Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da se moglo i može uraditi više u vezi sa kompleksom Donja Gradina, koji je bio u sistemu koncentracionih logora Nezavisne Države Hrvatske, iako su institucije Srpske posljednjih godina dosta radile na tome. Kasipović je podsjetio da je kao ministar prosvjete i kulture Republike Srpske radio na uknjižavanju Donje Gradine na Republiku Srpsku, te da je mnogo urađeno i u oblasti obrazovanja, ali i filmskoj industriji, iako je moguće više. „Jedina odbrana od zločina jeste suočavanje sa zločinom u njegovoj punoj razmjeri i dimenziji koja je normalnom ljudskom umu neshvatljiva, neprihvatljiva i nakon toliko decenija, u svim svojim gabaritima nehumanog i zločinačkog,

Piše: Milovan Matić Nedavno je, u izdanju manastira Studenica, izašla knjiga autora Milovana Matića Srpski prota Milutin Tesla (1819-1879), otac Nikole Tesle. Ova studija nam čini mogućim da pojmimo na koji način se pojavio jedan od najvećih genija u istoriji čovečanstva – Nikola Tesla. Ovaj pronalazač nije se pojavio iznenada niti neznano otkuda. Nikola Tesla je bio izdanak duboko usađenog i kvalitetnog korena. Njegov otac je bio svojevrsni genije: pesnik, humanista i prosvetitelj, diplomata, intelektualac, poliglota, ljubitelj prirodnih nauka, srpski nacionalni radnik, a iznad svega molitvenik – pravoslavni sveštenik. Među precima i najbližim rođacima, kako po ocu tako i po majci, veliki Nikola Tesla ima nekoliko desetina pravoslavnih sveštenika, nekoliko

Budući da sam, dr. Đuro Zatezalo, sa zakašnjenjem, tek prije nekoliko dana pročitao pamflet Zvonimira Despota, iznosim činjenice koje utemeljeno opovrgavaju njegove maliciozne tvrdnje. Prije svega dr. Đuro Zatezalo je cijelo vrijeme rata u svom rodnom Karlovcu i nije mu se izgubio trag 1991. niti je ikada živio u Beogradu, pa ni knjige tamo ne izdaje, osim navedene knjige o Jadovnom. Na zahtjev predsjednika Tuđmana 1991. postao sam član Saborske komisije za zločine rata i poraća, zvane Vukojevićeva komisija, sve do prestanka njenog rada. U isto vrijeme bio sam i član Saborskog odbora za Bleiburg i nisam nestao 1991. bez traga. Жalosno je da intelektualac kao što je Despot upotrebljava

English Rori Jeomans Jeomans istražuje u Arhivu udruženja, radeći na svojoj novoj knjizi o teroru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Proteklih deset dana u Banjaluci boravi britanski istoričar Rori Jeomans ( Rory Yeomans). Na poziv udruženja, cijenjeni istoričar istražuje građu u Arhivu udruženja Jadovno 1941, radeći na svojoj novoj knjizi o teroru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pod naslovom ”Utopija terora: Жivot, smrt i svakodnevno iskustvo u ustaškoj Državi” (The Utopia of Terror: Life, Death and Everyday Experience in the Ustasha State). Rori Jeomans je autor knjige ”Vizije uništenja: Ustaški režim i politička kultura fašizma 1941-1945” (Visions of Annihilation: the Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941-1945.) izdane 2013. godine

Pag Izraelska TV ekipa koja je na otoku Pagu pokušala snimiti kadrove za dokumentarni film na temu ustaških koncentracijskih logora trebala je barem uputiti prosvjed veleposlanstvu Izraela u Hrvatskoj zato što je bezobzirno, nakon neprijateljske reakcije nekolicine mještana, a zatim i paranoičnog ponašanja državnih organa (policije), deportirana s otoka na kopno. S obzirom na to da su oprema i snimljeni materijal ostali čitavi i nikome od osoblja ništa se nije dogodilo, ispada da su još i dobro prošli. Tako nipošto nije bilo s osam hiljada Жidova, Roma i Srba koji su u ljeto 1941. iz Zagreba i Like deportirani u ustaške koncentracijske logore na području paške uvale Slana, gdje su

Maj 2006- Povratak sa Slane. Deni i Haja Novak i Dušan Bastašić Svi su se mještani našli uvrijeđeni, jer oni stalno dolaze, snimaju neke kuće, da su tamo bili logoraši, što nije istina – tako je jedan stanovnik Paga HRT-ovim novinarima objasnio zašto su sa svoga otoka protjerali izraelsku televizijsku ekipu koja je u uvali Slana i Matejna namjeravala snimati dokumentarac o tamošnjim ustaškim logorima. Hoće li sutra neki lokalni hahari na isti način postupiti i u Jasenovcu? Dobro, logori na Pagu nisu obilježeni i rijetko se spominju, ali teško da tamošnji stanovnici ne znaju da je u ljeto 1941. na sjevernoj strani njihova otoka bilo zatočeno nekoliko tisuća Жidova,

English Hodočasnici ispred Osnovne škole u Metajni Izraelska TV ekipa spriječena je da na ostrvu Pag snimi dokumentarni film o ustaškim koncentracionim logorima uspostavljenim početkom Drugog svjetskog rata u uvali Slana i Metajni. Mještani Metajne pozvali su u subotu, 5. septembra, policiju zbog „neovlaštenog“ snimanja, pa je izraelska TV ekipa napustila Pag u pratnji policije. „Ovo je jedan u nizu primjera koji pokazuje posljedice toga što hrvatski narod, za razliku od njemačkog, nije prošao katarazu i nije se suočio sa tim dijelom svoje istorije, nego se kontinuirano brišu i negiraju tragovi zločina“, rekao je za Srnu predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić. On je izrazio nadu da će ovo iskustvo

English Izraelska TV-ekipa koja je htjela snimati dokumentarac o ustaškim logorima napustila Pag pod pratnjom policije Spomen ploča na mjestu ustaškog logora u uvali Slana na otoku Pagu Izraelska TV ekipa namjeravala je na otoku Pagu snimati dokumentarni film o ustaškim koncentracijskim logorima uspostavljenim početkom Drugoga svjetskog rata u uvali Slana i Metajni na Pagu, ali to nisu uspjeli jer su mještani Metajne pozvali policiju zbog neovlaštenog snimanja škole te je izraelska TV ekipa napustila Pag u pratnji policije, objavio u nedjelju HRT-a u svom središnjem Dnevniku ZAGREB – Izraelska TV ekipa namjeravala je na otoku Pagu snimati dokumentarni film o ustaškim koncentracijskim logorima uspostavljenim početkom Drugoga svjetskog rata u

Zvanični Zagreb i dalje gluv na sve pozive da obeleži mesto zloglasnih ustaških logora na Pagu Bitka da Hrvatska prizna da se na Pagu u vreme NDH desio masovni zločin nad Srbima i dostojno obeleži mesto na kome se nalazio zloglasni logor Slana i dalje ne prestaje. Ovih dana navršilo se 74 godine od zatvaranja logora, ali nova hrvatska vlast sa predsednicom Kolindom Grabar Kitarović na čelu nije pokazala nameru, baš kao ni njihovi prethodnici, da iz pijeteta prema osam hiljada ubijenih ljudi (među kojima je bilo mnogo žena i dece), postavi obeležje na tom delu ostrva. Tačnije, da obnovi spomen-ploču koja je već tri puta uništavana. Predstavnici Udruženja „Jadovno

Jedan od prvih i najzloglasnijih ustaških logora – Slana na Pagu, zatvoren je na današnji dan 1941. godine, nepuna tri mjeseca poslije osnivanja, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. U vrijeme zatvaranja tri paška logora, logora Slana za Srbe, logora za Jevreje i logora Metajna u kojem su bili smješteni žene i djeca, u njima je ostalo još oko 200 ljudi koji su brodovima transportovani u Karlobag, a odatle u Gospić. Oni koje ustaše nisu uspjele da pobiju u Gospiću transportovani su preko Jastrebarskog u Jasenovac i to su bili prvi jasenovački logoraši. Samo u toku jedne noći, između 14. i 15. avgusta 1941. godine, uoči praznika Velike Gospe, na Pagu