arrow up
Dobrila Kukolj

Monodrama ,,Tuga koja traje cijeli život“ u Subotici

Dvanaesta manifestacija „Dani Srpske u Srbiji“ biće svečano otvorena 20. septembra u Narodnom pozorištu u Beogradu, a programi iz Srpske biće predstavljeni u 12 gradova Srbije. U Subotici će biti izvedena monodrama „Tuga koja traje cijeli život“, koja je ove godine izvedena u Donjoj Gradini na Dan sjećanja na proboj logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi koji je postojao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Izvor: JUSP Donja Gradina

dr. Đuro Zatezalo

Đuro Zatezalo: Budućnost se ne gradi na laži

O stradanju Srba u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, o reviziji prošlosti i minimiziranju srpskih žrtava, kao i o instrumentalizovanju istorije u dnevnopolitičke svrhe razgovarali smo septembra mjeseca 2016. sa sada već pokojnim istoričarem dr. Đurom Zatezalom koji je živio i radio u Karlovcu, a svoj je radni vijek posvetio istraživanju broja žrtava Drugog svjetskog rata na našim prostorima. Izvor: Izvor: P-portal ; Autor: Paulina Arbutina 11. 09 2016. ; NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim

Miroslav Maksimović

Miroslav Maksimović: Jame bola nikad nisu zakopane

Manje poznati ustaški masakr iz avgusta 1941. u zapadnoj Bosni, kada je seoska jama Bezdanka progutala desetine Srba i, između ostalih, zatrla porodicu njegove majke Stoje Uzelac, koja je kao četrnaestogodišnja devojčica, nekim čudom uspela da se spasi, podstakao je Miroslava Maksimovića (1946) da ispiše potresne sonete. Knjigu “Bol”, koja ne može ostaviti ravnodušnim ni čitaoce koji nisu skloni poeziji, objavio je “Čigoja”. Mesto u samom vrhu savremenog srpskog pesništva Maksimović je izborio nizom izuzetnih zbirki (“Spavač pod upijačem”, “Menjači”, “Soneti o životnim radostima i teškoćama”, “Nebo”, “Beogradske pesme”) za koje je dobio pregršt najprestižnijih priznanja (Brankova nagrada, “Milan Rakić”, Zmajeva, “Branko Ćopić”, Disova, Dučićeva, “Desanka Maksimović”…). Sa suprugom Iskrom,

Ustaški logori smrti – mjesta nezapamćenog pogroma

PAŠKI PAKAO Autori: B.O. i M.S. Slana je kamena pustinja na Pagu. Zemlje ni za šaku. Ljeti tamo sunce užasno prži, a nigdje ni stabla ni grma. Tek poneka travka. Nitko tamo nije nikada stanovao, niti bi poželio. Na žalost, tisuće zatočenika tamošnjeg ustaškog logora – prvog na području tzv. Nezavisne države Hrvatske – nisu imale izbora… Proglašenje tzv. Nezavisne države Hrvatske – 10. travnja 1941. godine – uz pomoć i blagoslov okupatorskih sila, označilo je početak nenarodne vlasti koja se već od prvih dana iskazala u našoj povijesti dotad nezapamćenim terorom nad nedužnim ljudima. Bitni faktori u ostvarivanju koncepcije ustaške države bile su razrađene metode rasne politike. Cilj je

Preživjela logore na Pagu: Izvodi iz iskaza svjedokinje Nade Fojerajzen datog 8. septembra 1944.

»Zovem se Nada Fojerajzen (Nada Feuereisen ) rođena u Zagrebu, zavičajna Cernik – Čavle, udata, majka dvoje djece. Sada stanujem u gradu Bari u Italiji, Via Dante Aligieri 270/III k. 9. jula 1941. u Zagrebu bila sam lišena slobode od ustaške nadzorne službe. Istom prilikom lišen je slobode i moj muž i dete od 4 ½ g. Redarstveni organi koju su došli po nas ostavili su kući staru mi majku zato, što sam im dala izvjesnu količinu novca. U Zagrebačkom zboru bili smo zadržani 4 dana. Šef samoga logora u Zboru bio je ustaški dužnosnik Baraković šef židovskog odjela. U istom logoru nalazilo se nekoliko ustaša, koji su nas maltretirali,

Ko je bio Dr Milan Bulajić?

