Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je danas da izveštaj Stejt departmenta o stanju ljudskih prava za 2016. i bilten Srpskog narodnog veća iz Zagreba predstavljaju još jednu potvrdu velikog porasta nasilja Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je danas da izveštaj Stejt departmenta o stanju ljudskih prava za 2016. i bilten Srpskog narodnog veća iz Zagreba predstavljaju još jednu potvrdu velikog porasta nasilja, govora mržnje i drugih oblika diskriminacije prema preostalim Srbima u Hrvatskoj. Glavni razlog sve tragičnijeg položaja preostalih Srba jeste sve otvorenije obnavljanje ustaštva koje je započelo kada je EU potpisala Ugovor o pristupanju sa Hrvatskom 2011. godine, kao i kada je Haški

Saborski zastupnik i general hrvatske vojske Željko Glasnović je na protestu ekoloških udruženja u centru Zagreba poručio građanima Hrvatske da „svi moraju biti za dom spremni“, preneo je Indeks. Nekadašnji član HDZ-a, a sada nezavisni poslanik, Glasnović je na skupu rekao da se ne sme dozvoliti da državu vode „redizajnirani komunisti, udbaši i perverzno policijsko plemstvo koje je Hrvatsku dovelo do ovakvog stanja“. „Rekao bih samo ovo – bog i Hrvati, svi moramo biti za dom spremni! Svi recimo ‘ne’ ekocidu u Cetinskoj krajini“, naveo je Glasnović. Protest ekoloških udruženja iz Splitsko-dalmatinske županije održan je na Trgu bana Jelačića, a protiv izgradnje plinske termoelektrane u Hrvacama i protiv izgradnje Centra

Socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i deci, kao i korupcija najveći su problemi u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj, navodi američki Stejt department Socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i deci, kao i korupcija najveći su problemi u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj, navodi američki Stejt department. U izveštaju za 2016. godinu stoji da je „porastao broj prijava diskriminacije i govora mržnje prema Srbima“, prenosi Hina. Navodi se da je i dalje je problem vraćanje imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Koordinaciji jevrejskih opština u Hrvatskoj. „Vraćanja imovine jevrejskoj zajednici nije bilo od 2014, iako postoji nekoliko takvih zahteva“, ocenio je Stejt department. U segmentu medijskih

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave obaveštava o upisu u birački spisak podataka o tome da će birač glasati u inostranstvu. Obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije, najkasnije pet dana pre dana zaključenja jedinstvenog biračkog spiska (11. marta 2017. godine), mogu podneti zahtev da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima za predsednika Republike glasati u inostranstvu. Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu obavezno mora da sadrži sledeće podatke: ime, prezime i ime jednog roditelja birača; jedinstveni matični broj birača; opštinu, odnosno grad i adresu prebivališta birača

Raspadajuća EU, baš nikako ne želi ni da pogleda na vitalne probleme srpskog naroda u Hrvatskoj, iako je ona njena punopravna članica. Ubistva Srba koja su se dešavala u hrvatskim gradovima tokom građanskog rata devedesetih godina, daleko od linije oružanih sukoba, ostala su nekažnjena, a ne mogu se pravdati „traumatskim sindromom“ jer su ratni zločin a on ne zastareva, i to po međunarodnom pravu. Pljačka privatne imovine, šikaniranje od predstavnika vlasti, iako garantovana međunarodnim sporazumima, obespravljivanja garantovanih prava sadašnje srpske nacionalne manjine, postala su životna svakodnevica ugnjetavanih Srba u Hrvatskoj. Paleti ovih „normalnih“ progona, sada se pridružuje i najnoviji, koji se još nije javno primenjivao. Urednik sajta „Dnevno.hr“, javno je

U poslednjih dvadeset godina iz hrvatskog državljanstva je otpušteno 86.746 osoba, a u istom tom periodu se državljanstva odreklo njih 606. Samo tokom prošle godine iz hrvatskog državljanstva otpuštene su 153 osobe, a dvadeset i petero ljudi se odreklo hrvatskog državljanstva. Najčešće ga se odriču radi sticanja državljanstva Srbije, Norveške i Holandije, a iako, kod podnošenja zahteva, nisu dužni da navedu zašto su se odlučili na takav korak, najčešći razlog za odricanje od hrvatskog državljanstva je, kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova, zapošljavanje u državnoj službi neke druge zemlje. U slučaju prestanka državljanstva otpuštanjem, može se ponovo biti primljen u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama propisanim odredbom člana 15. Zakona o

