arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dan sećanja na Jadovno – RTS – RADIO BEOGRAD 1

25. jun 2022.

U petak 24. juna, navršila se 81 godina od uspostavljanja gospićke grupe logora Gospić – Jadovno – Pag u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U taj kompleks su, tokom 4 meseca postojanja logora, dovođeni, a potom i ubijani Srbi i Jevreji sa čitave teritorije NDH-a. U velebitskim jamama, ali i na kamenitim obalama Paga ustaše su za samo 132 dana, od 11.aprila do 21.avgusta 1941. ubile više od 40 hiljada muškaraca, žena i dece. Od toga 38 hiljada Srba! Njih 2000 koji su preživeli do trenutka zatvaranja logora, transportovani su u novootvoreni logor Jasenovac. O predstojećoj jadovničkoj ekspediciji koja će krenuti put Gospića i Gračaca na obeležavanje Dana sećanja na Jadovno 1941.

Svijece_001.jpg

Aprilske žrtve 1941. godine – popis

29. april 2022.

Aprilske žrtve Pokolja 1941. godine sa područja tadašnjeg Kotara Grubišno Polje. Popis je preuzet iz knjige Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941., izdavač Muzej žrtava genocida, Beograd, 2007. BRZAJA (5) Gegić Adam, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Rebić Mile, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Sović Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Spajić Rade, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Trbojević Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. VELIKA BARNA (127) Babić Adama Andrija, 29 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Babić Andrije Pavao, 46 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu.

U Zagrebu, na sinoć otkrivenom spomeniku žrtvama Holokausta i ustaškog režima, ni jednom rečju se ne pominju Srbi i Romi

28. april 2022.

Upravo u vreme kad je otkrivan taj spomenik, u 18 časova na isti dan 1941. godine, u tu železničku stanicu ulazio je voz sa pohapšenim Srbima sa Kotara Grubišno Polje. To sinoć niko nije pomenuo, a sama koincidencija budi misao da se ne radi o slučajnosti. Piše: Aleksandar Milivojević U Zagrebu je sinoć otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, a povodom Dana stradanja i junaštva jevrejskog naroda. Spomenik je završen još pre godinu dana, ali zbog protesta jevrejske zajednice u Hrvatskoj koja je smatrala da spomenik ne može biti posvećen samo žrtvama Holokausta, on nije otkriven do sinoć. Međutim, u postignutom kompromisu oko natpisa na spomeniku se i dalje

Podrška profesoru Koviću: Učili ste nas važnosti spoznaje ko smo!

15. mart 2022.

Ponosna sam na svaku ocjenu i svaki naš ispit, a šta je ispit nego razgovor dva prijatelja. Ponosna sam na one desetke, na ona predavanja koja su bila drugačija i inovativnija. Nisu to bila puka čitanja sa papira, niti „jedva čekanje“ da izađete iz učionice, to su bile debate kroz koje bi za dva sata ni ne znajući prelazili i knjigu od 300 stranica. Piše: Svjetlana Samardžija Dragi profesore, Republika Srpska je bila i biće vaša druga domovina. Toliko je dobrih ljudi, prije svega, pa onda istoričara izašlo ispod vašeg pera istine, pera istorije. Vaši su nas časovi učili i o umjetnosti, i o književnosti i o istorijskim tokovima i

Srbija arhivu o zločinima NDH dostavila Izraelu: Hrvatska ljuta i ponovo prijeti

11. februar 2022.

Hrvatska traži od Srbije da joj preda i građu sa diska koju je Srbija predala Izraelu i u kojoj je, prema saopštenju srpskog Ministarstva obrane, građa o stradanjima Jevreja u NDH. Hrvatska ponovo preti Srbiji da će zaustaviti njen put ka Evropskoj uniji, a kao razlog sada navodi problem arhivske građe koje Beograd navodno odbija da vrati Zagrebu. Zagrebački Večernji list tvrdi da Beograd odbija da Zagrebu vrati arhivsku građu koja mu pripada iako je, kako kažu, Srbija potpisala sporazum o sukcesiji. Večernji piše da je tim povodom Hrvatska juče uputila protestnu notu Srbiji u kojoj, kako navodi, upozorava da problem arhiva može zaustaviti put Srbije prema EU. List dodaje

Spomenik žrtvama Holokausta – između sjećanja i revizionizma

31. januar 2022.

