fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Hadži Rade R. Lalović: Jedan model izgradnje ličnog i nacionalnog identiteta i njegovanje kulture sjećanja u školskoj praksi

Razmatrajući temu Izgradnja ličnog i nacionalnog identiteta i kultura sjećanja u istoimenom tekstu objavljenom u časopisu Nova zora br. 67/2020 naglasili smo da proučavanje zločina nad Srbima i njegovanje kulture sjećanja na ta stradanja treba osmisliti tako da to proučavanje bude sistemsko i zasnovano na sličnoj logici na kojoj kulturu sjećanja na Holokaust njeguju Jevreji.  
Hadži Rade R. Lalović; FOTO: Jadovno 1941.

Tekst je nastao kao rezultat vlastitog proučavanja srpske poezije stradanja i patnje s ciljem razvijanja i daljeg osmišljavanja školskog proučavanja nastavne teme  I i II svjetski rat, stradanje Srba, Jevreja i Roma u tim ratovima koja je u NPP u Republici Srpskoj iz nastavnih predmeta Srpski jezik i Istorija uvrštena prije dvije školske godine.

U definisanju sadržaja modela koji slijedi od velike važnosti nam je bio seminar o proučavanju Holokausta na institutu Jad Vašem u Jerusalimu. Taj seminar se održava svake godine, a istom prisustvuju, u manjim grupama, nastavnici srpskog jezika i istorije iz Republike Srpske.

Analizirajući jevrejska iskustva u proučavanju Holokausta i srpsku poeziju stradanja i patnje u navedenom radu naglasili smo da ćemo za školsku praksu predstaviti poseban, naš lični, programski model izgradnje ličnog i nacionalnog identiteta i kulture sjećanja kao poseban dio koji je u svemu kompatibilan sa u radu iznesenim mišljenjima i stavovima što evo sada i činimo. 

            Kako  proučavanje i njegovanje kulture sjećanja na stradanje Srba u 20. vijeku traži sistemski pristup i više vremena nego je to moguće u bilo kom nastavnom procesu odvojiti, a kako bi se sa njegovanjem kulture sjećanja  počelo blagovremeno i u skladu s uzrastom učenika jedina mogućnost je da se pored osmišljenih redovnih nastavnih sadržaja  realizuju i  odgovarajući sadržaji  u okviru programa vannastavnih aktivnosti u školi, odnosno u okviru sekcija i učeničkih klubova.

            Rukovodioci tih sekcija  i klubova treba da budu nastavnici srpskog jezika, istorije i vjeronauke uz povremeno uključivanje nastavnika likovne i muzičke kulture.  Tako bi se npr. recitatorska, dramska, literarna, besjednička, istorijska, muzička, novinarska i likovna sekcija objedinile u KLUB pod nazivom RAZVIJANjE LIČNOG  I PORODIČNOG IDENTITETA  I NjEGOVANjE KULTURE SJEĆANjA.

            Taj klub bi imao svoj okvirni plan i program rada po razredima, a kao posebni njegovi dijelovi bi bili i redovni programi sekcija koje on objedinjuje.

Dakle, da bi u obrazovnom sistemu blagovremeno počeli da njegujemo kulturu sjećanja na srpska stradanja moramo početi od prvog razreda osnovne škole i to ne pričom o zločinu i stradanjima, nego osmišljenom pričom o ličnom i porodičnom, a onda i o nacionalnom identitetu.

  PROGRAMSKI  SADRŽAJI

OSNOVNA ŠKOLA

PRVA TRIJADA

            U prvoj trijadi ovi sadržaji bi se počeli realizovati prvo u okviru odjeljenjske zajednice, a onda i u okviru odgovarajuće vannastavne aktivnosti kada je to neophodno.

            Svi sadržaji koji se sa učenicima obrađuju imaju za cilj jačanje ličnog identiteta u okviru porodice i uže i šire rodbine.

SADRŽAJ

  1. Porodica u užem i širem smislu. Pojam rodbinskih veza i srodnika.
  2. Ime oca, mjesto rođenja i zanimanje.
  3. Ime i djevojačko prezime majke, njeno mjesto rođenja i zanimanje.
  4. Krsna slava koju učenikovi roditelji slave.
  5. Krsna slava koju majkini roditelji slave.
  6. Djedovo ime (očev otac), njegovo mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  7. Bakino ime (očeva majka), djevojačko prezime, mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  8. Imena stričeva i tetaka (očeva braća i sestre), njihova zanimanja i mjesta življenja.
  9. Djedovo ime, prezime (majkin otac), mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  10. Bakino ime, djevojačko prezime (majkina mama), mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  11. Imena ujaka i tetaka (majkina braća i sestre), njihova zanimanja i mjesta rođenja i življenja.
  12. Analiza pjesme Ljubomira Ćorilića Čije su oči.

Po mogućnosti pribaviti i fotokopije fotografija navedenih srodnika, ili fotografije snimiti kamerom mobilnog telefona.

DRUGA TRIJADA

Svi sadržaji iz prve trijade se dalje proširuju u skladu sa uzrastom učenika.

  1. Pradjedovo ime (očev djed), mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  2. Prababino ime (očeva baba), mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  3. Pradjedovo ime (majkin djed), mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  4. Prababino ime (majkina baba), mjesto rođenja, mjesto življenja i zanimanje.
  5. Ako su se djedovi i pradjedovi više puta preseljavali koja su to mjesta bila i koji razlozi preseljavanja.
  6. Da li se iko od potomaka sjeća starih narodnih običaja, stare narodne nošnje, igara i pjesama i slično. Ako se sjeća zapisati ponešto od tog sjećanja.
  7. Da li iko od potomaka živi u starom zavičaju i da li se tamo ikada odlazi.
  8. Posjeta nekom od spomenika posvećenog stradanju Srba u učenikovom zavičaju.

Po mogućnosti pribaviti  fotokopije fotografija ovih predaka, nošnji, fotografije stare kuće i mjesta starog zavičaja ili stare fotografije iz porodičnih albuma fotografisati mobilnim telefonom.

TREĆA TRIJADA

Svi sadržaji iz prve i druge  trijade se dalje proširuju u skladu sa uzrastom učenika.

  1. Uz pomoć tabela u prilogu individualno prikupljanje podataka da li je neko od učenikovih predaka iz uže i šire rodbine stradao u ratovima u toku 20. vijeka na području NDH, u Otadžbinskom ratu 1991 – 1995. ili u Bljesku i Oluji? Ako jeste ko, kada i gdje.
  2. Muzička sekcija priprema izvođenje muzičke kompozicije Pjesma malom anđelu – posvećeno Milici Rakić stradaloj djevojčici prilikom NATO bombardovanja Batajnica 1999. godine
  3. Pripremiti program, MEMORIJALNU AKADEMIJU,  na nivou škole pod nazivom Pričali su mi, sjećam se, postojim  povodom Dana proboja jasenovačkih logoraša (22. april).

a) Likovni radovi na temu Jasenovac, Prebilovci, Šušnjar i slično – izložba;

b)  Literarni radovi za učenike 8. i 9. razreda na temu npr.  Da se ne ponovi;

v) Prigodan recital- izbor iz poezije stradanja i patnje;                                                        

g) Izložba fotografija stradalih predaka i kviz znanja iz istorije Oni su stradali za našu slobodu.

4. Obavezna jednodnevna ili dvodnevna  učenička ekskurzija sa održanim istorijskim časom na nekom od mjesta srpskog stradanja  iz dva svjetska rata. Npr. posjeta Šargovcu, Šušnjaru, Garevicama, Prebilovcima, Starom Brodu na Drini i slično.

            Naravno, ovdje u martu mjesecu ili početkom aprila slijedi i redovna obrada nastavnih sadržaja iz NPP-a u 9. razredu iz predmeta Istorija i Srpski jezik kao sistematizacija do sada stečenih znanja primjenom ovog modela njegovanja identiteta  o stradanjima Srba u 20. vijeku.

SREDNjA ŠKOLA

Iz oblasti koja je obuhvaćena  NPP-om iz istorije konkretna znanja se mogu proširiti

čitanjem određenih knjiga i istorijskih studija i uvidom u sadržaj dokumentarnih filmova i video zapisa koji detaljnije objašnjavaju stradanje srpskog naroda na određenim područjima polazeći od zavičajne pripadnosti učenika i šireg  geografskog  prostora na kome učenici žive. Tako npr. o zločinu u Starom Brodu kod Višegrada za učenike može biti zanimljiva knjiga Predraga V. Ostojića Ustaški zločini u Starom Brodu kod Višegrada 1942. godine, a za izučavanje stradanja našeg naroda sa Kozare i Potkozarja opet neka referentna knjiga o Jasenovcu, npr. Gideona Grajfa.

            Kada je riječ o trenutnom  NPP-u iz srpskog jezika  za srednje škole treba postojeća književna djela iz nastavne teme I i II svjetski rat, stradanje Srba, Jevreja i Roma u tim ratovima  zamijeniti drugim odgovarajućim književnim djelima primjerenim ovoj temi  kako bi se njihovom analizom postigli odgovarajući rezultati usmjereni na KULTURU  SJEĆANjA I NA JAČANjE SRPSKOG IDENTITETA.

            S obzirom na uzrast srednjoškolaca  podrazumijeva se da znaju sve ovdje  navedeno u smjernicama za osnovnu školu. Ako ne znaju onda to, popunjavajući tabele koje dajemo u prilogu treba  na odgovarajući način obnoviti,  jer je značajno za lični, a onda i svaki drugi  identitet.

            Škola u okviru vannastavnih aktivnosti organizuje npr. četiri istraživačka tima po razredima koji se bave istraživanjem stradanja Srba na području opštine  i pripremom opštinske manifestacije povodom obilježavanja Dana proboja jasenovačkih logoraša.

            Ti timovi rade kao dio Kluba za  razvijanje ličnog  i porodičnog identiteta  i njegovanje kulture sjećanja. Radom kluba kao i u osnovnoj školi rukovode profesori istorije, srpskog jezika i vjeronauke.

Teme istraživanja učeničkih timova u okviru

Kluba za  razvijanje ličnog  i porodičnog identiteta  i njegovanje kulture sjećanja.

PRVI RAZRED

  1. Lični i porodični identitet (Obnavljanje stečenih znanja u OŠ i popunjavanje tabela sa podacima o životu i eventualnim stradanjima predaka);
  2. Istraživanje (Spomenici u užem i širem zavičaju vezani za srpska stradanja u 20. vijeku);
  3. Mile Medić, Zaveštanja velikog župana Stefana Nemanje svome sinu Svetom Savi (Analiza odabranih tekstova, npr. Zaveštanje o jeziku), https://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/mmedic/mmedic-zavestanja_c.html;
  4. Video zapisi i dokumentarni filmovi o stradanju Srba u užem i širem zavičaju (Izrada kataloga pronađenog materijala sa kraćim obrazloženjima.);
  5. Popis književnih djela koja za osnovni motiv imaju stradanje Srba u užem i širem zavičaju;
  6. Popis istorijskih studija i rasprava vezanih za stradanje Srba u užem i širem zavičaju;
  7. Prikupljanje i digitalizacija fotografija i dokumenata o stradanju Srba u užem i širem zavičaju za potrebe izložbi i prezentacija;
  8. Razgovor sa nekim od preživjelih logoraša ili onih koji su preživjeli logore u toku Otadžbinskog rata 1991 – 1995. godine.
  9. Obavezna jednodnevna ili dvodnevna ekskurzija sa odgovarajućim istorijskim časom na mjestima stradanja Srba u oba svjetska rata. Npr. prvi razred može da posjeti muzej u Starom Brodu na Drini kod Višegrada.

DRUGI RAZRED

  1. Lični i porodični identitet (Obnavljanje stečenih znanja u OŠ i prvom razredu SŠ  i popunjavanje tabela sa podacima o životu i stradanjima predaka i digitalizacija njihovih fotografija);
  2.  Spomenici sa stratišta u širem regionu (digitalizacija fotografija) i sažeti podaci o tim stradanjima (npr. u Hercegovini, Gornjem podrinju, Kozara i Potkozarje i sl.);
  3. Muzička sekcija priprema izvođenje muzičkih kompozicija: Tamo daleko, Kreće se lađa francuska, Junaci sa Košara,  (https://www.youtube.com/watch?v=z3mCMRq2iNM) i Vila sa Košara,  (https://www.youtube.com/watch?v=z3mCMRq2iNM)  
  4. Mile Medić, Zaveštanja velikog župana Stefana Nemanje svome sinu Svetom Savi (Analiza odabranih tekstova, npr. Zaveštanje knjige i pisma), https://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/mmedic/mmedic-zavestanja_c.html
  5. Video zapisi i dokumentarni filmovi o stradanju Srba u široj regiji;
  6. Popis istorijskih studija i rasprava vezanih za stradanje Srba u široj regiji
  7. Popis književnih djela sa motivom stradanja Srba u široj regiji;
  8. Vlastiti likovni i literarni radovi na temu stradanje Srba.
  9. Obavezna jednodnevna ili dvodnevna ekskurzija sa odgovarajućim istorijskim časom na mjestima stradanja Srba u oba svjetska rata. Npr. drugi razred može da posjeti spomen-hram u Prebilovcima.

