da li bi kosti i tada bile pronađene, da nije proradila savest jednog

Organizacija porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila regije Doboj uputila je otvoreno pismo predstavnicima klubova poslanika SNSD-a i SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem od njih traži puno jedinstvo za smjenu Šefika Džaferovića sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Predsjednik ove organizacije Dragomir Jović rekao je Srni da je smjena Džaferovića nacionalni interes ispod kojeg niko nema pravo parcijalno djelovati. U pismu, koje će danas preporučenom pošiljkom biti upućeno klubovima SNSD-a i SDS-a, od srpskih predstavnika u institucijama BiH zahtijeva se da u drugi plan stave lični i politički interes. Jović je podsjetio na Džaferovićevu ulogu u ratu i djelovanje odreda “El mudžahid” u sastavu

Branimir Glavaš vraća se u zatvor. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim izvorima, Vrhovni sud preinačio je rješenje Жupanijskog suda i ponovo odredio istražni zatvor za Glavaša. Branimir Glavaš Vrhovni sud naložio je policiji da Glavaša odvede u zatvor u Remetincu. Ustavni sud Hrvatske 12. januara ukinuo je presudu Vrhovnog suda u slučajevima “Garaža” i “Selotejp” u kojima je Glavaš pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991. Od Vrhovnog suda Ustavni je sud zatražio da ponovi postupak kojim je potvrdio osuđujuću presudu zagrebačkog Жupanijskog suda. Nakon ukidanja pravosnažne presude na snazi je ostala nepravosnažna presuda kojom je bio osuđen na desetogodišnju kaznu zatvora te

U produkciji Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) počelo je snimanje dokumentarnog filma “Djeca” o tragediji četvoro roditelja koji su u ratu za slobodu Srpske izgubili po troje djece. Akteri filma su Joka Milovanović iz Lopara, Mileva Lazarević iz Vlasenice i Mileva Жupić iz Mrkonjić Grada, koje su izgubile po tri sina, te Marinko Bjelica iz Trnova, koji je ostao bez dva sina i jedne kćerke. Svi su bili vojnici Vojske Republike Srpske. “Cilj ovog projekta je dokumentovati događaje koji su u vezi sa ovim tragedijama i podsjetiti javnosti na činjenice o stradanju srpskog naroda u ratu u BiH”, navodi se u saopštenju. Iz RTRS-a ističu da je ovaj projekat od izuzetne

Porodica Babić iz Kozarske Dubice Deložacija porodice Babić iz Kozarske Dubice danas je privremeno odgođena, nakon jednočasovnih pregovora sa sudskim izvršiocima. Nakon odlaganja deložacije, Goran Babić (43) ponovo je apelovao na institucije i organizacije u Republici Srpskoj, koje se bave zaštitom ljudskih prava, prava porodice i djece, da im pomognu da riješe problem oduzimanja imovine koju su u ratnom periodu zamijenili sa porodicom Suknajić. Babić je svoju imovinu u Pakračkoj Poljani u Hrvatskoj, iz koje je izbjegao, 1992. mijenjao za imovinu Petra i Slavice Suknajić u Kozarskoj Dubici, na adresi Parnice bb. Prema odluci Okružnog suda, Babići moraju da napuste imanje, a deložacija je prema nalogu nadležnog Suda bila zakazana

Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske uputilo je u Narodnu skupštinu Srpske inicijativu za donošenje zakona o položaju žena koje su preživjele razne oblike troture i silovanja u zatvorima, logorima, sabirnim centrima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. “Republika Srpska za 20 godina mira nije nikad donijela konkretne pravne akte po kojima bi ova populacija, ova potpuno marginalizovana grupa mučenica, mogla da ostvari svoja prava”, izjavila je Srni predsjednik ovog udruženja Božica Жivković-Rajilić. Ona je napomenula da je mali broj članova Udruženja bio u nekoj mogućnosti da ostvari bar djelimično priznanje od Republike Srpske dok je funkcionisao Zakon o civilnim žrtvama rata, ali je i ta mogućnost ukinuta 31. decembra 2007. godine.

Opelo mom ocu držano je u njegovom stanu u Skadarskoj ulici. Te večeri u Skadarliji su zamukle muzika i pesma. Ako u optužnici splitskog tužilaštva bude dokaza moga zla, pa čak i mržnje, ja ću se pojaviti na sudu, govorio je… Jovan Rašković ODGOVARAJUĆI na optužnicu koju je protiv njega podiglo Vojno tužilaštvo u Splitu za ratni zločin, Jovan Rašković je na stranicama NIN-a rekao da se hrvatska nacionalna politička misao nije menjala za poslednjih 150 godina. Ta politika, po rečima Raškovića, traje od kada je stari kroatistički političar Starčević, koga su nazivali i nazivaju “ocem domovine”, uspostavio misao da su Srbi u Hrvatskoj, a i Srbi uopšte, remetilački faktor

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za “Morinj” (2). Drago Bosnić – jedan od svedoka zlostavljanja i mučenja rezervista iz Crne Gore. Sedam zatočenika ubijeno i bačeno u Kevinu jamu na Kozjaku Komemoracija i ispraćaj rezervista u Nikšiću U “LORI” smo svakodnevno zlostavljani i tučeni. Hranu smo dobijali uz batine i to svaki četvrti dan. To je u svom svedočenju rekao zatočenik Drago Bosnić, prisećajući se da je 28. aprila 1992, oko 17 časova, došao Ivan Krišto, zvani Dugonjče, i odveo Crnogorce u Grude na razmenu. Od tada im se gubi svaki trag. Kasnije sam prebačen u Ljubuški, gde sam sreo i upoznao zatvorenike iz

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za “Morinj”(1): Po zlu poznati logor u Splitu bio najmonstruoznije mučilište Lora DA li će Crna Gora da plati odštetu ubicama svojih državljana u ratovima devedesetih na prostoru Hrvatske i BiH? Hrvatska je ovih dana u Briselu, preko svojih poslanika u Evropskom parlamentu, prozvala Crnu Goru zahtevajući da se pokrene pitanje odštete u slučaju “Morinj”, iako u tom primorskom mestu nikada nije postojao “crnogorski logor”, već samo vojni zatvor bivše SFRJ, u koji su početkom devedesetih privođene, saslušavane i zadržavane osobe hrvatske nacionalnosti zbog učešća u oružanoj pobuni. Reč je o onima koji su prethodno napali jedinice JNA i