U Zagrebu se otkriva spomenik za šest milionana Jevreja stradalih u Holokaustu u Evropi. I to tik uz željeznički kolodvor s kojeg su u logore deportovane žrtve ustaškog genocida. O njima na spomeniku nema niti jedne riječi. Piše: Nikola Puharić This post is also available in: English (Engleski) U Zagrebu će uskoro biti otvoren Spomenik žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici ispred Glavnog željezničkog kolodvora, a polemike oko njegova naziva i umjetničkog rješenja još uvijek ne prestaju. „Navikli smo da spomenici izazivaju javne prijepore pa nije čudo da je tome tako i u ovom slučaju. Stručnjacima su već duže vrijeme poznate kritike onih zemalja koje su se pridružile međunarodnom obilježavanju žrtava

Bastašić: Ustaško groblje na Mirogoju samo jedna od etapa u vjekovnom strateškom planu (VIDEO)

16. decembar 2021.

Ustaše se ne vraćaju kući- odavno su kod kuće!!! Piše: Đurđica Dragaš Ništa novo i ništa neočekivano, tako predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić ocenjuje inicijativu, koju je odobrio i Hrvatski sabor, da se na zagrebačkom groblju Mirogoj „uredi groblje hrvatskih vojnika od 1941. do 1945. godine“. Smatra da je reč samo o još jednoj etapi u realizaciji plana katoličke crkve da, kako kaže, „zaore istočnu njivu“, misleći pri tom na prostor istočno od Drine. Taj plan je pretočen u ideologiju Ante Starčevića, teoriju „krvi i tla“,a sprovodili su ga, svako na svoj način, Ante Pavelić, Josip Broz i Franjo Tuđman, kaže Bastašić i dodaje da vlast u Hrvatskoj na

Bastašić: Hebrang svojim lažima ponovo ubija žrtve u Šaranovoj jami

31. oktobar 2021.

Na izjavu visoko pozicioniranog člana vladajućeg HDZ-a i nekadašnjeg saradnika Franje Tuđmana i ministra zdravlja i odbrane Andrije Hebranga u kojoj kraške jame u kojima su tokom Nezavisne Države Hrvatske ubijani Srbi i Jevreji naziva fantomskim, reagovao je Dušan Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke. Nije prvi put da Andrija Hebrang tvrdi da u Jasenovcu ljudi nisu ubijani već spašavani i da je to grobnica ubijenih domobrana i ustaša, a ne Srba. Osokoljen plimom neoustaštva u hrvatskom društvu, sada ide i dalje pa po prvi put besramno negira i zločine hrvatskih ustaša nad Srbima i Jevrejima počinjene u Velebitskim jamama – kaže Bastašić. Šaranova jama, jedna od 32 kraške

Sozercanje (2)

26. oktobar 2021.

Čitanka srpskog stradanja od ustaša je teško štivo. Užasni pokolji, stravični, monstruozni zločini, demonski karakteri dželata… Piše: Zorica Đoković Ondašnji krici i plač ponekad nadjačaju sadašnju svakodnevnu gradsku buku. Slike nasilnog umiranja promiču pred očima umjesto zgrada i prolaznika. Treba to nositi. Kao i niz pitanja koja izviru iz toga, pitanja bez odgovora. Treba sve to nositi kroz dan i dalje kroz život. Teška literatura koju je nemoguće svakodnevno čitati. Kalendar je prepun datuma kada umiranje za Srbe nije bilo svakodnevni, uobičajeni odlazak dostojan čovjeka na kraju svog zemnog života. Spoznali su nepojmljivo tešku, mučeničku smrt, kojom su prešli preko, ostavivši svoje krvnike i nas, potomke, na ovoj strani. Između

Nikola Žutić: Termin Pokolj u potpunosti oslikava preovlađujući monstruozni način ubijanja Srba, nezabilježen u svjetskoj istoriji

22. oktobar 2021.

Niko živ ne briše termin genocid, samo se pitanje bestijalnog ubijanja Srba konkretizuje Pokoljem. Ostaju i genocid i Pokolj. Zar to treba da se „nacrta“ da bi bilo jasno? Prof. dr Goran Latinović u tekstu „Pokolj ili genocid – o jednoj veštačkoj i štetnoj dilemi“ (objavio NSPM a prenio Muzej žrtava genocida), pominje akademika Krestića i mene kao nekakve besvjesne penzionere koje je zaveo „lukavi stomatolog“ dr Dušan Bastašić, da se opredijele za „štetni i veoma opasni(?!)“ termin „Pokolj“, pa smo se na taj način priključili njegovom (Bastašićevom) amaterizmu i neznanju. Prof. Dr Vasilije Krestić kao akademik, nije klasični penzioner pošto je preokupiran naučnim projektima i poslovima upravnika Arhiva SANU.