Vlada Hrvatske osnovala je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, što je najavljeno krajem prošle godine pošto je u Jasenovcu postavljeno spomen-obilježje poginulima u ratu devedesetih na kojem je uklesan i ustaški pozdrav „Za dom spremni“. „Cilj osnivanja Vijeća je suočavanje s otvorenim istorijsko-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od početka Drugog svetskog rata do proglašenja nezavisnosti Hrvatske“, navodi se u odluci o osnivanju veća koje će svoje predloge izraditi do 1. marta iduće godine. Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade da hrvatsko društvo mora da se suoči s posljedicama naslijeđa nedemokratskih sistema i da je zadatak veća izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje

Pakrac – Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je danas u Pakracu, na obeležavanju 26. godišnjice početka Domovinskog rata da neće dopustiti da se istina izvrće, da se blati i omaložava Domovinski rat niti da se u njega uvlače metastaze iz 2. svetskog rata. Predsednica je veteranima i građanima kazala da neće dozvoliti reviziju činjenica vezanih za Domovinski rat, a Domovinski rat, rekla je, temelji se na četiri činjenice. Prva je, dodala je, da je Hrvatska bila „žrtva unutrašnje i spoljne agresije s pozicija velikosrpskog imperijalizma kojem je u to vreme punu podršku pružao jugoslavenski unitarizam. Druga činjenica je, po njenim rečima, da je Hrvatska oslobođena i odbranjena u „časnom

Lažni pomiritelji na našim prostorima su imali od 1995. u BiH a u Srbiji i Crnoj gori od oktobra 2000. pa do danas da nam pokažu na delu kako su oni pametni a ostali glupi, kako su oni racionalni a ostali iracionalni, kako su oni moralni a ostali nemoralni, kako su oni za mir a ostali za rat, kako su samo Srbi krivi a svi ostali nevini. I – šta imamo? Nikad nestabilniji region. Mržnje prema Srbima ne da nisu utihnule, nego se sada manifestuju sa još većom samosvešću i otvorenošću. Bakir se hvata za bilo koju pseudopravnu slamčicu da bi legitimisao svoju mržnju prema Srbima i Republici Srpskoj. I

Poslanik SDP-a u Hrvatskom saboru Ranko Ostojić upozorava na rast ekstremizma i fašističke skupove, te ocjenjuje da je samo pitanje vremena „kada će pasti krv“, za šta će biti kriva sadašnja vlast u Hrvatskoj. „Ne možemo čekati da neko bude ubijen da bi vlast reagovala. Daje se poruka /ekstremistima/: `Idite, radite šta god želite`“, navodi Ostojić. On optužuje hrvatsku vlast da „toleriše nasilnike i fašiste“, koji imaju svoje televizijske emisije i portale, „a njihova riječ završava kao palica u nečijim rukama“. Ostojić je pobrojao samo neke od incidenata koji su se dogodili u posljednje vrijeme – od napada na „Super super“, foto-montaže potpredsjednika Sabora Milanke Opačić sa navodnim „četničkim obilježjima“,

Zamislite, i ja sam „izolovani slučaj.“ Ili bolje reći, jedan od 500.000 (pet stotina hiljada) srpskih „izolovanih slučajeva“ u Hrvatskoj. Kažete moja Predsjednica, da, moja šta hoćete, sve dok se ne odričem državljanstva Hrvatske, da je ovo sa A-HSP (autohtonom, izvornom, ustaškom, fašističkom…) izolovan slučaj i da tome ne treba pridavati značajnu pažnju. Hajde da Vam vjerujem, biti ću nepažljiv. Neću spominjati „šačicu modernih ustaša.“ A i što bi? Ne živim u Hrvatskoj, nisam osporio da Hrvatska kao samostalna, neovisna, nezavisna, kako god mi nazivali tu državu ima pravo u okvirima svojih granica radi šta hoće – sve dok traje. Da li će na graničnim prelazima sutra umjesto „dobro došli“

Savez Sokola pripremao se za odbranu zemlje pre Aprilskog rata 1941. Pri župama su organizovani narodno-odbrambeni otseci. D. Stanković, pročelnik župskog narodno-odbrambenog odseka, istakao je u svom izveštaju : „Mi hoćemo borbu, borbu s neprijateljima našeg naroda i naše države .. . Mi nismo hteli tu borbu. Mi smo je dugo izbegavali. Ali nam je ona nametnuta. I mi smo je primili, istina, teška srca, … Jer ne treba zaboraviti da je sokolstvo poniklo u borbi i da je ono zadržalo i danas svoj borbeni karakter.” (1) Međudruštveni odbor sokolskih jedinica (društava i četa) u Beogradu odlučio je da  17 marta 1940. bude održana smotra svih članova sokola sa teritorije