arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Akcija "Oluja" (Foto: veritas.org.rs)

Među identifikovanim Srbima svekrva i snaha Slijepčević

Dokumentaciono informacioni centar „Veritas“ saopštio je da se među 20 srpskih žrtava identifikovanih u Zagrebu nalaze i posmrtni ostaci Desanke Slijepčević, stare 83 godine i njene snahe Jelene Slijepčević stare 60 godina. One su za vrijeme hrvatske akcije „Oluja“ ostale u selu Donji Klasnić kod Gline, obje teško bolesne i nepokretne. Početkom septembra 1995. nađene su mrtve, dok su njihova tijela ekshumirana prošle godine iz zajedničke grobnice u Gornjem Selištu. Među posmrtnim ostacima koji su juče identifikovani u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu nalaze se ostaci Srba stradalih na području Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. Identifikovani su Mihajlo /Petra/ Ćalić /1938/ iz

Proterivanje Srba iz Hrvatske u "Oluji"

Od majke mi ostale samo njene kosti i pisma, preživela strahote Jasenovca, ali ne „Oluju”!

Milan K., sin Julke Kostanjček, jedne od identifikovanih žrtava rata devedestih godina prošlog veka u Hrvatskoj: Ostao sam je željan čitavog života Nema ni kose, ni zuba, samo jedna čeljust. A sećam se, imala je sedu kosu kada ju je progutala „Oluja“, u njenoj 80. godini. Preživela je strahote Jasenovca i Drugi svetski rat, ali ovaj poslednji devedesetih nije uspela. Ostao sam je željan čitavog života. Ovako, u ispovesti za „Novosti“, teška srca govori sin tragično nastradale Julke Kostanjček (1914) Milan K. posle identifikacije njenih ostataka u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, u ovoj ustanovi, osim ove nesrećne žene identifikovani

Veritas (foto: veritas.org.rs)

Preživjela Jasenovac ubijena u „Oluji“

Među posmrtnim ostacima 17 ubijenih Srba u Hrvatskoj, koji su prije dva dana identifikovani u Zagrebu, nalaze se i posmrtni ostaci Julke Kostanjček /81/, koja je preživjela ustaški logor smrti Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, a ubili su je pripadnici hrvatske vojske tokom akcije „Oluja“ 1995. godine, saopštio je Veritas. Julka Kosanjček, rođena Koljanin, iz sela Drljače kod Siska, bila je sama u selu kada su u njega početkom avgusta 1995. godine upali pripadnici hrvatske vojske i ubili je. Sve se dešavalo tokom akcije „Oluja“, odnosno napada hrvatske vojske na zaštićeno područje UN sektor „Sjever“ i „Jug“. Starica je bila udata za Hrvata Stevu Kostanjčeka, a poslije muževljeve smrti živjela je

NOVI SAD - Svesrpski krajiški sabor

Održan „Svesrpski krajiški sabor“

U Novom Sadu održan je „Svesrpski krajiški sabor“ povodom Nikoljdana, krsne slave i dana Republike Srpske Krajine /RSK/. Drugi „Svesrpski krajiški sabor“ održan je sinoć pod sloganom „Dok žive Krajišnici, živjeće i Krajina“.  Saboru je u Kongresnom centru „Master“ Novosadskog sajma prisustvovalo oko hiljadu ljudi, Srba iz sjeverne Dalmacije, Like, sa Korduna, Banije i Slavonije. Predsjednik Organizacionog odbora Sabora Dragomir Lalić rekao je da je iz nekadašnje RSK u Srbiju došlo 500.000 Srba. „U Srbiju nas je došlo više od 500.000 i država mora početi da se bavi našim brojnim i velikim problemima. S druge strane, Srbi moraju da stvore mehanizme i da predstavljaju instituciju koja će štiti njihove interese“,

Vasika Tenkeš

Čikaška prevara

Pozivam Savu Štrpca na TV duel – da pred očima Srbije i Krajišnicima predočimo stavove i iznesemo konkretne dokaze Povodom teksta „Izdaju krajiških interesa ne mogu da mu oprostim“, od 21. novembra „Politika“ je objavila reagovanje Save Štrpca, predsednika „Veritasa“, na moj tekst „Ponižavajuća donacija MPRI“, objavljen 17. novembra. Savo Štrbac je u svom reagovanju na moje otvoreno pismo javnosti, u nedostatku argumenata, primenio metod „napad je najbolja odbrana“. Omalovažavanjem mog imena pokušao je da prikrije sopstvenu odgovornost za saučesništvo u velikoj prevari 200.000 prognanih Krajišnika u zločinačkoj akciji „Oluja“. Vrhunac licemerja predstavlja Štrpčeva izjava da ne može da mi oprosti izdaju krajiških interesa. U prilog navedenoj optužbi iznosi veliku

