arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Promocije knjige “Moj Gračac“ u utorak, 7. juna u Novom Sadu i 9. juna u Beogradu

5. jun 2016.

Knjiga „Moj Gračac“ Mile Sovilja ima dva dijela, prvi je sjećanje na ovu veliku opštinu i nekadašnji kotar (sada prostranstvom najveću opštinu u Hrvatskoj), a drugi dio je posvećen istorijatu gračačkog sporta sve do „Oluje“, avgusta 1995. Promocije će biti održane: u utorak, 7. juna u 19 u Novom Sadu, Biblioteka grada, s početkom u 19 sati. Govoriće dr Milan Micić, Radomir Kukobat, Savo Štrbac, Danko Perić i autor. Promocija u Beogradu je u četvrtak, 9. juna (Spasovdan) u 19 sati, Dom RVMI, Savski trg broj 9. Knjigu će predstaviti Petar Peca Popović (novinar i poznati rok kritičar, porijeklom iz Gračaca), Savo Štrbac, Danko Perić, Dušan Đaković i autor, Mile

Zgrada u Metku izgrađena kroz stambeno zbrinjavanje

Nova zgrada bez stanara

5. mart 2016.

U zgradi koja je napravljena kroz program stambenog zbrinjavanja u Metku, živi samo jedna baka Nema ljudi, pustoš, ništa se ne dešava, riječi su koje smo ovih dana čuli u selima u okolici Gospića. Čitluk, Počitelj, Medak, Ornice, Mogorić i Vrebac su sela koja nose veliki dio historije ličke regije, a danas su poluprazna. U samom centru Metka nailazimo na stambenu zgradu koja je napravljena kroz program stambenog zbrinjavanja, ali u njoj živi samo jedna baka, a ostali stanari su negdje daleko, kako nam govore rijetki mještani koje smo zatekli. Ispred zgrade se nalazi jedan kontejner koji je postavljen za otkup gljiva. Ispred zgrade je i tabla za selo Počitelj

Duhovna obnova parohije gospićko-smiljanske

11. februar 2016.

Srpska pravoslavna parohija gospićko-smiljanska u Gospiću nakon mnogo godina doživljava svoj duhovni i Liturgijski preporod. Odlukom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, na parohiju čije postojanje seže još u daleku 1785.-1790. godinu, kada je podignut hram Svetog velikomučenika Georgija u Gospiću, ovih dana postavljen je novorukopoloženi sveštenik, jerej Dragan Mihajlović, koji će svoju službu svršavati u gradu Gospiću i selu Smiljanu, rodnom mjestu našeg, a cijelom svijetu poznatog naučnika Nikole Tesle, čiji je otac Milutin Tesla službovao pri hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Smiljanu. Na parohiji gospićko-smiljanskoj u poslednjih nekoliko mjeseci izvršena je kompletna obnova parohijskog doma u gradu Gospiću, koji je u potpunosti osposobljen za život i

Ličanka diže spomenik palim Krajišnicima

8. februar 2016.

Dobrotvorka Milena Čanković iz Švajcarske želi da se oduži svojim zemljacima koji više ne žive na rodnoj grudi. Obeležje će biti podignuto na Fruškoj gori i podsećaće na dušu naroda koji je „Oluja“ oduvala IMALA sam deset godina kada su me roditelji, Geno i Soka Čanković, s jeseni 1978. odveli sebi u Švajcarsku. Iz detinjstva i mora ljubavi, pažnje i zagrljaja bake Jeke, bezbrižnog odrastanja u Srednjoj Gori i Udbini i prvih školskih godina u Gospiću, obrela sam se u stranom svetu, sa drugačijim mentalitetom. Tada se sav moj svet srušio. Maštala sam samo o jednom – da se vratim mojoj najlepšoj na svetu Lici. I danas zamišljam kako bi

U Banjaluci obilježena krsna slava RSK

18. decembar 2015.

Služenjem bdenija u hramu Svete Trojice, te slavskim obredom, lomljenjem slavskog kolača i kulturno-umjetničkim programom u Banjaluci je večeras obilježena krsna slava nekadašnje Republike Srpske Krajine Nikoljdan. Nekadašnji poslanik u Skupštini Republike Srpske Krajine Krsto Žarković rekao je da je osnovna poruka da nevladin sektor koji se bavi pitanjima u vezi sa Republikom Srpskom Krajinom treba da se zajedno okupi da bi pomogli u rješavanju problema Srba protjeranih iz Hrvatske. „Krsnu slavu smo posljednji put obilježili 2001. godine, ali smo imali određenih problema sa nepriznavanjem od struktura vlasti, zbog čega se ovaj dan obilježavao na jedan lični i tih način. Nakon toga došlo je do jedne drskosti, ali smo uspjeli

Nigdje nikoga na izvoru Plitvičkih jezera

16. decembar 2015.

U Plitvičkom Ljeskovcu su započeli prvi projekti turizma na Plitvicama. Ondje je nekad davno bio sagrađen i prvi hotel, ali u ovom selu koje ima ogromne turističke potencijale danas ne stanuje gotovo niko Nacionalni park Plitvička jezera je za većinu sinonim za prirodno-kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a, prirodne ljepote, turizam, stotine hiljada posjetitelja. No čak i bolji poznavaoci ovog prirodnog i svjetski poznatog fenomena ne znaju za podatke o drugoj strani Plitvica, o raseljavanju, demografskim promjenama, ali i pustoši na nekim rubnim područjima ovog nacionalnog parka. Iako je vojno-krajiška vlast na širem prostoru Plitvica bila uspostavljena 1712. godine, u istorijskom smislu, vojno-krajiško razdoblje datira od 90-ih godina 17. vijeka. Tada

U Srbiju stiže Krajina (5)

22. novembar 2015.

