arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Mihail Karkoc (arhivska fotografija)

Izdat nalog za hapšenje naciste iz SAD

Sud u istočnom dijelu Poljske izdao je nalog za hapšenje stanovnika američke države Minesote, koji se traži zbog nacističkog masakra, izjavio je sudija Darijuš Abamovic. Izdavanje naloga za hapšenje otvara put Poljskoj da traži izručenje optuženog od SAD. Agencija AP ranije je otkrila identitet 98-godišnjeg Mihaela Karkoca, bivšeg komandanta nacističke jedinice čiji su članovi spalili nekoliko sela u Poljskoj i ubili civile u toku Drugog svjetskog rata. Abamovic je dodao da je sud izdao nalog nakon što je zaključeno da postoji velika vjerovatnoća da je osumnjičeni počinio ratne zločine koje su tužioci opisali, prenosi AP. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Varšava traži izručenje naciste Bivši čuvar Aušvica: Nisam očekivao da će

Foto: Pixabay

Ostaci nacizma u bečkoj psihijatrijskoj bolnici

Stotine mladih bolesnika u psihijatrijskoj klinici u Beču, poznatom centru za program eutanazije Trećeg Rajha, bile su zlostavljane do 1980-tih godina zbog toga što bolnica nije raskinula s ideologijom i osobljem iz nacističkog razdoblja, otkrili su austrijski naučnici. Zloupotreba sedativa, ludačkih košulja, kreveta kaveza – “Paviljon 15” u dječjoj psihijatrijskoj bolnici Spiegelgrund iznad glavnog grada Austrije bio je mjesto “globalnog sistema nasilja” od 1945. do 1984., navodi se u istraživanju koje je naručio Beč. Nakon višegodišnje istrage, u izvještaju na 600 stranica ističe se da se radi o postupcima“koji krše ljudsko dostojanstvo“, većinom zbog “nedovoljnog pomaka od nacističke ideologije i osoblja”. Bečka bolnica bila je u vrijeme secesije jedna od najmodernijih u Europi, a nacisti su ondje

Varšava Foto: Wikipedia

Varšava traži izručenje naciste

Vlasti Poljske planiraju da traže izručenje Amerikanca za kog se sumnja da je počinio ratne zločine u toku Drugog svjetskog rata, saopšteno je iz nacionalnog instituta za istoriju pri Vladi Poljske. Muškarac, identifikovan kao Mihael K., osumnjičen je za ubistva u istočnom dijelu Poljske 1944. godine kao član nacističke “Legije ukrajinske samoodbrane”, saopštio je Institut narodnog sjećanja. “Prema rezultatima istrage, Mihael K. je glavni osumnjičeni. Ubijeđeni smo da je ova osoba, koja trenutno živi u SAD, osoba koja je izvršila genocid u nekoliko sela u Poljskoj”, izjavio je Robert Janicki, tužilac pri Institutu. Janicki je dodao da svi prikupljeni dokazi ukazuju na to da u Institutu ne griješi. Janicki nije

Više od 200 pripadnika Ravnogorskog pokreta iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, okupilo se u Draževini kod Višegrada, na mjestu gdje su 13. marta prije 71 godinu pripadnici Ozne uhapsili Dragoljuba Dražu Mihailovića.

Višegrad: Odata počast Draži Mihailoviću

U Draževini kod Višegrada danas je obilježena 71 godina od hapšenja komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića. Sveštenici Dabrobosanske eparhije služili su pomen ispred Manastira Svetog Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci, gdje su pripadnici Ozne 13. marta 1946. godine uhapsili Mihailovića i strijeljali njegove pratioce. Pomenu je prisustvovalo više od 200 pripadnika ravnogorskih pokreta iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, koji su položili cvijeće na centralni spomenik srpskim borcima na trgu u Višegradu i na spomenik Mihailoviću u Draževini. Vojvoda Slavko Aleksić kaže da su se okupili danas u Draževini da bi odali počast Mihailoviću i njegovoj vojsci i “nastavili borbu za istinu i pravdu”. – Ovdje smo

Pozivnica za 13. mart 2017 g. na godišnjicu hapšenja đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića

Ravnogorski Pokret Višegrad Braćo Srbi i sestre Srpkinje, ravnogorci, poštovaoci i simpatizeri ravnogorskog pokreta i ravnogorske ideje. Pozivamo Vas da dođete 13.mart 2015 g. na godišnjicu hapšenja đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića. Na tom lokalitetu uhvaćen je đeneral Dragoljub Draža Mihailović. Mučkim hvatanjem od strane ozne ubijeni su čičini pratioci Majstorović Nikola, Vasiljević Dragiša i Kovač Blagoje. Tim povodom kao i svake godine Ravnogorski pokret Višegrad obilježava taj dan bitan za našu istoriju, za našu ideju za naš put kojim treba da idemo i da ne zaboravimo zlodela onih koji su se odrekli i Boga i svog Srpskog naroda, svoje slave, predaka, istorije i običaja. Dođite da svojom slogom i bratskom i

Film govori o ljubavnoj priči smeštenoj unutar povesti o stradanju makedonskih Jevreja

Ratna priča iz Makedonije ljuti Bugarsku

Film koji prožima tema deportacije i uništenja jevrejske zajednice u Makedoniji za susednu Bugarsku predmet je kontroverze još pre završetka produkcije. Napomena: Ovaj prilog, aktuelan i danas, objavljen je 31. januara 2012. godine. Nedovršeni film sa radnim nazivom Treće poluvreme koji govori o ljubavnoj priči unutar tragične sudbine makedonskih Jevreja tokom Dugog svetskog rata, podiže tenzije između Makedonije i Bugarske. Trojica bugarskih narodnih poslanika Evgeni Kirilov, Andrei Kovačec i Stanimir Iličev vide film kao izvor dezinformacija i širenja neprijateljstva prema njihovoj državi. Pomenuti poslanici govorili su o filmu režisera Darka Mitrevskog na redovnoj novinarskoj konferenciji Evropske komisije u Briselu. „Ponovo smo svedoci jednog od mnogih slučajeva u kojima Makedonija promoviše svoj identitet

Dinarska Divizija

Golgota Dinarske divizije

Pri povlačenju četnika kroz srpsku golgotu ostaci četničke brigade Kistanja i Đevrsaka a po naređenju komandanta Dinarske četničke divizije Momčila Đujića, iz Kričaka upućeni su na istureni položaj u Lozovac kod Šibenika, kao predstraža, kako bi se spriječilo dalje partizansko napredovanje prema slobodnoj četničkoj teritoriji. U Lozovcu su zatekli odred Bogdana Ivića i tri brigade – skradinsku, kotarsku i smiljčićsku koje su se povukle iz Ravnijeh kotara i Skradina usljed jakih partizanskih napada. Sve četničke jedinice bile su smještene u tvornicu aluminijuma gdje je bilo mjesta za sve. Kad su Srbi iz sela Konjevrata saznali da 26 tenkovska partizanska divizija, koju su Englezi i Italijani naoružali najboljim tenkovima, kreće na

Romi traže odštetu za stradanja u Drugom svjetskom ratu

Veliki broj evropskih Roma ubijen je u Drugom svjetskom ratu, no malo je porodica žrtava koje su dobile ratnu odštetu. Nekoliko romskih udruženja u Srbiji zato je angažovalo advokate. Cilj je doći do jasnog priznanja da je nad njima izvršen genocid i dobiti reparaciju od zemalja u kojima su stradali. Izvor: Romi.hr Autor: Al Jazeera Balkans Vezane vijesti: Romi traže da se dokaže genocid nad njima | Jadovno 1941. Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida” | Jadovno 1941.

Ukoričene knjige streljanih postojale su za svaki okrug

Ozna planski ubila 35.000 ljudi u Srbiji!

Obelodanjene knjige streljanih koje je otkrila državna komisija za tajne grobnice. Najviše likvidiranih u odnosu na sve bivše komunističke države Najveće otkriće Državne komisije za tajne grobnice jesu knjige streljanih. To, za “Novosti”, otkriva istoričar Srđan Cvetković, bivši sekretar ove komisije, koja je formalno prestala s radom krajem prošle godine i čiju je skeniranu dokumentaciju Ministarstvo pravde ustupilo Institutu za savremenu istoriju. Knjige streljanih postojale su za svaki okrug, ukoričene su, i u njima su vođene precizne evidencije o onima koji su streljani bez sudske presude, samo po nalogu Ozne. Iz njih se vidi da su streljanja bila organizovan i masovan, nimalo slučajan posao, i slična dokumentacija ne postoji nigde

Sramotni pokušaji prekrajanja istorije

Nakon završetka Drugog svetskog rata, najkrvavijeg sukoba u istoriji čovečanstva, nastali su mnogi mitovi u kojima se klevetao Sovjetski Savez i rusko herojstvo, a Zapad je ubrzo počeo da “servira” takve priče kao da su činjenice. Jedna od najvećih laži glasi da SSSR i Staljina treba kriviti za početak rata. U tom kontekstu, kritičari sa Zapada neretko tvrde da se Staljin pripremao da napadne Nemačku, ali da ga je Hitler iznenadio i napao prvi. Da bi se razotkrila takva bezočna laž dovoljno je pomenuti da je Nemačka, umnogome iscrpljena slomom koji je doživela u Prvom svetskom ratu, želela da se domogne zlatnih rezervi, naročito u Austriji, kao i da “zbriše”

Fašizam nije samo stvar prošlosti, demokratiju i danas treba štititi

Zagreb – “Njemački život”, jedan od najiščekivanijih filmova ovogodišnjeg ZagrebDoxa, kroz priču o bivšoj Gebelsovoj sekretarici upozorava kako fašizam nije samo stvar prošlosti i da demokratiju treba i danas štititi, a to je, rekao je jedan od režisera Christian Kroenes,  bio i cilj tog dokumentarnog filma. Film, za čiju su projekciju u utorak rasprodane sve ulaznice, donosi dosad najdetaljniji intervju s nedavno preminulom Brunhildom Pomsel u kome je, u svojoj 105. godini, odlučila progovoriti o vremenu kada je, kao najbrža daktilografkinja njemačkog radija, počela raditi za ozloglašenog Hitlerovog ministra propagande. Nakon Drugog svjetskog rata pet je godina provela u ruskom zatvoru, bivšem nacističkom logoru, a potom se zaposlila na njemačkoj televiziji gdje je

Zagreb 1943. – pregovori Đilasa i Gleza fon Horstenaua

Dok je pametni i odgovorni Šarl de Gol zabranjivao sukobe sa njemačkim okupacionim vlastima u Francuskoj da bi spasio civile od njemačke odmazde, u to vrijeme je na tlu okupirane Jugoslavije bjesnio građanski rat. Umjesto da rukovodstva naših ustanika, bilo koje opcije, procijene da treba jedinstvenim oružanim pokretom spašavati srpske i crnogorske civile koji su bili pod udarom marinetskih tvorevina: NDH i Velike Albanije, progoniteljskih i genocidnih država- oni su uletjeli u igru kojoj nisu bili dorasli. Umjesto ustanka protiv sveopšeg zla, prije svega monstruozne NDH, desile su se takve kalkulacije rukovodstava podijeljenih ustanika koje su dovele do kosmičkog stradanja našeg naroda. Kako nepametna politika, u vremenima kada u svjetskom

Svilara: Stanovi u zgradi koja je nekad bila logor , Foto A. Stevanović

Za stratište Jabuka 14 miliona

Novosti saznaju – Jedno od najvećih gubilišta iz Drugog svetskog rata biće dostojno obeleženo. Spomenik je potpuno devastiran, a mesingani delovi prodati kao sekundarne sirovine Jedno od najvećih stratišta u Evropi, Jabuka kraj Pančeva, na kome je tokom Drugog svetskog rata ubijeno više od 12.000 ljudi, konačno će u julu biti obnovljeno. Ministarstvo za rad, socijalna i boračka pitanja izdvojilo je za to 14 miliona dinara, dok će Grad Pančevo postaviti putokaze ka ovom komemorativnom mestu. Ovo je Tigran Kiš, predsednik Skupštine grada Pančeva, saopštio učesnicima međunarodnog seminara “Mesta stradanja – Prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj”. Osim Jabuke, učesnici su juče posetili i prvi sabirni logor na ovim

napad-na-jugolsaviju.jpg

Bitka za Balj brdo aprila 1941.

U haosu i bezvlašću koje je nastalo napadom Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju mala grupa patriota hrabro se suprostavila nadmoćnijem neprijatelju. Nakon Martovskog prevrata Hitler je odlučio da kazni Jugoslaviju. U kritičnim danima nova jugoslovenska vlada se pokazala kao neodlučna i nedostojna uloge koja joj je namijenjena. Ratna komanda je u potpunosti zakazala. Mobilizacija je kasnila nekoliko dana. Oficiri i vojnici hrvatske nacionalnosti ne samo da nisu htjeli da se bore, već su u svakoj prilici pokušavali da naštete jugoslovenskoj vojsci. Poraz je bio neminovan. U veoma teškim uslovima pojedine jugoslovenske jedinice su se hrabro i junački upustile u borbu sa nadmoćnijim neprijateljem. Važno je spomenuti pilote, koji su brojčano i

Milan Nedić i Adolf Hitler

Sa ročišta za rehabilitaciju Nedića izostala sva tri svedoka

Postupak pred višim sudom u Beogradu biće nastavljen 5. juna – Podnosioci zahteva za rehabilitaciju najavili svedoke koji će dokazati da Nedić nije izvršio samoubistvo, već da je ubijen Postupak rehabilitacije Milana Nedića biće nastavljen 5. juna, za kada je najavljeno sledeće ročište, odlučio je Viši sud u Beogradu. Ovaj postupak je trebalo da bude nastavljen saslušanjem svedoka, ali, iz nepoznatih razloga, pred sudom se nisu pojavili Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida, istoričar Nikola Milovančev i publicista Antonije Đurić. Tako se ročište pretvorilo u puku formalnost, a sudija Anđelka Opačić naložila je ponovno pozivanje pomenutih stručnjaka. Borko Stefanović na protestu protiv rehabilitacije Ispred Višeg suda su se okupile

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.