
Sneg je posle batinanja postajao krvav
Hladan februarski dan. Šesnaest dana nakon proboja logora „12. februar“. Samo što je sada 2023. godina. Ali zidovi na isti način vrište, guše se, bole, gube u mraku i hladnoći logora na Crvenom krstu. Priča koju pričaju duga je onoliko koliko je trajao Drugi svetski rat i onoliko koliko traje naše sećanje osamdeset godina kasnije. Ovde je vreme stalo, od ulaska u dvorište logora do izlaska – vreme koje provedete unutra ne meri se ovozemaljskim aršinima. Priča ovih zidova duboka je koliko i rana od kuršuma na streljanim telima koje sam mogla da vidim ispod zida za streljanje, a možda ih nisam ni videla ovozemaljskim vidom. Ne postoje granice ljudskog












