arrow up
Nikola_Tesla.jpg

Otkrivanje Tesline biste na Menhetnu

Bista Nikole Tesle biće svečano otkrivena danas u Hotelu “Njujorker” na Menhetnu, gdje je Tesla preminuo prije 72 godine.   Nikola Tesla Teslina bista, rad akademskog vajara Bojana Mikulića, nalazi se u centralnom lobiju hotela, a istog dana biće održana i Tesla Konferencija, s ciljem da veliki naučnik uđe u školski program SAD. Otkrivanje biste, konferenciju i gala večeru organizuju predsjednik Tesline naučne fondacije Nikola Lončar, generalni konzul Srbije u Njujorku Mirjana Жivković sa saradnicima, otac Đokan Majstorović iz Crkve svetog Save u Njujorku i drugi poštovaoci djela velikog naučnika. Lončar je ranije rekao da će u programu učestvovati oko 30 eksperata iz ove oblasti i da je taj program

Neka se ljuti ko hoće, ali Hrvati su Srbi!

Ovih dana pažnju javnosti privukla je izjava uglednog hrvatskog istoričara mlađe generacije Tvrtka Jakovine hrvatskoj televiziji, da su Srbi 1918. godine spasli Hrvate i da Hrvatska, da je Srbi nisu prihvatili u zajedničku državu, danas ne bi postojala. Jakovina je rekao i da bi u tom slučaju „takozvani Hrvati iz Zagreba i Zagorja bili mađarska provincija, a ostatak katoličkog stanovništva iz Dalmacije, Slavonije, Like i BiH – ono što i jesu – Srbi katolici”. Govorim samo istinu, ne širim mržnju Srbi i Hrvati su jedan narod Cenjeni kolega je ponovio tvrdnje koje ja iznosim već dve decenije i zbog kojih sam u hrvatskoj, ali i dobrom delu srpske javnosti, prokužen

Prepuna_slusaonica_Fakulteta_politickih_nauka_u_Beogradu.jpg

Sami smo krivi: „Zašto negujemo kulturu zaborava?”

U punoj slušaonici 1 Fakulteta političkih nauka u Beogradu sinoć je održana tribina pod nazivom „Zašto negujemo kulturu zaborava?” u organizaciji  Srpskog političkog foruma i UG „Jadovno 1941″. Tema tribine bio je genocid počinjen nad srpskim narodom na području Nezavisne države Hrvatske i decenijama dugo «ćutanje» o zločinu, čiji smo i danas svedoci.  Prepuna slušaona Fakulteta političkih nauka u Beogradu Učesnici ovog skupa: Dušan J. Bastašić, (predsednik udruženja građana Jadovno 1941, Banja Luka), Gordana Dostanić (sekretar udruženja Ognjena Marija Livanjska, Beograd) i Milenko Jahura (predsednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci, Beograd) složili su se u tome da svako od nas pojedinačno mora dati udeo u odbrani nacionalnog identiteta koji je i

Tribina_Zasto_negujemo_kulturu_zaborava_u_Beogradu_na_Fakultetu_politickih_nauka.jpg

Prekinuti sa “kulturom zaborava”

Glavne krivce za kulturu zaborava trebalo bi potražiti u poslijeratnim težnjama da se izgrađuje nadnacionalni duh jugoslovenstva i zatire sjećanje na sve nacionalno, a najviše na žrtve, ocijenili su učesnici tribine “Zašto njegujemo kulturu zaborava” o zločinima počinjenim nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata. Predsjednik Udruženja “Jadovno” Dušan Bastašić rekao je da je ta politika potiskivanja sjećanja nastavljena i nakon posljednjeg rata zbog takozvanog razvijanja dobrosusjedskih odnosa, ali da je taj izgovor apsolutno neprihvatljiv za poštovaoce srpskih žrtva. “Skoro je zaboravljen taj dio našeg ličnog, porodičnog, nacionalnog istorijskog iskustva iz perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, koji je jako važan da bismo mogli reći da imamo integrisan identitet i da danas

Ikona_Svetog_mucenika_Vukasina_klepackog_i_jasenovackog_u_porusenim_Prebilovcima.jpg

Tribina: „Zašto negujemo kulturu zaborava?“, Fakultet političkih nauka u Beogradu

Pozivamo Vas,   na tribinu: „Zašto negujemo kulturu zaborava?“   Tema tribine je genocid počinjen nad srpskim narodom na području Nezavisne države Hrvatske i decenijama dugo «ćutanje» o zločinu, kome i danas svedočimo.     Učestvuju: Dušan J. Bastašić Predsednik udruženja građana Jadovno 1941, Banja Luka Gordana Dostanić Sekretar udruženja građana Ognjena Marija Livanjska, Beograd Milenko Jahura Predsednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci, Beograd   Fakultet političkih nauka u Beogradu, slušaonica br. 1   Ponedeljak 22. decembra 2014. u 18 časova   Organizatori: Srpski politički forum i UG Jadovno 1941.                   