Hebrang: Fantomske jame i laži o Jasenovcu

15. oktobar 2021.

Umanjivanje ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu i tvrdnje da su u koncentracionom logoru Jasenovac ubijani Hrvati i neprijatelji partizana, a ne Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti, u Hrvatskoj traje nesmanjenom žestinom. Nekadašnji saradnik Franje Tuđmana, ministar zdravlja i odbrane Andrija Hebrang jame u koje su tokom Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ bacani Srbi naziva – fantomskim. „Šaranova jama je samo jedna od bezbroj laži sa kojima se već decenijama Hrvati drže u kazni kao zločinci“, tvrdi Hebrang. On potpuno podržava istrijski revizionizam Romana Ljeljka, koji u svojim knjigama tvrdi da u Jasenovcu „ljudi nisu ubijani već spašavani“, te da je to „grobnica ubijenih domobrana i ustaša, a ne Srba“. Ljeljak

Emisija Veče preko Drine – Nikola Žutić i Dušan Bastašić (VIDEO)

14. oktobar 2021.

Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji kult sjećanja ? U trećoj emisija iz serijala ,,Veče preko Drine“‘ između ostalog govorimo: Da li je NDH nastavak Banovine Hrvatske? Kako nastaje Mačekova Banovina? Ko formira ustaše? Ko stoji iza NDH? Ko je zaista i sa kojom namjerom napravio sistem logora Gospić, Jasenovac i Gradiška? Kakva je uloga katoličke crkve u ovim događajima? Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji

Episkop gornjokarlovački Gerasim: Predgovor djelu dr Đure Zatezala „Radio sam svoj seljački i kovački posao”

9. oktobar 2021.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje PREDGOVOR DJELU Djelo koje imamo pred sobom, djelo dr Đure Zatezala, zvučnog naslova „Radio sam svoj seljački i kovački posao” na najrealističniji način nas podseća na najcrnji period u novijoj istoriji roda ljudskog. Period za koji svaki čovjek na planeti, dok obitava treba da moli oprost od Gospoda, jer samo jedan, procentualno nebitan za broj žrtava u Drugom svjetskom ratu, ali za naš narod ogroman gubitak, opisan je u ovom kapitalnom djelu, koje mora budućim generacijama da ostane poveznica sa vremenom kada se radilo na sistematskom istrebljenju jednog čitavog naroda

Rade R. Lalović: IZGRADNjA LIČNOG I NACIONALNOG IDENTITETA I KULTURA SJEĆANjA

21. septembar 2021.

Prije nekoliko godina u školskoj praksi u Republici Srpskoj na jedan skroman način počeli su da se realizuju nastavni sadržaji iz nastavnih predmeta Srpski jezik i Istorija vezani za stradanje Srba u 20. vijeku s ciljem osmišljenog njegovanja kulture sjećanja na ta stradanja. Sjećam se, pamtim, dakle, postojim. -mogući model- Posebna pažnja je trebala da bude usmjerena na stradanja u toku Drugog svjetskog rata i na počinjene zločine nad Srbima na području Nezavisne države Hrvatske (NDH). Da bi ovaj proces njegovanja kulture sjećanja, ili kulture pamćenja bio što bolje metodološki osmišljen, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je omogućilo da nastavnici srpskog jezika i istorije u manjim grupama pohađaju seminare

Genocid nad „nepoćudnima“ u NDH: Kriminološki profil ustaških zločinaca

5. septembar 2021.

Stava sam da je ovaj tekst najbolje započeti izjavom Gideona Grajfa koji kaže: „Po broju žrtava, brutalnosti i stepenu izazivanja patnje Jasenovac zauzima prvo mjesto od svih logora u Drugom svjetskom ratu“. Piše: Vladimir Vučković, magistar kriminologije Na našim prostorima vladali su mnogi osvajači, ali niko nije počinio veća zvjerstva i svirepost od ustaškog režima u NDH. Teško je opisati razmjere zločina koji su počinjeni na teritoriji NDH u periodu od 1941-1945 godine, jer je u svakom gradu na području te zločinačke tvorevine postojao neki zatvor, logor ili gubilište u kojima su svakodnevno ubijani nedužnih ljudi. Njemačka vojska je 10. aprila 1941. godine svečano dočekana u Zagrebu, nakon čega je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA