arrow up

Zločin bez kazne: Komunisti 1944. u Pančevu streljali 72 pilota Kraljevine Jugoslavije

Bio je 25. oktobar 1944. godine, kada sam oca ispratio za Pančevo, ne znajući da odlazi u smrt. Nedelju dana kasnije saznali smo da su 72 pilota, sa rukama vezanim žicom, odvedeni na Stratište kod sela Jabuka, spušteni do Tamiša i tu streljani. Dakle 72 pilota, sve bolji od boljeg, streljani su bez ikakvog razloga, samo zato što su u jednom periodu služili kralju i otadžbini – sjeća se Dušan Mandarić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. avgusta. 2017. godine. Krajem oktobra 1944. u selu Jabuka kod Pančeva partizani su strijeljali 72 pilota vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije. Dušan Mandarić, sin Ise Mandarića, jednog

Milan Nedić (Foto: Vikipedija)

Nedić nije rehabilitovan

Viši sud u Beogradu doneo rešenje u slučaju kolaboracionističkog premijera. Ostala Uredba iz 1949. kojom je proglašen za ratnog zločinca, kada su mu oduzeta prava i imovina Viši sud u Beogradu odbio je zahtev za rehabilitaciju Milana Nedića, premijera Srbije tokom Drugog svetskog rata – saznaju “Novosti”. Rešenje je napisano na stotinak strana, na kojima sud obrazlaže da je uvidom u sve priložene dokaze i nakon saslušanja svedoka zaključio da se nisu stekli pravni uslovi da bude rehabilitovan. To znači da sud nije ukinuo Uredbu FNRJ iz 1949. godine, kojom je kolaboracionistički premijer proglašen za ratnog zločinca, i na osnovu koje su mu oduzeta građanska prava i imovina. Na ovu

Drvar (Foto: visitmycountry.net)

Drvar – grad koji je bio najduže slobodan u okupiranoj Evropi

Drvar je tokom Drugog svjetskog rata bio slobodan 1.000 dana više od bilo kojeg drugog grada u okupiranoj Evropi, ističu za Srnu profesori istorije Jelena Kecman i Bojan Radun. Dana 27. jula 1941. godine u Drvaru je počeo ustanak naroda protiv fašističkih okupatora, koji se proširio na susjedne teritorije, a taj datum će od ove godine biti prigodno obilježavan. Drvar je bio naseljen još u srednjem vijeku o čemu svjedoče kameni simboli -miljokazi, koji se i danas nalaze na teritoriji opštine. – Srpski narod, koji je na ovom području bio konstantno potiskivan ponižavajućim statusom, bježao je u Habzburšku monarhiju. Godine 1875. podignut je ustanak protiv turske vlasti. Na čelo ustanka

Draža Mihailović

Bondarev: „Pokret Draže Mihailovića nije onakav kakvim ga predstavljate u Srbiji!“

Danas je za ruske političare i istoričare u vezi sa tim događajem najvažnije da se ne ponavljaju propagandističke izmišljotine i ideološki stereotipi koje je sovjetska nauka prenosila onako kako ih je sve do devedesetih godina dobijala iz Jugoslavije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 25. jula. 2016. godine. Piše: Nikita Bondarev Sve do oslobođenja Jugoslavije rukovodstvo Sovjetskog Saveza je sarađivalo i sa četnicima i sa partizanima. U arhivama su sačuvani dokumenti koji svedoče da je Tito sve do 1944. godine iz Sovjetskog Saveza dobijao pisma ovakve sadržine: “Vi govorite da četnici sarađuju sa fašistima, ali mi imamo drugačije informacije. Potrudite se da nađete

Bild: Wikipedia

Nojbaher i Hrvati

Borbu protiv proganjanja Srba u ustaškoj Hrvatskoj počeo sam već u avgustu 1943, kada sam bio kod Ribentropa i Hitlera, a povodom preuzimanja nove dužnosti. Ova bitka koja je bila otvoreno uperena protiv režima Ante Pavelića u Hrvatskoj i koja nije ostala sakrivena vladinim krugovima u Zagrebu, veoma brzo mi je podarila titulu “hrvatskog državnog neprijatelja broj jedan”. Zastupao sam mišljenje da Srbima sa novom politikom treba već sada izaći u susret i obećati im da će kasnije doći do korektura granice Srbije. Hrvatska je dobila područja koja su čisto srpska i time se ne poštuju prirodne, etničke granice. Izvor: Srbi u memoarima Hermana Nojbahera, priredio i preveo Nikola Жivković,

Milan Nedić Foto Arhiva V.N.

Nedić bio ratni zarobljenik

Presuda u postupku rehabilitacije premijera iz Drugog svetskog rata do kraja leta. Ako ukinu Uredbu iz 1949, presuda je konačna, u suprotnom – mogućnost žalbe Milan Nedić je imao samo jednu krivicu: to što je voleo više 100 živih Srba nego jednog mrtvog Nemca. Ovim rečima je advokat Zoran Жivanović okončao završnu reč u postupku rehabilitacije premijera Srbije za vreme Drugog svetskog rata. Time je ujedno završeno i trogodišnje suđenje, a presuda će biti saopštena do kraja leta. Kako je advokat naveo, Nedić je praktično imao status ratnog zarobljenika do kraja rata. Pod prinudom je čak i izveden iz zemlje, 6. oktobra 1944. u Kicbil, gde mu je bila ograničena

Milan Nedić

Poslednje ročište Nediću

Završava se postupak rehabilitacije premijera Srbije za vreme okupacije Posle tri godine i jedanaest održanih ročišta, na dvanaestom, u sredu 11. jula, završiće se postupak rehabilitacije Milana Nedića, premijera Srbije za vreme Drugog svetskog rata. Proces će biti okončan završnom rečju pravnog zastupnika Zorana Жivanovića, posle čega će sudija Anđelka Opačić, kako je najavila, dostaviti strankama pisanu presudu do kraja leta. – Očekujem uspeh u sporu jer su sve optužbe na Nedićev račun sa pravnog stanovišta neosnovane – rekao je Жivanović za “Novosti”. – Tokom postupka je dokazano da nema njegove odgovornosti za Holokaust, osnivanje logora, teror nad stanovništvom ili izdaju naroda. Posebno je važno što nije dokazan osnov njegovog pritvaranja, niti

Kod spomen-krsta u blizini jame Ponor u fočanskoj Mjesnoj zajednici Miljevina danas je služen pomen za više hiljada pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, koji su ubijeni u maju 1945. godine.

Služen pomen za više hiljada kraljevih vojnika

Kod spomen-krsta u blizini jame Ponor u fočanskoj mjesnoj zajednici Miljevina danas je služen pomen za više hiljada pripadnike Jugoslovenske vojske u otadžbini, koji su ubijeni u maju 1945. godine. Boračka organizacija Foče i ovog Vidovdana se prisjetila masovnog stradanja mladih kraljevih vojnika koje su partizani zarobili u Bici na Zelengori, a zatim ih hladokrvno, bez suđenja, i to nakon zvaničnog završteka Drugog svjetskog rata, likvidirali, bacanjem u jame. Predsjednik fočanske Boračke organizacije Srđan Stanković kaže da su uglavnom stradali mladi vojnici iz Kraljeva, Valjeva, Kragujevca i Čačka, koji su tek bili mobilisani. On navodi da se u tom kraju Srbije još pogrešno vjeruje da je zločin počinilo domaće stanovništvo

Ceo tok suđenja bio je obeležen protestima, Foto: Z. Jovanović

Rehabilitacija Nedića: Završna reč 11. jula, presuda do avgusta

Sud završio izvođenje dokaza u postupku rehabilitacije. Završna reč advokata u procesu zakazana za 11. jul Dokazni postupak i saslušanje svedoka u slučaju rehabilitacije Milana Nedića, premijera Srbije u vreme Drugog svetskog rata, okončani su u ponedeljak. Završna reč advokata zakazana je za 11. jul, posle čega će uslediti presuda, moguće već do avgusta. Kako je naglasila sudija Anđelka Opačić, presudu neće izneti javno, već će je pismeno dostaviti predlagačima rehabilitacije u roku od mesec dana. Sud je, inače, odbio podneske koje je predložio zastupnik predlagača rehabilitacije, kao i saslušanje preostalih svedoka, među kojima je i Vladimir Ćatović. Ćatović je sudu predložen kao jedini svedok koji je mogao nešto da

Neizvesna sudbina ostataka Topovskih šupa / Foto A. Stevanović

Sporenje jevrejske zajednice zbog Topovskih šupa

Sukobi između Jevrejske opštine Beograd i Saveza jevrejskih opština se nastavljaju. Radmila Petrović: Medić se saglasio sa premeštanjem zbog tržnog centra Sukob u jevrejskoj zajednici, koji je javno otvorio bivši funkcioner Jevrejske opštine Beograd Dejan Popov, a koji se nastavio odgovorom predsednika JOB Danila Medića i predsednika Odbora za nadzor nad trošenjem sredstava dobijenih po Zakonu o otklanjanju posledica Holokausta, dr Harisa Dajča, dobija na zamahu. Istupanje Medića, koji je ocenio da napadi na rukovodstvo JOB, sa aluzijama na malverzacije oko vraćene jevrejske imovine, potpiruju antisemitizam i ruše napore da se dostojno obeleže logori Staro sajmište i Topovske šupe, isprovociralo je Radmilu Petrović, predsednika Muzejske komisije Saveza jevrejskih opština Srbije.

Bista četniku Slavku Cvetiću, ponosu Majdanaca (Foto B. Lomović)

Četnik kome su partizani podigli spomenik

U školskom dvorištu rodnog sela, kapetan Slavko Cvetić sam sebi namakao omču i gurnuo stolicu ispod nogu Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 22. juna 2016. godine. Rudnik – I da je živeo do kraja rata, niko u Majdanu ne veruje da bi pripadnik ravnogorskog pokreta Slavko Cvetić pogazio zakletvu i prestao da puca u okupatora. Nažalost, 13. decembra 1942. godine, okončao se njegov život u 27. godini, posle godinu i po dana istinskog otpora neprijatelju. Nemci su ga obesili o staru lipu pred školom u rodnom selu. Жivih svedoka danas nema, ali živi još priča o tom događaju koju smo čuli od

Kraljevina Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu: Istinom do nacionalnog pomiranja

Proteklog vikenda bečka Prosvjeta je ponovo održala svoje popularne Susrete i razgovore, 2. juna u crkvi sv.Save u Beču. Tema je bila Kraljevina Jugoslavija u 2. Svetskom ratu a predavači su bili Dragan Krsmanović, pukovnik u penziji i bivši načelnik Arhiva Vojske Srbije u Beogradu i Miloslav Samardžić, novinar i publicista. Goste je pozdravio otac Nenad Mihajlović, starešina hrama, a pukovnik Krsmanović i g. Samardžić imali su nadahnut nastup. Ova tema je izazvala veliko interesovanje publike, a prikazano je i par epizoda istoimene serije, koja se bavi teškim periodom srpske istorije, omeđenim godinama pre, za vreme i posle 2. Svetskog rata. Po reakciji publike, serija uspešno polemiše sa ideološki nametnutom

Milan Nedić (Foto: Vikipedija)

R. Tucović, V. Đurić Mišina, A. Roknić: Polemika o Nediću

Iz lista „Danas“ prenosimo polemiku o generalu Milanu Nediću i o tome da li je njegova vlast „aktivno učestvovala u rešavanju jevrejskog pitanja u Srbiji“ Radosav Tucović: Nedićeva vlada aktivno učestvovala u rešavanju „Jevrejskog pitanja“ u Srbiji Istoričar Radosav Tucović o kolaboraciji Specijalne policije sa nacistima u Drugom svetskom ratu, za Danas Sva petorica zloglasnih šefova Specijalne policije u vreme nacističke okupacije Jugoslavije od 1941. do 1944, Božidar Bećarević, Svetozar Vujković, Ilija Paranos, Radislav Grujičić i Nikola Gubarev, dobrovoljno su sarađivali sa nacistima, odnosno sa Gestapoom, zaključak je master rada istoričara Radosava Tucovića, pod nazivom „Kolaboracija u Drugom svetskom ratu na primeru saradnje vodećih ličnosti Specijalne policije sa Gestapoom (1941-1944)“

Smederevska tvrđava Foto www.smederevo.org.rs.

Ko je odgovoran za eksploziju u Smederevu

Tekst u „Politici” od 6. juna 2016. godine podsetio je na jednu od najvećih tragedija Srbije u toku Drugog svetskog rata, eksploziju skladišta municije u smederevskoj tvrđavi 5. juna 1941. godine. Autor članka, u nekoliko kratkih rečenica, otvara sporno pitanje uzroka koji su doveli do eksplozije od koje je poginulo i ranjeno oko 2.000 ljudi. Srpska naučna istoriografija se u prethodnih 77 godina nije odredila prema ovom traumatičnom pitanju. Profesor dr Branko Petranović jedini je diskretno nagovestio mogućnost da su rezidenti sovjetske vojne obaveštajne službe u Jugoslaviji, pukovnik Crvene armije Mustafa Golubić i specijalista za minskoeksplozivna sredstva Matija Vidaković neposredni izvršioci ove diverzantske akcije. Istovremeno, Petranović smatra da rukovodeći organi

Rusko pismo Titu: „Vi govorite da četnici sarađuju sa fašistima, ali mi imamo drukčije informacije“

Ako pogledamo istoriju čitavog regiona videćemo da je četnički pokret logičan nastavak nekadašnjih pokreta srpskih hajduka i junaka. Pa ipak je ovaj pokret u istorijskom smislu bio umnogome jedinstven. Na Balkanu je i inače uvek bila snažno izražena tradicija koja glasi otprilike ovako: čim zagusti – beži u šumu! I četnički pokret je u osnovi bio podstaknut upravo tom tradicijom. Četnici su, doduše, imali i ideološki orijentisane ljude, ali to su uglavnom bili oficiri koji su služili još u kraljevskoj vojsci – neko u Bosni, neko u generalnom štabu zajedno sa Dragoljubom Mihailovićem – i koji su ratovali u Prvom svetskom ratu ili u Balkanskim ratovima. Međutim, taj deo četnika

NAJNOVIJE VIJESTI

Otjerana u grob

Stoja Trivkanović (1950 – 2019) iz Siska izgubila je sve sudske postupke

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.