Dr Milan Bulajić je rođen u mjestu Vilusi kod Nikšića, (Kraljevina Jugoslavija), 6. septembra 1928. godine. Umro je u Beogradu 29. novembra 2009. godine. Bio je međunarodni stručnjak za genocid, internacionalni ekspert za izučavanje genocida sa gledišta međunarodnog prava, istoričar i istoriograf genocida, i jugoslovenski diplomata u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Dr Milan Bulajić je bio pokretač ideje i osnivač Muzeja žrtava genocida, zatim osnivač Fonda za istraživanje genocida, jedan od osnivača i prvi koordinator Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, kao i zamjenik predsednika odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima u XX vijeku. Bio je pokretač ideje, i zajedno sa

Održana prva promocija knjige, prvenca Đurđice Dragaš „Jer… mi smo ista krv!“

Da se ne zaboravi, da se pamti, jer narod bez prošlosti nema budućnost. U Spomen Biblioteci u Prigrevici, u sredu 19. juna, održano je književno veče i promocija zbirke pesama, pod nazivom „Jer… mi smo ista krv!“ ,autorke Đurđice Dragaš-Vukovljak. Prostor biblioteke predviđen za promociju, bio je prepun, kako gostiju sa strane, tako i samih Prigrevčana. Autorka je prisutne podsetila na velika stratišta Srba na prostoru NDH, za vreme Drugog svetskog rata i za vreme rata od 1991. do 1995. godine. Njene pesme su pune sete, tuge i posvete precima i svim nevinim žrtvama. Kako sama kaže, te duše „pišu“ njene pesme, a ona ih samo beleži. Program su obogatile

Mile Dakić – Spomenici NOR-a i revolucije

Mile Dakić 1986. godine izradio je dragocjenu monografiju spomenika i stratišta iz Drugog svjetskog rata na prostoru opština Karlovac, Vrginmost, Vojnić, Slunj, Ozalj i Duga Resa. Osim fotografija, monografija sadrži i kartu sa iscrtanim lokacijama spomenika, biografije narodnih heroja i hronologiju događaja tokom rata. Kako su spomenici na prostoru Korduna u posljednjem ratu rušeni i skrnavljeni, tako ova monografija ima veću vrijednost. Na pločama nekadašnjih spomenika bila su ispisana imena srpskih žrtava stradalih od hrvatskih i muslimanskih ustaša. Izdavač: Memorijalni park Petrova gora Autor: mr Mile Dakić Recenzenti: dr Đuro Zatezalo, pukovnik Ignjatije Perić Izdanje: prvo Godina izdanja: 1986. Specifikacija: latinica, 141 strana, meki povez, 20 cm Primjerak sačuvao: Dragan Gvozdenović Digitalizacija: Fondacija “Zaboravljeni korijeni” Digitalizovano izdanje uz

Dr Đuro Zatezalo

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945.

Đuro Zatezalo: “Sadržajem ove knjige proširenog izdanja nisam imao namjeru optužiti bilo koga za izvršene zločine. Htio sam samo da se i ovako pridružim nevinim žrtvama: majkama, očevima, bakama, djedovima i svim tim žrtvama, neiživljenim dječacima i djevojčicama iz vremena moga tužnog djetinjstva od 1941. – 1945. godine.“ „…jer žrtve i njene muke u rastajanju sa životom traže u tome istinu… SADRЖAJ Predgovor djelu Uvod SVJEDOČANSTVA KORDUN HRVATSKI BLAGAJ – VELJUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941. Dušan Nikšić:Čupali su nam brkove, kosu, udarali koljem, kundacima i noževima Mile Milić Abramović:Dok smo jedni klali i ubijali Srbe, drugi su držali stražu Eduard Lenčarić:Ovo je prvi početak masovnog ubijanja srpskog

korice-knjige-stradanja-cazinska-krajina.jpg

Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba /1941-1945/

Ova knjiga je trajni spomenik nevinim žrtvama ustaško fašističkog terora u Cazinskoj krajini. Posle četrdeset godina istraživanja o stradanju naroda tokom Drugog svetskog rata, u Cazinskoj krajini, a za 70-tu godišnjicu tih užasnih zbivanja, objavljena je druga knjiga borca NOR-a i nosioca „Partizanske spomenice 1941. godine,, Dušana D. Miljkovića pod naslovom Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba /1941-1945/. U knjizi su kroz nekoliko celina dati prikazi o stradanju pre svega srpskog, ali i ostalih naroda koji nisu prihvatili ustašku vlast i zločine koje su ustaše primenjivali posebno prema srbima pravoslavne veroispovesti, Jevrejima i Romima. U prvom delu su navedeni podaci o uspostavi vlasti NDH u Velikoj župi Bihać, pre

Prva knjiga o zločinima u logoru smrti Jasenovac, objavljena 1942. godine: Iskazi odbeglih zatočenika

Prva knjiga o zločinima u logoru u Jasenovcu objavljena je 1942. godine u izdanju Propagandnog odsjeka Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije. Piše:  ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE NARODNOG OSLOBOĐENJA JUGOSLAVIJE U predgovoru izdanja piše: „U ovoj knjižici objavljujemo zajedničke i pojedinačne iskaze sedmorice zatočenika koji su uspjeli da se bjekstvom na Kozaru, partizanima, spasu krvavog logora u Jasenovcu. Njihovi iskazi nijesu plod neke bolesne mašte, nego samo jednostavna slika jasenovačke stvarnosti u kojoj nije unijeto nikakvo dodavanje ni pretjerivanje, jer je prosta i jednostavna istina groznija od svačeg što bi ma čija – pa i bolesna i ludačka – mašta mogla izmisliti.“ Ovu knjigu objavljujemo u celosti, u obliku u kome je objavljena 1942.