Miloš Ković

Disciplinovanje srpske istoriografije

Reč „genocid“ je pretvorena u puko propagandno sredstvo za medijsko pravdanje osvajačkih pohoda SAD i NATO-a širom naše planete Istorija je subverzivna nauka. Suočeni s mnoštvom proteklih događaja i procesa, mi pokušavamo da u njima naknadno pronađemo unutrašnju logiku, veze i smisao. Tako nastaju periodizacije, koncepti i uopštavanja, kao kapitalizam, liberalizam, ili evropska kultura. Čim se, međutim, iz sveta teorije vratimo životu i činjenicama, brzo ćemo se uveriti da je prošlost neuporedivo složenija od svih naših istraživačkih modela i ideoloških naklonosti. Šta je, na primer, liberalizam? Vera u ljudska prava, u individualne slobode, u narodni suverenitet? Zašto je onda liberalizam, kako je to primetila Hana Arent, jedan od glavnih izvora

EkshumacijaFoto: RTRS

Veritas: U Hrvatskoj muk o ekshumaciji Srba sa groblja u Zadru

Dokumentaciono-informacioni centar Veritas saopštio je da u Hrvatskoj vlada totalni muk o prošlonedjeljnoj ekshumaciji posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti sa Gradskog groblja u Zadru. Veritas podsjeća da je, prema saopštenju Komisije za nestala lica Vlade Srbije, ukupno ekshumirano 18 posmrtnih ostataka žrtava koje su stradale u akciji „Oluja“ i poslije, sa kojih su uzeti uzorci radi identifikacije metodom DNK analize. U saopštenju Veritasa se napominje da je sa istog groblja tokom 2013. godine ekshumirano 56 posmrtnih ostataka sa područja sjeverne Dalmacije i Like, koji su takođe stradali u akciji „Oluja“ i poslije, od kojih je do sada identifikovano 36. Prema Veritasovim saznanjima, žrtve koje su ekshumirane prošle nedjelje bile su

Izbjeglica zna kako je drugima koji su ostali bez doma - Aleksandra Stijelja

Pokošeni na Petrovačkoj cesti

Priča koja dobiva na aktualnosti zbog sve više optužnica za ratne zločine u Bosni i Hercegovini: Mlada Beograđanka Aleksandra Stijelja u avionskom raketiranju izbjegličke kolone u BiH, 1995. godine, pri bijegu iz okolice Benkovca, izgubila je oca i djeda, dok je majka umrla od posljedica ranjavanja Djeca iz izbjegličke kolone, ovakvi su naslovi već nebrojeno puta objavljeni u medijima, kada su teme bile potresne sudbine i životne priče mladih ljudi koji su bezbrižno djetinjstvo i igre zamjenili izbjegličkim kolonama i putem u nepoznato. Pod ovim naslovima su objavljivane i priče o djeci koja su preko noći morala odrasti. Tako i sudbina Beograđanke Aleksandre Stijelje (24) teško da nekoga može ostaviti

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu (foto: www.intermagazin.rs)

Prognani Srbi iz Hrvatske od Evropskog suda traže zaštitu građanskih prava

Članovi Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH u narednom periodu planiraju da podnesu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu veći broj zahtjeva za zaštitu građanskih prava izbjeglih Srba u Hrvatskoj. „Veliki smo optimisti u pogledu podnošenja ovih aplikacija, jer smatramo da su narušena građanska prava Srba izbjeglih iz Hrvatske“, rekao je Srni banjalučki advokat Željko Bubić, pravni zastupnik ove asocijacije. On je istakao da će ovi zahtjevi biti podneseni po uzoru na krajiške Srbe pred Sudom u Čikagu protiv pravne nasljednice, američke kompanije MPRI, zbog saučestvovanja u progonu Srba iz Hrvatske 1995. godine, gdje je spor okončan nagodbom. „Na ovaj način otvaramo mogućnost da

Hrvatska vojska u Mrkonjić Gradu

Hrvatski ministar odgovoran za zločine u BiH

Jagodina – Direktor Dokumentacionog centra „Veritas” Savo Štrbac, izjavio je da je ministar odbrane Hrvatske Damir Krstičević, u akciji „Oluja” prvo „očistio Krajinu”, a zatim prešao u BiH i tamo, u akciji „Maestral” nastavio da čini zločine. Krstičević je u vreme „Oluje” bio komadant 4. gardijske brigade, koja je pre odlaska u BiH, „počinila strašne zločine na području Knina i severne Dalmacije, a zatim prešla u BiH i nastavila etničko čišćenje i ubijanje”, objasnio je Štrbac. On je, učestvujući, u emisiji jagodinske televizije „Palma plus”, podsetio da je Krstičević „bio pod istragom Haškog tribunala, međutim, s obzirom na novu strategiju tog suda, do koje je u međuvremenu došlo, da se

