arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Nedić

Nedići ipak ostali bez nasledstva!

Agencija za restituciju odbila zahtev potomaka ratnog premijera kao neosnovan, saznaju „Novosti“. Takođe je odbijen zahtev za prekid postupka do pravosnažnog okončanja procesa rehabilitacije Zahtev Radmile Pavković, unuke ratnog premijera Srbije Milana Nedića, za vraćanje imovine, Agencija za restituciju danas je odbila kao neosnovan, saznaju „Novosti“. Takođe je odbijen njen zahtev za prekid postupka do pravosnažnog okončanja procesa rehabilitacije. U obrazloženju odluke koju je potpisao direktor Agencije Strahinja Sekulić navodi se da je nesporno da je Nedić na najvišu funkciju u civilnoj vlasti postavljen isključivo od nemačkih vlasti i da se vlada na okupiranoj teriotriji nije mogla formirati bez volje i podrške okupatora. Nesporno je i da je on na

Moskva (foto: © Sputnik)

Zastave na pola koplja povodom Dana sjećanja i tuge

U Rusiji se danas obilježava Dan sjećanja i tuge posvećen žrtvama Drugog svjetskog rata jer se danas navršava 75 godina od napada nacističke Njemačke na SSSR. Ruska novinska agencija TASS podsjeća da je tokom 1.418 dana Velikog patriotskog rata poginulo oko 27 miliona sovjetskih državljana, uključujući 18 miliona civila. U znak sjećanja na te žrtve Rusija je 22. jun proglasila Danom sjećanja i tuge. Oko osam miliona ljudi učestvovalo je u kampanji „Svjeće sjećanja“ održane osmi put ove godine. Svijeće, čiji je broj bio jednak broju dana trajanja rata, upaljene su u Moskvi, Sankt Peterburgu i Volgogradu. Širom Rusije danas su zastave na pola koplja. Ruski predsjednik Vladimir Putin položiće

„obnova”, dnevni informativno-ideološki list Foto iz knjige „Kolaboracionistička štampa u Srbiji 1941–1944”

Kolaboracionistička štampa: Manipulacije informacijama (5)

Krijući se iza namere da čitalaštvu ponudi pouzdanu i konkretnu informaciju, redakcija „Obnove” zapravo je sarađivala s okupatorom Aleksandar Stojanović Značajno mesto u sadržaju „Novog vremena” imala je sportska rubrika, koja je često objavljivana na zasebnoj stranici i sa raskošnim ilustracijama. Ovaj list redovno je objavljivao redosled programa na radiju, kao i najave kulturnih i društvenih dešavanja u Beogradu i unutrašnjosti. U najvećem broju izdanja postojali su i mali oglasi, kao i „lične i porodične vesti” – informacije o veridbama, venčanjima, sahranama, proslavama krsnih slava i slično – te čitulje i pomeni. Neretko su objavljivani i dodatni kulturnoobrazovni sadržaji, poput lekcija nemačkog jezika ili popularnih romana u nastavcima. Analizom sadržaja

„Novo vreme”, najtiražniji list u okupiranoj srbiji 1941–1944. Foto iz knjige „Kolaboracionistička štampa u Srbiji 1941–1944”

Kolaboracionistička štampa: Prenošenje poruka okupatora (4)

Informacije o stanju na frontovima i političkim prilikama u delovima Evrope koje je okupirala Osovina bile su strogo kontrolisane i često nisu odgovarale stanju na terenu Aleksandar Stojanović Prvi urednik „Novog vremena” bio je Predrag Milojević, bivši novinar „Politike” i šef Centralnog pres­biroa. Na mestu urednika proveo je manje od tri meseca, jer se već 3. avgusta, kada je objavljen 78. broj lista, povukao iz redakcije. Milojević (1901–1999) je pripadao samom vrhu jugoslovenskog i svetskog novinarstva, a njegova blistava karijera potrajala je i u posleratnim decenijama. Bio jedan od prvih stranih novinara koji su razgovarali sa Adolfom Hitlerom, a tokom karijere intervjuisao je i Musolinija, Čerčila, Čemberlena, izveštavao sa lica

„opštinske novine”, naslovna strana prvog okupacionog broja

Kolaboracionistička štampa: Aprilska šala protiv lažnog pisanja (3)

Pripadnicima jevrejske i romske nacionalnosti ili licima koja su u braku s njima bilo je zabranjeno izdavanje i štampanje propagandnih knjiga i spisa Aleksandar Stojanović Molbe za izdavanje štampanih materijala trebalo je podnositi Propagandnom odeljenju „S” i uz njih priložiti: ime i adresu autora, članski broj kod Novinarskog udruženja, ime i adresu izdavača, ime i adresu štamparije. Pripadnicima jevrejske i romske nacionalnosti ili licima koja su u braku sa njima, bilo je zabranjeno izdavanje i štampanje propagandnih knjiga i spisa. „Službene novine” bile su zvanično glasilo vlasti Saveta komesara, a potom i Nedićeve vlade. Pravo uređivanja i izdavanja ovog lista imalo je Ministarstvo prosvete. Prvenstvena funkcija „Službenih novina” sastojala se

stanislav Krakov, književnik, novinar i urednik „Novog vremena” i „obnove”

