arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dalmacija: jedna zaboravljena istina

Konferencija u Latini, Italija: “Dalmacija: jedna zaboravljena istina”

Latina, Italija, 02. april 2011. Sala za konferencije, Teatar “Gabriele D’Annunzio” Knjiga o zločinima Titovih trupa nad Italijanima nakon 8. septembra 1943., predstavljena u nacionalnoj Skupštini pre oko mesec dana, zajedno sa svedočenjima Ajmonea Finestre, pruža neočekivanu istorijsku sliku. Ko su bili Titovi partizani odgovorni za zločin nad Italijanima? Po prvi put se ističe da je prvo etničko čišćenje u Evropi počinjeno 1941. nad Srbima u Hrvatskoj; Ajmone Finestra je neposredni svedok tog zločina. Istovetno etničko čišćenje, na istom prostoru i na isti način počinjeno je, tek par godina kasnije, nad Italijanima. Po svedočenjima i po dokumentima koji tek sada i neverovatnom sporošću izlaze na površinu, izgleda da su i

dane_lastavica1.jpg

KORIJENI NETRPELjIVOSTI HRVATA PREMA SRBIMA – U VATIKANU

GOSPIĆ, 14. APRILA – Ličanin Dane Lastavica, penzionisani pravnik iz Gospića, objavio je knjigu “Hrvatski genocid nad srpskim i jevrejskim narodom u koncentracionom logoru Gospić 1941-1945. i nad Srbima od 1991.” u kojoj piše o uništavanju dokumentacije o počinjenom genocidu i o vatikanskim korijenima netrpeljivosti Hrvata prema Srbima. “U svojim knjigama zapisao sam da su ustaški koljači, nakon što bi poklali i u jame pobacali srpski narod, do pasa goli i krvavi s nožem u ruci trčali u rimokatoličku crkvu u Gornjem Kosinju kod Perušića da im katolički pop skine grijehe s duše da bi mogli ići kući”, podsjeća Lastavica. Lastavica /84/ je već poznat po svojim dosadašnjim istraživanjima o

Ivo Josipović

Dugo prećutkivani genocid

Logor Jadovno i jame koje ga okružuju su, pre Jasenovca, bili mesto gde je trebalo da bez tragova nestanu svi neprihvatljivi narodi iz NDH. Za nešto više od 120 dana postojanja logora, tu je ubijeno više od 40.000 ljudi. Ali o njemu, kao i o brojnim drugim logorima u NDH, mnogo se manje zna nego o Jasenovcu. Zločin zbog toga nije manji Znači, tu ste vi. Eto, konačno se srećemo“, kaže čovek, najmanje mu je sedamdeset leta, dok drhtavim pokretom dodiruje kameni bedem oko Šaranove jame. Iz tela se otima grč. Naslanja glavu na kamen i ćuti. Posle šezdeset i devet godina ovaj čovek je saznao i video mesto gde

Odbor za Jadovno

Sednica odbora za Jadovno

English Na osnovu člana 108 tačka 3, Ustava Srpske Pravoslavne Crkve, a prema ukazanoj potrebi donosimo Našu sledeću O D L U K U kojom pri Eparhiji gornjokarlovačkoj osnivamo Odbor za obeležavanje i negovanje sećanja na žrtve kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. godine. Odbor sačinjavaju: 1.Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački Gerasim, predsednik 2.Gospodin Dušan Bastašić, doktor stomatologije iz Banja Luke, podpredsednik 3.Arhimandrit Mihailo, iguman manastira Gomirje 4.Protojerej-stavrofor Mićo Kostić, paroh riječki 5.Protojerej Dalibor Tanasić, paroh korenički 6.Gospodin Đuro Zatezalo, istoričar 7.Gospodin Rade Kosanović, načelnik Opštine Krnjak 8.Gospodin Milorad Delić, načelnik Opštine Vrhovine 9.Gospodin Slobodan Platiša, direktor Centra za razvoj pri SNV-u 10.Gospodin Siniša Ljubojević, dogradonačelnik Grada Ogulina  Danas je u manastiru

Logor Jadovno

OSNOVAN ODBOR ZA NjEGOVANjE SJEĆANjA NA JADOVINSKE ŽRTVE

Pri Eparhiji gornjokarlovačkoj Srpske pravoslavne crkve /SPC/ osnivan je Odbor za obilježavanje i njegovanje sjećanja na žrtve kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. godine, saopšteno je Srni iz ove eparhije. Odbor sačinjavaju episkop gornjokarlovački Gerasim, koji je i predsjednik Odbora, potpredsjednik je Dušan Bastašić iz Banjaluke, a članovi arhimandrit Mihailo, iguman manastira Gomirje, protojerej-stavrofor Mićo Kostić, paroh riječki, protojerej Dalibor Tanasić, paroh korenički, Đuro Zatezalo, istoričar, Rade Kosanović, načelnik opštine Krnjak, Milorad Delić, načelnik opštine Vrhovine, Slobodan Platiša, direktor Centra za razvoj pri SNV-u i Siniša Ljubojević, zamjenik gradonačelnika Ogulina. U manastiru Presvete Bogorodice u  Donjem Budačkom juče je održana i prva sjednica ovog odbora na kojoj su razmatrani njegovi zadaci