Piše: Prim. dr Dragica Lukić Paraćinski sanitet odvezao bolesnika za Sremsku Mitrovicu. Tražim preko policije da dođe zrenjaninski, sa prve naplatne rampe. Kažu, nema ih, otišli su, napustili punkt. Utronjala sam se.  Ostajem samo sa dva lekara, jednim tehničarom i dva studenta. Posla puno. Pomažu nam aktivisti Crvenoga krsta. Tu su i kolega Milan iz Riđice, student i dve učenice Medicinske škole iz Sombora. Pomažu iznemoglim, prenose ih na rukama. Student visok, a u naručju kao poveću lutku nosi krhku, malu bakicu. Treba zbrinuti pet, šest, osam hiljada ljudi. Kažem unproforcu da će sad sanitet, samo što nije stigao, a znam da neće stići bar jedan sat. Radnici policije uvek

U Srbiju stiže Krajina (4)

21. novembar 2015.

Piše: Prim. dr Dragica Lukić Golobradi dečaci zagledaju me oduševljeno. Svi bi da imaju takvu jaknu, da je nose u školu, na fakultet. A tek amblem! Nije ova jakna da se takva nosi, deco, može se prefarbati pa je onda nosite, kažem. Zašto se stidite amblema i jakne, pitaju me. Zašto se stidite srpstva, reče mi neko od njih. Čuvajte tu jaknu, ona je istorija, dobacuje neko od odraslih. Opet me guši, stežu me grudi. Koliko brige, suza, truda treba majci da odhrani vojnika, a onda ga država uzme, uzme zauvek. Bar da ima vajde od toga! A ne ovako. Ovako je moglo i bez ovoga. Možda će ovi dečaci,

kalendar-genocida.jpg

05. novembar 1944. – Godišnjica stradanja Srba u Lici

4. novembar 2015.

Selo Medak, Gospić. Ustaše 5. novembra 1944. pobile i spalile 40 srpskih seljaka.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Pokolj u selu Medak 5. novembra 1944.  

Od Prijeboja desno – Čuić Krčevina

Pustoš usred Plitvica

31. oktobar 2015.

Unutar Nacionalnog parka, ali bez stanovnika: 1991. u Čuić Krčevini je živjelo 28 stanovnika, da bi danas Boško Ćuić ostao jedini stanovnik ovog sela i čuvar života u njemu Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja kulturnu i prirodnu baštinu u cijelom svijetu pod zaštitom UNESCO-A. Zbog te činjenice, za većinu ljudi je nepoznanica i da su mnoga mjesta unutar nacionalnog parka pred izumiranjem. Jedno od takvih je i Ćuić Krčevina. Put putnika namjernika u ovo selo će dovesti ukoliko od Prijeboja skrene desno, uskim i krivudavim putem. Od pola sela se dodatno sužava pa više podsjeća na biciklističku stazu nego na put prema jednom selu. Na početku sela primjećujemo dva apartmanska

Izmasakrirana pa zapaljena tjela gospićkih Srba

Nekažnjene ubice gospićkih Srba na visokim položajima

16. septembar 2015.

U jesen 1991. godine hrvatska vojska i policija u Gospiću ubile su najmanje 124 Srba, koji su odvođeni iz kuća i stanova i likvidirani na više mjesta, podsjetio je danas Dokumentaciono-informaticioni centar „Veritas“. „Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi – sudije, tužioci, direktori, novinari, policajci, penzioneri, koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom `demokratskom` režimu“, saopšteno je iz „Veritasa“. Prema podacima „Veritasa“, među likvidiranima bilo je 38 žena. Ubijeno je deset bračnih parova, a u četiri navrata po jedan roditelj i dijete. Skoro polovina od 124 ubijenih Srba ubijeno je 17. i 18. oktobra 1991. godine, a pronađeni su i sahranjeni posmrtni ostaci svega 50 žrtava, dok se za ostalima još traga.

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. avgust. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Korduna

10. avgust 2015.

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 25. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Banije

24. jul 2015.

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Banski Grabovac, Petrinja, 24, 25. i 26. jula 1941. godine ustaše i oružnici masakrirali 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše zatrpale zajedno s pobijenim psima. Dragotina, selo kod Gline, u julu 1941. ustaše poklale 7 žena i jedno dijete i zapalile u kući Evice Galjen i u kući Milke Sladović. Iste godine, 24. i 25. jula pohvatale su ustaše 157 muškaraca i ubile u logoru Jadovno na Velebitu. Pri tome popalile sve kuće i gospodarske zgrade. Duman, skrovita dolina u srcu Velebita. 25/26. jula 1941. godine ustaše su u dvorištu kuće Đure Marčetića Vugonje zaklale 48 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 17. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba u Lici

16. jul 2015.

Janjačka Kosa, Perušić, 17. jula 1941. godine ustaše ubile 42 Srbina   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.    Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 03. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba iz Like

2. jul 2015.

Srpsko stanovništo ličkih sela Bubanj i Dobroselo stradalo je od ustaša 03. jula 1941. godine. Selo Bubanj, Donji Lapac. 3. jula 1941. godine ustaše zaklale 182 srpska civila od kojih 35 djece. Doljanski Bubanj, Donji Lapac, 3. jula 1941. godine ustaše zaklale 13 Srpkinja, šestero njihove djece i jednog starca. Dobroselo, Donji Lapac, 3. jula 1941. godine ustaše ubile i spalile u njihovim kućama 38 Srba: muškaraca, žena i djece Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA