arrow up

Kultura sećanja na znamenite Srbe i stradanja

Razgovaramo s Nikolom Milovančevim, hroničarom zapadnih strana našeg naroda i Crkve. Razgovarala: Olivera Jovanović Gospodine Milovančev hvala Vam što ste izdvojili vreme za razgovor za čitaoce Pravoslavlja. Decenijama živite u Sloveniji. Gde je Vaš zavičaj? Moj zavičaj je u Zemunu, gde sam se rodio i proveo prvi deo mog života. Inače, po predanju, naše prezime Milovančev vodi od prezimena roda Milovančevića koji su se iz Šumadije doselili na područje današnje Vojvodine. U vreme Seoba pod patrijarhom Čarnojevićem, naš ogranak se naselio u Vrbas oko 1690, a možda čak i pre 1960. godine. Preci po očevoj liniji su od kraja 19. veka živeli u Sremskoj Mitrovici i u Zemunu. Po bakinoj

Krajolik oko područja logora Jadovno, pogled na Velebit

Đurđica Dragaš: Жuti jaglaci divoseljački

Izrasli, pitomi i tanani, kao nejač divoseljačka, kao jagnjad nevina, kao pogled majčin… Procvetali su jutros žuti jaglaci na Kruškovačama.Procvetali… u zelenoj pustinji Velebita! Izrasli iz zemlje natopljene krvlju. Sićušni, nežni cvetovi… kao dečje ruke, kao paperjasta kosa pod majčinim dlanom.Izašli s rosom, okupani suzama. Жuti jaglaci divoseljački!!! Donele ih bose devojačke noge.Nosile ih majke u nedrima, krili starci među grubim dlanovima. Donela ih deca u očima… žute jaglace sa kućnih pragova.Nosio ih vetar sa zgarišta, spirala kiša s hladnog kamena. Izrasli, pitomi i tanani, kao nejač divoseljačka, kao jagnjad nevina, kao pogled majčin…Nikli iz pepela, iz zemlje koja pamti krik, nož, jauk. Izrasli iz tišine, gaženi zaboravom….Nežni jaglaci divoseljački!

Najava: Banja Luka, 23. maj 2026. : Predstavljanje knjige “Krici i odjeci Livanjskog polja”

U Kući Milanovića, Bana Milovanovića 24, sa početkom u 18 časova, publici će biti predstavljena knjiga Krici i odjeci Livanjskog polja, autora Gordane Dostanić, u izdanju Manastira Жiča. Reč je o knjizi u kojoj su sabrane priče o događajima u jednoj stradalnoj srpskoj porodici, a koje mogu poslužiti i kao okvir za događaje u drugim srpskim porodicama koji, zajedno, kao mikro istorijska događanja, čine celinu stradalne srpske istorije. Autorka predočava razloge zapisivanja porodičnih događaja, uz nadu da će oni biti podsticaj i drugim „malim porodičnim istoričarima“ da za svoje potomke zapišu svoja saznanja i sećanja. Pored autora, u programu će učestvovati: Duško Pevulja, Dušan Bastašić, Milana Tomić, Dijana Kovačić, i pevačka

DUŠAN BASTAŠIĆ: UMANJIVANJE ЖRTAVA JASENOVCA I JADOVNA JE NASTAVAK GENOCIDA

Gost nove emisije „Rubikon“ bio je dr. Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja Jadovno 1941. – Jadovno 1941. koji je govorio o kulturi sjećanja, sistematskom zatiranju tragova zločina nad Srbima u NDH i opasnim trendovima revizionizma. Gospodin Bastašić posvetio je posljednjih 15 godina istraživanju i dokumentovanju stradanja Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Njegova lična motivacija potiče iz porodične tragedije – oba djeda i stric ubijeni su u kompleksu logora Jadovno-Gospić-Pag, dok je njegov otac kao dvanaestogodišnjak preživio Jasenovac. JADOVNO – PRETEČA JASENOVCA Bastašić je u razgovoru istakao da je Jadovno bilo prvi likvidacioni centar NDH, koji je funkcionisao od aprila do avgusta 1941. godine, prije nego što je Jasenovac počeo

Bastašić: Na Velebitu i rtu Slana, svijetli deset velikih Časnih krstova koje su postavili Jadovničani

U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija„Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu1941-1945. godine“. Učesnicima se kao jedan od izlagača obratio i dr Dušan Bastašić osnivač i predsjednik udruženja Jadovno 1941. Banja Luka. Od drugog vijeka hrišćani poštuju grobove mučenika. Idu tamo da se mole. Taj put se zove hodočašće. Pamtim slijedeće riječi Njegovog visokog preosveštenstva, Mitropolita gornjokarlovačkog Gerasima: „Lika nema velikoga grada, ima Jadovno, to je najveći grad ali pod zemljom. I kada pogledamo i kada se ozrcavamo šta se sve događalo i kuda su sve ti ljudi trnovit put prošli, danas im je samo potrebna molitva i naše sećanje“. Petnaest godina

Miloš Ković: Šta smo učinili da bismo sačuvali sećanje na žrtvu predaka?

