arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

I Nermin Nikšić proterivao Srbe?

Nestali dokument iz tužilaštva BiH, ratni dnevnik iz Konjica, krije ulogu lidera SDP. Na početku rata bio predsednik Komisije za naseljavanje srpskih stanova

ČELEBIĆ Jedan od logora u kojem su mučeni Srbi Foto M. D.
ČELEBIĆ Jedan od logora u kojem su mučeni Srbi Foto M. D.

Advokat Dušan Tomić, koji će u predmetu uhapšenih Bošnjaka zbog ratnog zločina nad Srbima u Konjicu zastupati porodice nastradalih, pokušaće da proveri da li u Tužilaštvu BiH postoji određeni dokument u predmetu „Miralem Macić“. Macić, koji je svojevremeno osuđen za zločine u tom gradu, odležao je 12 godina, a zatim pod sumnjivim okolnostima preminuo, ali je po Tomićevim rečima, napisao „dnevnik pokajanja“ koji je nestao iz Tužilaštva.

Macić je pored napisanog u dnevniku tvrdio i da je sadašnji lider SDP BiH Nermin Nikšić, bivši premijer Federacije BiH, na početku rata bio predsednik Komisije za naseljavanje „napuštenih stanova u Konjicu“. Napušteni stanovi bili su oni iz kojih su na silu ili pod raznim vrstama pritisaka iseljavani Srbi. Ključnu ulogu u tom iseljavanju imao je Ševko Nikšić, Nerminov stric. Pored nestalog dnevnika, sada je veoma bitno da li postoji i dokument na kom se vidi kakva je u ratu bila uloga Nermina Nikšića.

– Prvo su iz stanova izvođeni najugledniji Srbi, među kojima su bili profesori Đuro i Vlasta Golubović sa sinovima, petogodišnjim Petrom i sedmogodišnjim Pavlom. U njihovoj brutalnoj likvidaciji učestvovao je i Macić, zbog čega je ležao u zatvoru 12 godina – kaže Tomić. – Kao pravnom zastupniku te porodice, sve mi je detaljno objasnio kako se i šta događalo, a onda je prihvatio moj predlog i napisao dnevnik koji je zvanično predat Tužilaštvu BiH.

Sadašnji lider SDP BiH Nermin Nikšić
Sadašnji lider SDP BiH Nermin Nikšić

Tomić tvrdi da je Nermin Nikšić indirektno odgovoran za ono što se Srbima dešavalo, jer je bio zadužen za to da u njihove stanove, koji su proglašavani napuštenim, useli bošnjačke „heroje“, a kriterijume su određivali on i njegov stric Ševko.

– Pred pritiscima stanove je napustilo više od 700 srpskih porodica – seća se Tomić .

„TRGOVINA“ ZLOČINIMA

Advokat Tomić napominje da je u najmanju ruku simptomatičan odlazak lidera SDP u Banjaluku „na visoko mesto“, posle hapšenja „konjičke grupe“. Naš sagovornik smatra da ne bi smelo da se dogodi, kao u slučaju Orića, „da moćni Srbi porade kod srpskih svedoka, a uticajni Bošnjaci kod svedoka svojih sunarodnika, kako pravda ne bi stigla one koji su imali najkrvavije ruke“.

– Takvih „trgovina“ smo se, nažalost, nagledali, ali mislim da to sada neće proći, jer to bi bio novi, strahovit zločin prema žrtvama – zakljujuče Tomić.

Autor: V. MITRIĆ

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Ispovest sina prve civilne žrtve u Konjicu: Ubice mog oca pravda još nije stigla

Nekažnjeni zločini nad decom u Konjicu (1992-1995)

O pritvoru za uhapšene za zločine nad Srbima u Konjicu odlučuje Maksumić!? (VIDEO)

Treće streljanje dečaka Petra iz Konjica

U Konjicu ubijeno 382 Srba

Uhapšeni zbog zločina nad desetinama Srba u Bradini, Konjicu…

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​