Goldstein-Jadovno-2009.jpg

Posjet nekadašnjem ustaškom logoru Jadovno

Nakon desetak godina kako je Gospić i lokaciju obližnjeg ustaškog logora Jadovno posjetio dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske opštine Zagreb, u društvu tadašnjeg ličkog župana Frkovića, u srijedu su Gospić i Jadovno i devastirani spomenik ustaškim žrtvama posjetili Ivo i Slavko Goldštajn iz Zagreba. S njima u društvu bio je Darko Milinović, ministar zdravstva, ličko-senjski župan Milan Jurković i gospićki gradonačelnik Milan Kolić. Na Šaranovoj jami počast su odali i čelnici Opštine Vrhovine i Udbina. Ministar Milinović posjetio je zloglasni ustaški logor i obećao gradnju spomenika i ceste do Šaranove jame gdje su logoraši likvidirani. Nakon desetak godina kako je Gospić i lokaciju obližnjeg ustaškog logora Jadovno posjetio dr. Ognjen

Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Jadovno 26. jun 2010. – Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. – Jadovno 26. jun 2010. – Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Slike sa Prvog obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941.   Jadovno, R. Hrvatska – Jadovno, R. Hrvatska Stare i nove fotografije sa Jadovna.   Slana, Pag, R. Hrvatska – Slana, Pag, R. Hrvatska Fotografije sa spomen područja Slana na ostrvu Pagu.   Logor Slana, Pag, R. Hrvatska – italijanske fotografije iz 1941. – Logor Slana, Pag, R. Hrvatska – italijanske fotografije iz 1941. Šest dragocjenih fotografija, ustupljenih od strane Jevrejskog istorijskog muzeja iz Beograda.   VIDEO – 26. JUN 2010. Dan sjećanja na Jadovno Na

P5160043.jpg

Potomci žrtava iz Mostara u Jadovnu – Dan sjećanja na Jadovno 1941.

Parastosu i polaganju vjenaca kod Šaranove jame, na planini Velebit kod Gospića 26. juna 2010 godine su prisustvovali mnogobrojni potomci i poštovaoci jadovinskih žrtava iz Hrvatske, Srbije, Republike Srpske -Bosne i Hercegovine, Crne Gore i šire. Među njima se sabraše i nekolicina potomaka žrtava iz Mostara grada uz pomoć u organizaciji Srpske pravoslavne crkvene opštine mostarske. Sa sigurnošću se zna za više od dvjesta odvedenih Srba iz Mostara da su svoje ovozemaljske živote skončali u ovom zloglasnom logoru, a pretpostavlja se da ih je više od trista pedeset, jer mnogi ni dan danas sa sigurnošću ne znaju gdje to nestaše grane sa njihovih porodičnih stabala… Parastos jadovinskim žrtvama služio je

“Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941.” Recenzija: Damir Mirković, Professor Emeritus, Brandon University, Canada

Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941 Dr. sc Đuro Zatezalo, ( Beograd, Muzej žrtava genocida, 2007 ), Vol. 1, pp. 821, Vol. 2 Zbirka dokumenata), pp. 906. U ovaj  opsežan rad o kompleksu ustaških logora poznatom po imenu Jadovno, Dr. Zatezalo je uložio više decenija mukotrpnog rada. Čitalac će lako zapasti u depresiju i biti ganut do suza kad bude pri čitanju suočen s volumenom zločinstava nad desetinama hiljada nevinih žrtava u tom prvom od logora smrti u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ( NDH ), 1941. godine. Žrtve su bili pretežno Srbi i Jevreji, a počinioci hrvatski ultra-nacionalisti, Ustaše, sa svojim vođom ( Poglavnikom ), Ante Pavelićem. Njihov je cilj bio

Ekskluzivno: Na Velebitu pronađeno mjesto logora Jadovno!

English Vama koji ste samo čuli, kao i onima koji znaju nešto više o logoru Jadovno iz 1941. ovaj naslov djeluje zbunjujuće. Onima koji nisu čuli za logor Jadovno, ovo je samo još jedna vijest o nekom logoru, a postoje raznorazni logori (izviđački, radni…) , na nekom poznatom ili nepoznatom lokalitetu. Mnogima je Velebit poznat kao geografski pojam. Nekima je poznat i kao park prirode, destinacija koja se promoviše kao pogodna za ekstremne sportove, planinarenje, paraglajding, speleologiju i biciklizam. Na ljetovanje stazom smrti Mnogi su preko Velebita, na putu za ljetovanje, ne znajući za Jadovno,  prošli oštrim serpentinama, na vrhu planine zastali da protegnu noge, pojedu sendvič i naprave fotku

U Zagrebu održana promocija knjige autora Milana Bastašića,”Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.”

Sinoć, je u Zagrebu, u dvorani Parohije SPC Zagrebačke, održana romocija knjige  autora Milana Bastašića, “Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Pred šezdesetak gostiju, o knjizi su govorili Prof. dr. Svetozar Livada, Prof. dr. Đuro Zatezalo i književnik i recenzent Vasilije Karan. Tokom promocije, Dr Dušan Bastašić je upoznao goste sa radom i ciljevima Udruženja građana jadovno 1941. osnovanog u Banjaluci. Svoje utiske o knjizi iznijeli su i domaćin, gospodin Velimir Sekulić i paroh Otac Marinko Juretić.   Vezane vijesti: „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ – Bilješka: Velimir Sekulić Zagreb: Knjiga o stradanju Srba  

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

PRENOSIMO: Zagreb: Knjiga o stradanju Srba

U Zagrebu je održana promocija knjige Milana Bastašića “Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.” Promociju, kojoj je prisustvovao veći broj ljudi, organizovalo je Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke. O knjizi koja govori o stradanju Srba tog severozapadnog dela Hrvatske u Drugom svetskom i ratu 1990-ih govorili su predsednik Udruženja Dušan Bastašić, istoričar Đuro Zatezalo, sociolog Svetozar Livada i jedan od recenzenata, banjalučki pisac Vasilije Karan. Pošto autor nije mogao da dođe, prikazan je video zapis njegove izjave. Stradanja Srba u tom kraju gde je pre 1941. živelo 8.000 Srba počela su u noći 26/27 aprila 1941. kad je 504 muškaraca pokupljeno po kućama, odvedeno

DSC00918.jpg

Na Jadovnu 26 juna 2010. – Obraćanje Dušana Bastašića predsjednika Udruženja Jadovno 1941.

English Gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, Vaše Ekselencije, dame i gospodo, dobar Vam dan. Preosvećeni Vladiko, braćo i sestre, Pomaže Bog. Pozdravljam Vas ispred Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Izražavam veliku zahvalnost svima onima, koji su podržali našu inicijativu da se prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno održi danas na ovako dostojanstven način uz obnovu dviju Spomen ploča. Pored pomoći mnogih dobrih ljudi, posebno ističem podršku Srpskog narodnog vijeća, Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske u Beogradu, Gornjokarlovačkog Vladičanstva Srpske Pravoslavne crkve i Organizacije Srba iz srednje Evrope. Veliko razumijevanje zamjenika župana Ličko-Senjskog  gospodina Milana Krmpotića nam znači mnogo ali i budi nadu da možemo očekivati

Na Jadovnu 26 juna 2010. - Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

PRENOSIMO: Protiv politike izjednačavanja žrtava

U rejonu Šaranove jame, blizu mjesta nekadašnjeg ustaškog logora Jadovno, održana je 26. juna komemoracija i prvo obilježavanje Dana sjećanja za preko 40 000 žrtava tog ustaškog logora smrti koji je djelovao preko ljeta 1941. godine. Komemoraciji su prisustvovali hrvatski predsjednik Ivo Josipović, izaslanik predsjednika Srbije Borisa Tadića Mlađan Đorđević, izaslanik premijera RS Savo Lončar, hrvatski vicepremijer Slobodan Uzelac, ambasador Srbije Stanimir Vukićević, veći broj državnih zvaničnika , kao i rukovodioci grada Gospića i Ličko senjske županije na čelu sa zamjenikom župana Milanom Krmpotićem. Spomenimo da se komemoraciji pridružila i majka srpskog predsjednika, Nevenka Tadić, čiji je otac jedna od žrtava tog ustaškog stratišta. Obilježavanje prvog Dana sjećanja na žrtve

PRENOSIMO: PEČAT U HRVATSKOJ: Ni Kosova ni Jadovna

Jun 30, 2010. –  20:00 – Piše Nataša Jovanović Ubijanje Srba i Jevreja u Jadovnu trajalo je samo 132 dana. Više od pola veka kasnije, obračun sa preostalim Srbima pretvoren je u Domovinski. Nad Šaranovom jamom prošle nedelje  reporteri „Pečata“ prisustvovali su prvom zvaničnom pomenu nad žrtvama posle 69 godina. Jesu li se vremena promenila ili je pristup drukčiji? Šta bi bilo da žrtve ustanu sa dna velebitskih jama ili prohodaju kroz kamenu pustinju na ostrvu Pagu? Da je Jadovno jedno tužno mesto, potvrđuje i samo njegovo ime. Danas je to selo u Hrvatskoj pusto, i ima samo dva stanovnika. Zovu se Katarina i Antun Novačić. Oni su jedini stanovnici

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.