arrow up

Podijelite vijest:

Istorija, rat i identitet Srba u RS

„Istorija je pokazala da se nacionalni identitet ne može nametati niti se može na silu uvesti lojalnost nekoj državi, bez obzira da li se onaj ko vrši to nametanje zove Kalaj, Broz ili Ešdaun.“

-Obrad Kesić, predstavnik Republike Srpske u Vašingtonu-

Identitet se najprostije definiše kao kolektivno samoodređenje jedne grupe, kao ono što nju čini tim što ona jeste. Uzevši u obzir sve komponente koje čine srpski identitet, dve su imale presudnu ulogu u našem formiranju i samoodređenju; naša istorija i naša SPC. Ove dve naročito, ostale manje-više.

Uzevši u obzir prvu komponentu, našu istoriju, vidimo da na najveći deo nje možemo biti sa pravom ponosni i da je ona bitna u (samo) određenju u smislu svesti o sopstvenoj, nekadašnjoj, veličini, snazi, moći i uticaju. Međutim, ona ne bi trebalo da posluži kao „sedativ“ za nacionalnu uljuljkanost i komfornost, te „maštanja“ o prošlim vremenima i lamentiranja nad njima, naprotiv, već kao podsticaj da dostignemo staru slavu i stari sjaj.

Što se tiče SPC, u periodu kada nismo imali državu, Crkva nam je bila i Crkva i Država. Njena presudna uloga u očuvanju srednjevekovnog nasleđa i njegovog „usađivanja“ u novovekovni srpski identitet je nemerljiv.

Na ova dva stuba se formirala srpska nacija. Pored njih, veliku ulogu su imale i one manje prijatne i lepe pojave i procesi; seobe, stradanja, egzodusi, preveravanja, genocidi.

Na snazi i samosvesti Srba preko Drine, najviše se vidi sjedinjenje ovih elemenata. Tako združeni, oni su inspirisali Srbe na sve hrabre poduhvate u periodu 1992-1995.

Dok je odsustvo države u periodu NDH bilo glavni razlog za srpsko stradanje, dotle je Republika Srpska bila (i ostala! ) garant za srpski o(p)stanak preko Drine, tj. između Drine, Une i Save.

Pogledajte u novoj epizodi emisije Srpska raskršća sve vezano za gore navedene teme.

Gost je bila dr Jelena Vukoičić, politikolog i stručnjak za islamski terorizam.

Voditelj emisije je Nikola Jović.

Produkcija je HelmCast.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​