Zlo je tu, i danas živo i delatno. Potrebno je da ga dobro upoznamo i pažljivo proučimo, kako bismo ga na vreme zaustavili. Gledamo ga, međutim, kako raste i grana se. Opet juriša na nas, jer je krenulo u novi Pohod na Istok. Beseda izgovorena na Parastosu kod masovne grobnice žrtava Prihvatnog logora Zemun, 9.5.2026. Časni oci, uvaženi predstavnici Vojske Srbije, gospodo narodni poslanici, predstavnici udruženja, braćo i sestre, Hristos Voskrese! Sabrali smo se danas, na Dan pobede, da bismo se pomolili za duše oko 6.500 ljudi, ubijenih u nacističkom logoru Staro Sajmište, u Prihvatnom logoru Zemun, sahranjenih u masovnu grobnicu na ovom svetom mestu.  Oni su streljani, vešani, ubijani

NAJAVA: U Šamcu tribina “KROZ OGANj ISTORIJE – sudbina jedne porodice”

U organizaciji Kluba istoričara Posavina, u Šamcu o kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag i važnosti sjećanja i pamćenja na žrtve Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, govoriće dr Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: PROSTORIJE CRVENOG KRSTA (preko puta zgrade Opštine) Utorak, 09. jun 2026. u 19 časova.

KO JE OSKRNAVIO ZEMUNSKO GROBLJE

Hronika jednog ogrešenja – O osporavanju prava na poštovanje i krst za 6500 srpskih mučeničkih žrtava na Zemunskom groblju. Piše: Nikola Milovančev Na sajtu Jevrejske opštine Zemun 7. juna 2025. objavljen je tekst pod naslovom „Oskrnavljeno Jevrejsko groblje u Zemunu“ . U ovom saopštenju Jevrejske opštine Zemun (JOZ) navodi se da je Udruženje Jadovno 1941. „10. maja 2025. oskrnavilo Jevrejsko groblje u Zemunu tako što su postavili krst visok preko tri metra u žardinijeru iza spomenika podignutog 4. jula 1957. od strane Saveza boraca NOR Zemun. Pored krsta neovlašćeno su postavili spomen ploču sa krstom i pratećim tekstom na žardinijeru u koju su ukopali pomenuti krst“. Kasnije sam saznao da

Đurđica Dragaš: PAG- PLAVA GROBNICA STRAŠNIJA OD VIDA

Polako, ali sigurno uđosmo u maj i, uprkos svemu što se prethodnih meseci dešavalo u ovoj našoj Srbiji, ljudi sve više razmišljaju o letu, odmorima, moru, provodu. Spremaju se maturske večeri, obeležavaju godišnjice, a studenti, već tradicionalno, organizuju druženja sa kolegama iz regiona. I sve bi to bilo sasvim u redu, lepo i podrške vredno da ne pročitah da će neka od tih studentskih druženja, tzv. Medicinijada i Menadžerijada, biti organizovana na ostrvu Pagu, u Hrvatskoj. Na čuvenoj i po ludim provodina poznatoj plaži Zrće okupili se ovih dana studenti iz nekoliko država regiona. Na put su krenuli i naši studenti – iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Niša, Kosovske Mitrovice.

Od zavičaja ostala cigla srušene crkve

Na mestu gde je do 1991. godine postojala crkva u Velikim Zdencima, sada je ledina kao simbol pustoši u srpskim selima u Zapadnoj Slavoniji. Piše: Milan Pilipović – Specijalno za „Politiku” Grubišno Polje – Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”, čuva u Banjaluci ciglu srušene pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta u Velikim Zdencima, nekada jednom od najvećih srpskih sela u Kotaru Grubišno Polje, u Zapadnoj Slavoniji, kao jedini trag ove bogomolje, izgrađene 1744. godine. „Ciglu čuvam u stanu, kao zavičajnu ikonu”, kaže Bastašić, čiji su preci vekovima živeli, kršteni, venčavani i sahranjivani u ovom kraju, u Hrvatskoj. „Cigla ugrađena pre skoro tri veka je moja uspomena na crkvu i zavičaj”,

Bastašić: Da pamtimo, da nikad ne zaboravimo

Na ovu godišnjicu proboja jasenovačkih logoraša, konferencija treba dati doprinos, da mnogi koji još ne znaju, saznaju kakvom su strašnom, teško pojmljivom zločinu bili podvrgnuti naši članovi porodica, naši sunarodnici. Da oni koji znaju da se podsete. Da budemo pamtiše. U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija „Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu 1941-1945. godine“ . Učesnicima se kao jedan od uvodničara obratio i dr Dušan Bastašić. 2015. godine, Narodna Skupština Republike Srpske, donela je Deklaraciju o genocidu počinjenom nad Srbima, Jevrejima i Romima. Kao zainteresovana strana, tada sam imao čast da govorim poslanicima Republike Srpske uoči glasanja. Nažalost moram pomenuti da

Sandra Blagić: Dušo moja, pod crnicom zemljom, boli li te ćutanje?

Dušo moja, praštaj potomcima svojim jer nismo zaslužili velike mučenike kao što ste vi. Dušo moja, boli li te nepravda? Dušo moja, pod crnicom zemljom, boli li te ćutanje? Boli li te umanjivanje broja poklanih, nedoklanih, u Savu bačenih mučeničkih duša? Boli li te tišina u Donjoj Gradini? Ili voliš što se čuje samo cvrkut ptica? Boli li te što se okupimo samo jednom godišnje da ti mučeničku zemlju cjelivamo? Da li te boli što te spominjemo rijetko ili skoro nikako? Pijetko samo pred izbore ili kad se neki poeni skupljaju. Boli li te kad vidiš kako tvoje preživjele logoraše stave u zadnje redove a ONI stoje, sjede u prvim?A

Đurđica Dragaš: ZELENA GRADINA

I svetli Gradina, selo joj u nedrima ozelenelo. Svetli Gradina.Nebom obasjana.Peva,pesmom oplakana. Zeleni se Gradina.Pod njom selo izraslo.Zeleno selo sa kućama belim. Pred crkvom se kolo vije.Prepletene ruke i košulje bele.Na travi zelenoj izrasla ruža.Crvena ko’ zora. Kraj ognjišta bosi tabani dečji.Rumeni obrazi i zveket kašika.Ko zlatna kiša zelena. U krilu bakinom dojenče spava.I svetli kandilo iz mrkog mraka.Sa ikone sija koplje Svetog Đorđai miriše cveće u venčiću iznad vrata. Zelene se stada bela… tamo iza oblaka. I svetli Gradina,selo joj u nedrima ozelenelo.Zeleni se Gradina,krvlju ozidana… Od istog autora: Kolumnisti / prijatelji – Đurđica Dragaš

Advokatska kancelarija Radić: Odbačena krivična prijava Jevrejske opštine Zemun protiv Dušana Bastašića

Treće osnovno javno tužilaštvo i Više javno tužilaštvo u Beogradu zaključili da se u radnjama prijavljenog predsednika Udruženja Jadovno 1941, ne stiču elementi bilo kog krivičnog dela. Nakon sprovedenih postupaka, Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu i Više javno tužilaštvo u Beogradu zaključili su da se u radnjama prijavljenog dr Dušana Bastašića, predsednika Udruženja Jadovno 1941, ne stiču elementi iz krivičnih dela 314, 354, 387 ili bilo kog krivičnog dela Naime, u Krivičnoj prijavi Jevrejske opštine Zemun podnetoj 4. juna 2025. godine, navedeno je da je održavanjem parastosa 10. maja 2025. „oskrnavljeno Jevrejsko groblje u Zemunu” i da su duboko povređena „verska osećanja Jevreja iz Zemuna”. Ti navodi osporeni su

Miloš Ković: Nikad više! 

Dakle, nikada više nećete staviti ruke na našu decu, onako kao što se desilo `41. godine i onako kao što se dogodilo `95 godine. U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija „Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu 1941-1945. godine“ . Učesnicima se obratio i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miloš Ković. Sledi transkript njegovog izlaganja. Poštovane dame, uvažena gospodo. Poslednji put sam kročio ovo zdanje pre gotovo 10 godina. Tada je Demokratska stranka Srbije koju je tada vodila dr Sanda Rašković Ivić, pokrenula inicijativu da Skupština usvoji Rezoluciju o genocidu u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima. Ta rezolucija

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.