Kolaboracionistička štampa: Spisak režimskih novinara (2)

Glavni stub pronemačke politike u oblasti propagande i pisane reči bilo je „Srpsko novinarsko udruženje”, osnovano sredinom septembra 1941. godine Kolaboracionistička uprava u Srbiji – Savet komesara, a kasnije i Vlada narodnog spasa – imala je obavezu da sopstvenu cenzuru usklađuje s instrukcijama i interesima okupatora, što je doprinosilo potpunoj kontroli nad protokom informacija i praktično onemogućilo legalno objavljivanje i javno cirkulisanje bilo kakvih subverzivnih sadržaja. Odeljenje za propagandu (Odeljenje državne propagande) obrazovano je posle formiranja vlade Milana Nedića, pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Odeljenje za propagandu imalo je važno i povlašćeno mesto u hijerarhiji civilnih organa: primalo je direktne instrukcije od predsednika kolaboracionističke vlade i okupatora, a na njegovom čelu

Aleksandar Stojanović

Kolaboracionistička štampa: Ubiti sve golubove pismonoše (1)

Od prvog do poslednjeg dana okupacije Srbije okupator je nastojao da kontroliše sve informacije koje su javno emitovane Aleksandar Stojanović Aleksandar Stojanović je naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije. Diplomirao je na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2010, gde je odbranio i doktorsku disertaciju „Ideje, društvenopolitički projekti i praksa vlade Milana Nedića (1941–1944)”. Bio je sekretar redakcije časopisa „Tokovi istorije” i član uredništva časopisa „Karadžić: časopis za istoriju, etnologiju, arheologiju i umetnost”. Objavio je više od dvadeset naučnih članaka i rasprava i monografski zbornik građe „Srpski civilni/ kulturni plan Vlade Milana Nedića”. Istraživački se bavi istorijom kolaboracije, Drugim svetskim ratom, istorijom političkih ideja i pokreta i međuratnom

Bez groba i spomenika (Foto: Ilustracija)

Žrtve komunizma nikog ne zanimaju

U Srbiji praktično više ne postoji Državna komisija za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944, a do kraja godine sa veb sajta Ministarstva pravde biće skinut i spisak sa do sada identifikovanih oko 60.000 ljudi koje su pobili komunisti po završetku Drugog svetskog rata. – Komisija je ugašena. Ionako je postojala samo na papiru od 2012. i dolaska na vlast koalicije oko Vučićevih naprednjaka. Besparica nije presudan faktor. Ovo je ideološki potpuno konfuzno vreme i vladajuća garnitura šalje različite poruke u zavisnosti od procene koliko može imati konkretne koristi u datom trenutku. Čak ni iz pijeteta prema žrtvama, srpske državnike ne interesuju tzv. pasja groblja crvenog terora, rasuta širom

Predsednik Vlade narodnog spasa Milan Nedić (Fotodokumentacija Politike)

Orvelovski Nedićev režim

U okupiranoj Srbiji, za vreme Drugog svetskog rata, strogo kontrolisana propaganda veličala je nemačke pobede na frontu, školski udžbenici bili su cenzurisani, a u Zavod za prevaspitavanje omladine bez pristanka roditelja odvođeni su mladi „zavedeni komunističkom ideologijom“ Rad Vlade narodnog spasa Milana Nedića u vreme Drugog svetskog rata bio je pod  kontrolom okupacionih nemačkih vlasti, organi kvislinške vlade sprovodili su ustvari njihove naredbe i u svom delovanju bili zavisni od njih. Ovo se moglo čuti u gotovo svakom izlaganju na okruglom stolu „General Milan Nedić i domaća uprava u Srbiji 1941–1944. godine – naučni pogledi“ održanom juče na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Učesnici su govorili o radu Nedićeve vlade u

Četnike ilegalce traže i Poljaci

Šta sadrži televizijski serijal „Kraljevina Jugoslavija u Drugom svetskom ratu“. Prava emitovanja otkupila i državna TV iz Varšave. Tokom Drugog svetskog rata, u Beogradu je bilo oko 5.000 ilegalaca pod komandom generala Draže Mihailovića, od kojih je polovina bila naoružana i za 24 časa mogla da bude mobilisana. Mnogi od njih su streljani u Jajincima, završili u Mauthauzenu ili poginuli u borbi s partizanima. Tvrdi ovo Miloslav Samardžić, autor dokumentarnog serijala „Kraljevina Jugoslavija u Drugom svetskom ratu“, čije će prve tri epizode u četvrtak premijarno biti prikazane u sali „Kinoteke“, u Košutnjaku. Serijal od 18 epizoda otkupila je državna TV Poljske, u toku su pregovori s francuskom TV, a nekoliko