APEL – MEMORIJALI CRVENE ARMIJE SSSR NA TLU BIVŠE JUGOSLAVIJE – VOJNE ЖRTVE 1944-1945.

Ovaj apel je jedini način da privedemo kraju jedan značajan projekat, iza kojeg ne stoje ni vladine, ni stranačke, niti bilo koje interesne grupe. Dragi Prijatelji, Nakon objavljivanja monografije na ruskom (2020), sa imenima preko 11.700 poginulih i nestalih crvenoarmejaca na tlu Jugoslavije 1944-1945, koja je iste godine uručena u Moskvi predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Vladimiroviču Putinu, povodom centralnog obeležavanja 75-to godišnjice Pobede u Drugom svetskom ratu i izdanja na srpskom 2021. otpočeli smo sa pripremom novog dopunjenog izdanja. Zahvaljujući predanom radu naših prijatelja iz Moskve, u ruskim vojnim arhivima, u pripremi je novo, dopunjeno izdanje, predviđeno za 2026/2027. godinu. Dopunjeno izdanje će pored novih podataka o poginulim i nestalim

Dane Lastavica: HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ -LIKA 1941-45, A SRBIMA I 1991-…?

Kada se razmišlja o hrvatskim logorima smrti za uništenje srpskog i jevrejskog naroda, koji su bili uspostavljeni i organizovani oko Gospića 1941-45. godine, misao šeće samo oko Okružnog zatvora Gospić, a ponekad i do Jadovnog, ili ostrva Paga, što je nedovoljno za saznanje prave i pune istine o logorima koji su delovali na ovom terenu. DANE LASTAVICA HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIMI JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOMLOGORU GOSPIĆ (LIKA) 1941-45, A SRBIMA I 1991-…? Nije to bio logor Gospić, već sistem logora, sabirališta i raznih gubilišta, koja su se sastojala od jama, objekata gde su žrtve spaljivane, te mnoga i mnoga masovna gubilišta na području sve od Lićkog Lešća, preko Perušića, Pazarića,

Politika, petak 27. jul 1990.

Ekipa „Politike“ spustila se u pakao Jadovna

Podsjećamo na feljton objavljen u Politici o ekspediciji speleologa, novinara i fotografa iz Beograda, koja je sa sada već pokojnim istoričarem dr Đurom Zatezalom, krajem jula 1990. posjetila područje kompleksa logora Gospić – Jaodvno – Pag. EKIPA „POLITIKE“ POKUŠAĆE DA SE SPUSTI U PAKAO JADOVNA U masovnim hapšenjima i pokoljima pored ustaša-emigranata i novoregrutovanih učestvovala je takozvana regularna hrvatska vojska – domobrani, o čemu svedoči zapisnik o saslušanju Hilmije Berberovića, kancelarijskog podnadzornika, koji je kao domobran učestvovao u klanju u čuvenoj glinskoj crkvi  Velebit, 25. jula 1990. „Politika je na obronke Velebita uputila ekipu novinara, snimatelja i speleologa. O njihovim doživljajima i otkrićima izvestićemo u narednim brojevima lista, kao i

U Zvorniku predstavljena knjiga “80 godina ćutanja”

Knjiga “80 godina ćutanja” o ustaškim zločinima u paljanskim selima Rakovac i Jelovci 1943-2023. godine, autora Lazara Škobe i Branislava Krljaša sa Pala, predstavljena je u zvorničkom Domu omladine. Škobo je izjavio da naslov “80 godina ćutanja” najbolje govori o tematici i problemima prilikom stvaranja ovog projekta. – Svaka godina ćutanja otežavala je naš posao, naročito što živimo u haotičnom i vremenu i prostoru, kao i zbog činjenice da vremenom dolazi do zatiranja dokumenata – rekao je Škobo, koji je doktor istorijskih nauka. Prema njegovim riječima, bilo je teško naći dokumente koji bi vjerodostojno svjedočili o ovim događajima, uzimajući u obzir prolaznost vremena koje čini svoje, dok je pogotovo bilo

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete rijalitija

Jedno takvo dete postalo je vidljivo tek kada se pojavilo u rijalitiju.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.