Izlozba_Moje_Jadovno_u_Apatinu.jpg

Otvorena izložba “Moje Jadovno” u Apatinu

U organizaciji SO Apatin, Udruženja ličana “Nikola Tesla” i Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora “Jadovno 1941” iz Banja Luke, sinoć je u apatinskoj galeriji “Meander” otvorena izložba fotografija I svedočanstava na temu “Moje Jadovno” koja govori o stradanjima i mučkim ubistvima oko 40 000 Srba na području Jadovna 1941.godine. Pre otvaranja izložbe u sali Doma kulture je prikazan dokumentarni film na ovu temu. Sa ciljem da se jedno od najvećih stradanja srpskog naroda nikad ne zaboravi potresno predavanje potkrepljeno dokumentima na filmskom platnu je održao dr Dušan Bastašić. Pre početka predavanja prisutnima su se obratili Miodrag Bakić zamenik predsednika opštine Apatin I Đorđe Aleksić iz uprave za dijasporu

Plakat_Apatin_1.jpg

Izložba i predavanje “Moje Jadovno” u Apatinu

Petak, 12. decembar 2014. u 19 časova u Galeriji «Meander». Opštinski Kulturni centar Apatin, Galerija «Meander» Apatin i UG Jadovno 1941. Banjaluka-Beograd, pozivaju Vas na izložbu i predavanje: “Moje Jadovno” koje će se održati u petak, 12. decembra 2014. u 19 časova u Galeriji «Meander» u Apatinu. Predavanje “Moje Jadovno”, održaće Dušan J. Bastašić, predsjednik UG Jadovno 1941. iz Banjaluke. Ova izložbena postavka, svojevrsno je svjedočanstvo o stradanju srpskog naroda. Izložba ima svoju ulogu u prevenciji genocida i predstavlja doprinos udruženja Jadovno 1941. Banjaluka-Beograd u borbi za biološki opstanak srpskog naroda na njegovom duhovnom području. Izložbena postavka “Moje Jadovno” predstavlja se na 15 panoa, koji pokazuju istinu o stradanju Srba za

stevo_celuj.jpg

FAŠISTIČKA DRЖAVA: Potpredsednik udruge specijalaca u Hrvatskoj javno pretio Srbima genocidom, država nije reagovala!

Hrvatsko pravosuđe nije reagovalo na otvorene i javne pretnje genocidom Srbima koje je na osječkoj televiziji uputio potpredsednik hrvatske udruge specijalne policije Stevo Celuj. Kako je Celuj izjavio u emisiji koja je uživo emitovana Hrvati u slučaju novih problema sa Srbima neće imati mislosti i da neće poštovati ženevske konvencije. Na ovu izjavu koja pretstavlja otvorenu pretnju srpskom narodu na teritoriju Hrvatske izostala je reakcije hrvatskog pravosuđa. U nizu skandaloznih izjava potpredsednik hrvatske udruge specijalne policije je tvrdio je da su tokom akcija Bljesak i Oluja imali mislosti prema Srbima koji nisu pobegli, pa su iz milosti organizovali „traktorijadu“ pod kojom podrzaumeva etničko čišćenje Srba iz RSK i njihovo bežanje

fotije.jpg

Intervju episkopa Fotija za magazin “Pečat”

Kao Episkop u Dalmaciji imao sam i imam priliku da se susretnem sa „biblijskom sirotinjom“ – našim ljudima povratnicima, koji žive veoma, veoma skromno. Treba i njihov krst nositi i pomagati im u nevolji, a to nije moguće bez vere i pomoći Božje. Da li odluka Mletaka iz 17. veka kojom se pravoslavnima sa područja Mletačke države zabranjuje da opšte sa pravoslavnima iz Turske (Srbije) i Rusije, i ograničavanje boravak sveštenstva na teritoriji Dalmacije govori da su važnost održavanja veze eparhije Dalmatinske sa maticom, i Rusijom, prepoznali još Mleci? Koliko su ove veze bitne? To je jedan fenomen, koji prati našu mučeničku Eparhiju dalmatinsku kroz čitavu dosadašnju istoriju. Nije čudo

tesla_u_pop_kulturi.jpg

Budućnost pripada Tesli

Spektakularnu izložbu o genijalnom naučniku, inženjeru i pronalazaču, nedavno otvorenu u Madridu, videće oko pola miliona posetilaca Deo postavke pod nazivom „Tesla u pop kulturi” (Foto Muzej Nikole Tesle) U Madridu je 13. novembra otvorena do sada u svetu najveća izložba o Nikoli Tesli, uz prisustvo oko 2.000 posetilaca, koji su uspeli da uđu u grandiozno zdanje španske Fondacije „Telefonika”, jedne od pet najvećih svetskih telekomunikacionih korporacija, pod čijim je pokroviteljstvom izvedena ova postavka, dok je dvestotinak zainteresovanih ostalo napolju, čekajući novu priliku. Za njih nije bilo mesta, pošto su drugi posetioci ispunili oko 1.000 kvadratnih metara prostora na kojem je predstavljena multimedijalna postavka „Nikola Tesla – njegova je budućnost”.

ustaska_ideologija.jpg

Linta: Ustaška ideologija – uzrok rata

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta pozvao je hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića da, umjesto što se bavi liderom radikala Vojislavom Šešeljem, zatraži od Savjeta bezbjednosti UN da preduzme mjere koje ima na raspolaganju protiv ustaške ideologije koju je kao “duha iz boce” pustio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. “Ustaška ideologija je glavni uzrok rata i svih stradanja. Nažalost, i dan danas ima dosta sljedbenika u Hrvatskoj i izaziva najviše straha. Vjerujem da je gospodin Josipović saglasan sa ocjenom EU da Hrvatska i druge međunarodne organizacije nisu učinile dovoljno da se duh ustaštva vrati u bocu i da je to zadatak svih antifašista u regionu i međunarodnoj zajednici”, poručio je Linta. On

Ivan_Merz.jpg

“HANS IVAN MERC – RIMOKATOLIČKA “CRKVA” I ISTINITE LAЖI”, AUTORKE DRAGANE MIJATOVIĆ-TOMAŠEVIĆ

Izdavačko preduzeće COMESGRAFIKA iz Banja Luke, Republika Srpska objavilo je povodom održavanja VI Međunarodne konferencije za istinu o Jasenovcu (koja je održana 19 i 20 maja 2014 god.) knjigu Dragane Mijatović – Tomašević pod naslovom “Ivan Hans Merc – rimokatolička “crkva” i istinite laži”.  Široj javnosti je ime Ivana Hansa Merca manje poznato, iako su ga Nezavisna Država Hrvatska, ustaški pokret i hrvatski i muslimanski koljači pravoslavnih Srba, Jevreja i Roma, kao i rimokatolička “crkva” smatrali za svog glavnog ideologa. Celokupna štampa u Hrvatskoj u toku II svetskog rata, i posle kao i brojne rimokatoličke publikacije neprestano su objavljivali slavopojke Hansu Mercu ističući njegove zasluge za organizovanje katoličke akcije u

jadovnicka-golgota.jpg

Predstavljena knjiga “Jadovnička golgota”

Knjiga jereja Dragana Šućura u izdanju UG Jadovno 1941. iz Banjaluke, koja govori o stradanju sveštenoslužitelja SPC u sistemu logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag, predstavljena je u Gradišci. Šućur je naveo tokom sinoćnje promocije, da je u knjizi “Jadovnička golgota” sadržan pregled stradanja sveštenoslužitelja SPC u sistemu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske Gospić – Jadovno – Pag 1941. godine, u kome je stradalo više od 40 hiljada ljudi, a većina njih, oko 38 hiljada, bili su Srbi. U knjizi su navedene biografije sa fotografijama 72 sveštena lica Srpske pravoslavne crkve, dva arhijereja, četiri jeromonaha i 56 drugih sveštenoslužitelja iz svih eparhija u Hrvatskoj i BiH, a najviše

dusan.jpg

Dušan Bastašić – O starcu Vukašinu i genocidu nad Srbima za vreme, pre i posle NDH

                    Posle puno godina od zločina nad Srbima u NDH i posle prikrivene istine o svim događajima, logorima i patnjama, nije lako istraživati i doći do pravog stanja stvari bez hrabrosti upornosti i podrške. Ipak, Udruženje „Jadovno 1941.“ se bavi ovim poslom. Ono što istraživačima daje snagu da rade na ovom problemu je važnost pamćenja o svom narodu, značaj prošlih isprepletanih događaja, koji nam mogu pomoći da razumemo i sadašnjost; snaže ih reči starca Vukašina, „Samo ti, sinko, radi svoj posao“, jer je to svedočenje trenutka najgorih muka jednog čoveka, koji bira da bez opiranja i bilo kakve zlobe i gorčine

img_0031.jpg

Ustaški logor na Pagu (2) IZVJEŠTAJ PORUČNIKA SANTA

Ćirilica | English Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo.   Za svega tri mjeseca ustaške vladavine na Pagu 1941. godine u logoru „Slana“ poubijano je 10 do 15 tisuća ljudi. Talijani koji su nakon razgraničenja s Pavelićevom NDH okupirali Pag otkrili su nakon odlaska ustaša masovne grobnice nevinih ljudi. O tome je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.