U slavu junačke Šajkaške

Umetnost i časnu istoriju Vojvodine, ostalih delova Srbije i Crne Gore, u Mošorinu „sastavila“ reka Tisa Reka Tisa “sastavila” je minulog vikenda umetnike, istoričare i sveštenike iz Vojvodine, ostalih delova Srbije, kao i Crne Gore, u malom mestu Mošorin, na granici Bačke sa Banatom – sve u junačku slavu Šajkaške, kako vekovima zovu tu znamenitu oblast. Osim SPC i istoričara, dve su organizacije poštovalaca zlehude istorije i patriotske časti Šajkaške – Udruženje radnika umetnika Srbije i Crne Gore sa sedištem u Gornjem Milanovcu, koji deluju zajedno bez obzira na razlaz njihovih država, i Udruženje Šajkaša “Vožd Đorđe Stratimirović”. Njegov rad je obnovljen pre tri godine, po uzoru na takvo otadžbinsko

Milan Nedić

Nedić nije progonio Jevreje

Istoričar Bojan Dimitrijević na ročištu u postupku rehabilitacije ratnog predsednika srpske Vlade. Skandalozni su pokušaji u proteklih 25 godina da se Srbima pripiše krivica za Holokaust VLADA Milana Nedića nije vršila progon, ni likvidacije Jevreja u Srbiji, već su to činili isključivo nemačka policija i Vermaht, rekao je u ponedeljak istoričar Bojan Dimitrijević pred Višim sudom u Beogradu, u postupku rehabilitacije ratnog premijera. – Poslednjih 25 godina traju pokušaji da se Srbima pripiše učešće u Holokaustu, što je skandalozno. Insistiram na tome da srpska vlada nije imala saznanja šta se dešavalo u logoru na Starom sajmištu – rekao je Dimitrijević. Kako je rekao, srpske strukture vlasti samo su evidentirale Jevreje

Grupe protivnika i pristalica rehabilitacije ponovo se okupile ispred Višeg suda Foto Tanjug/Oksana Toskić

Za istoričara Dimitrijevića popisivanje Jevreja nije učešće u Holokaustu

Saradnik Instituta za savremenu istoriju ustvrdio je da Nedićeva vlada nije znala šta se dešavalo u logoru na Starom sajmištu i da joj je primarni cilj bila borba protiv komunista Pristalice i protivnici rehabilitacije Milana Nedića, okupili su se po tradiciji ispred zgrade Višeg suda, gde je juče održano još jedno ročište u ovom postupku. Sa jedne strane Timočke ulice sledbenici komunista i partizana razvili su transparent „Smrt fašizmu – sloboda narodu”, a nasuprot njima, pristalice rehabilitacije istakli su platno s porukom predsednika vlade u okupiranoj Srbiji: „Ali ja ću leteti ka raju, ne ka paklu, videti bar milion Srba koji mi duboko zahvaljuju jer ih je u životu ostavila

Milan Nedić

Istoričari svedoče o Nediću

Na današnjem ročištu u postupku rehabilitacije Milana Nedića, predsednika Vlade Srbije u vreme okupacije, očekuje se dolazak Nikole Milovančeva, slovenačkog istoričara i pravnika NA današnjem ročištu u postupku rehabilitacije Milana Nedića, predsednika Vlade Srbije u vreme okupacije, očekuje se dolazak Nikole Milovančeva, slovenačkog istoričara i pravnika, koji bi trebalo da govori o progonu 35.000 Slovenaca u Nedićevu Srbiju. Pred sudom bi trebalo da se pojavi i srpski istoričar Bojan Dimitrijević, koji će predstaviti svoje viđenje života i vlasti u vreme okupacije. Dimitrijević je nedavno isključen iz DS, jer se ova stranka protivi rehabilitaciji Nedića. Ukoliko Milovančev ne bude uspeo da dođe iz Slovenije, kao svedok pojaviće se istoričar Dragan Aleksić.

Nenad Popović

Nenad Popović: Marš u slavu antifašizma

Sa osećajem poštovanja i ljubavi juče sam bio deo „Besmrtnog puka“ koji je marširao Beogradom SA osećajem poštovanja i ljubavi juče sam bio deo „Besmrtnog puka“ koji je marširao Beogradom. Nosio sam fotografije svoje bake koja je, tokom izvršenja zadatka, zarobljena i mučki ubijena u Jasenovcu i dede, koji je poginuo u borbi pred sam kraj Drugog svetskog rata. Oboje su dali svoje živote za slobodu. Oni su bili među milionima žrtava koje su porazile najveće zlo u istoriji čovečanstva. Porazili su nacizam. Zato je Dan pobede, 9. maj, tako poseban i važan dan. To je dan kada su Rusija i Srbija, marširajući rame uz rame na pravoj strani istorije,

NAJNOVIJE VIJESTI

Svest o zlu

U globalnoj svakovrsnoj krizi koja se, izvesno, reflektuje na sve države, pa

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.