Akcija "Oluja" (Foto: veritas.org.rs)

U Zadru ekshumirani posmrtni ostaci 18 Srba

Na gradskom groblju u Zadru ove sedmice ekshumirani su posmrtni ostaci 18 žrtava srpske nacionalnosti koje su stradale u akciji hrvatske vojske i policije „Oluja“, saopštila je Komisija za nestala lica Vlade Srbije. U saopštenju se dodaje da su uzeti uzorci radi identifikovanja metodom DNK analize. Ekshumacija, koju su nadležni organi Hrvatske počeli u ponedjeljak, 21. novembra, završena je danas. Proces ekshumacije je od posebnog značaja za porodice nestalih lica koje godinama pokušavaju da pronađu i dostojno sahrane posmrtne ostatke svojih najbližih, ističe se u saopštenju. Na spisku nestalih tokom i nakon akcije „Oluja“, Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, nalazi se 1.856 lica, od kojih je 1.206 civila i 546 žena. Od

Ante Gotovina - Damir Krstičević

Zašto se vratio Ante Gotovina?

Da li je idol velikog broja Hrvata zakoračio u politiku shvatajući da je hrvatski projekat u opasnosti? Piše: Ljuban Karan Hrvatski kontroverzni general Ante Gotovina za Hrvate nije samo ratni veteran – on je simbol i nacionalni ponos. Kada bi se kandidovao za predsednika Hrvatske, on bi to i postao. Kada bi poželeo neko drugo mesto u Hrvatskoj koje narod bira, on bi to i bio. To je znala svaka vlast u Hrvatskoj, i zato su na njega gledali sa strahopoštovanjem. Svi su ga želeli na svojoj strani, ali on je uporno odbijao sve pokušaje da ga uvuku u politička prepucavanja i trudio se da ostane legenda svih Hrvata, bez

Kremlj (Foto: Sputnik/Vladimir Vyatkin)

Rusija: Hrvatska je problem sa teritorijom riješila progonom 250.000 Srba

Prijedlog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića tokom posjete Kijevu vezan za iskustva Hrvatske o mirnoj reintegraciji okupiranih područja, što bi se moglo primjeniti na područja Donjeck i Lugansk, naišao je na oštre kritike Ministarstva inostranih poslova Rusije. Osim što prijedlog nazivaju besperspektivnim, Rusi prozivaju hrvatsku vladu koja, kako kažu, treba da se pozabavi rješavanjem ličnih hroničnih problema, posebno vezanih za prava Srba i ostale nacionalne manjine, piše zagrebački „Večernji list“. Kako se navodi na zvaničnim stranicama ministarstva, pomenuti besperspektivni prijedlozi nailaze na ozbiljnu zabrinutost Rusije jer odvraćaju pažnju Kijeva sa ukrajinske obaveze prema sporazumu iz Minska. Tamo je precizno označeno šta je potrebno učiniti da bi se regulisao problem Donjecka i

Nemamo informacije za Zadar – Hrvati ignorišu registrovanje lokacije

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da, prema saznanjima „Veritasa“, na gradskom groblju u Zadru postoji još samo jedno tijelo srpske žrtve iz „Oluje“ koje nije ekshumirano i naglasio da ne zna šta će tamo narednih dana ekshumirati predstavnici komisija za nestala lica Hrvatske i Srbije. On je pojasnio da su iz zajedničke grobnice na ovoj lokaciji u maju 2013. godine ekshumirani posmrtni ostaci 56 lica srpske nacionalnosti, a da su saradnici „Veritasa“ naknadno otkrili još dva pojedinačna grobna mjesta. „Jedno lice je po sudskom postupku ekshumirano i mi imamo informaciju o samo još jednom licu. Možda su pronašli novu lokaciju ili je eventualno riječ o sedam

Komemoracija

Poziv na komemoraciju u Varivode i Gošić

Srpsko narodno veće i Opština Kistanje pozivaju na komemoraciju u spomen na srpske civile s područja Šibensko-kninske županije ubijene nakon akcije Oluja. Komemoracija i verski pomen u Varivodama održaće se u sredu, 28. septembra, s početkom u 12 časova, a nakon toga u Gošiću. U selu Gošić kod Kistanja 27. avgusta 1995. ubijeno je sedam starijih osoba: Savo Borak (70), Vasilj Borak (68), Grozdana Borak (75), Marija Borak (81), Kosovka Borak (77), Milka Borak (75), Dušan Borak (56), a desetak dana ranije ubijen je i Gojko Ležaić (65). Svi ubijeni su bili civili, a u selu ni ranije niti u vreme ubistava nije bilo nikakvih ratnih aktivnosti. Gotovo dva meseca

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.