TREĆI RAZRED

  1. Lični i porodični identitet (Obnavljanje i proširivanje znanja o svojim precima);
  2. Spomenici o srpskom stradanju u Republici Srpskoj;
  3. Mile Medić, Zaveštanja velikog župana Stefana Nemanje svome sinu Svetom Savi (Analiza odabranih tekstova, npr. Zaveštanje imena srpskih), https://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/mmedic/mmedic-zavestanja_c.html
  4. Video zapisi i dokumentarni filmovi o stradanjima u Republici Srpskoj (Popis sa kratkim osvrtom i pregledom linkova.);
  5. Popis istorijskih studija i rasprava o srpskom stradanju u Republici Srpskoj sa analizom odabranih rasprava.
  6. Izbor značajnih književnih djela sa temom stradanje Srba (poezija i proza) sa kratkim komentarima.
  7. Izrada  kratkog istorijskog vodiča pod naslovom Mjesta stradanja srpskog naroda i spomen obilježja tih stratišta na teritoriji bivše NDH. Vodič uraditi na srpskom i engleskom jeziku.
  8. Obavezna jednodnevna ili dvodnevna ekskurzija sa odgovarajućim istorijskim časom na mjestima stradanja Srba u oba svjetska rata. Npr. treći razred može da posjeti Šušnjar, Šargovac i Drakulić ili Garevice.
  9. Gledanje i analiza dokumentarnog filma Dnevnik Diane Budisavljević.

ČETVRTI  RAZRED

  1. Popis glavnih stratišta nevino stradalih Srba na području bivše Jugoslavije sa kratkim osvrtima na konkretna stradanja (npr.  Stradanje u kompleksu logora Jadovno, u Glini i na cijelom Kordunu i Baniji, u Slavoniji i Baranji, zatim Jasenovac, Garevice,  Šušnjar, Šargovac, Motike, Drakulić, Prebilovci, Stari Brod kod Višegrada, Dola u Pivi, Novosadska racija, zločini na Kosovu   i sl.);
  2. Video zapisi i dokumentarni filmovi o srpskom stradanju na području bivše Jugoslavije;
  3. Spomenici stradalim Srbima na području bivše Jugoslavije;
  4. Mile Medić, Zaveštanja velikog župana Stefana Nemanje svome sinu Svetom Savi (Analiza svih 11 zavještanja), https://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/mmedic/mmedic-zavestanja_c.html
  5. Jovan Dučić. anliza rasprave Istina o jugoslavizmu iz knjige Vjerujem u Boga i srpstvo,
  6. Razgovor sa nekim od preživjelih logoraša ili onih koji su preživjeli logore u toku Otadžbinskog rata 1991 – 1995. godine;
  7. Kviz znanja iz istorije na temu Stradanje Srba u 20. vijeku.
  8. Memorijalna akademija sa prigodnim  recitalom i muzičkim  programom na temu npr. Sjećam se i zbog toga postojim;
  9. Obavezna posjeta spomen području Donja Gradina sa odgovarajućim istorijskim časom.

***

U okviru svih ovih aktivnosti u osnovnoj i srednjoj školi, kako smo to ranije i napomenuli, učenici pojedinačno vode i odgovarajuću evidenciju o užoj i široj rodbini  u tabelama koje slijede kao prilog, stvarajući tako jasnu sliku koja zaborav pretvara u pamćenje, jačajući i lični, porodični, a onda i nacionalni, i kulturni  identitet kao i jedan uzvišeni i razumski odnos prema žrtvama našeg naroda, prema stradalim precima  koji su nam ostavili slobodu u kojoj danas živimo. Zbog svega navedenog je veoma važno govoriti o ovim žrtvama, jer kako kaže  prof. dr Bogoljub Šijaković na jednom mjestu Pitanje žrtve, pitanje je identiteta našeg naroda, a pitanje identiteta je pitanje integriteta.

Zato, ali ne i samo zbog toga, Srbi moraju Dekartovu maksimu Mislim dakle postojim, pretvoriti u maksimu Sjećam se, pamtim, dakle, postojim.

TABELE – PRILOG NA SLjEDEĆOJ STRANI

PODACI O UŽOJ I ŠIROJ RODBINI S OČEVE STRANE

  R.br.  Ime i prezimeNacionalnost i vjeroispovijestDatum i godina rođenja  Mjesto rođenja  Srodstvo  Porodična krsna slava  Mjesto življenja  Zanimanje  Datum i godina smrti
          
          
          

PODACI O UŽOJ I ŠIROJ RODBINI S MAJKINE STRANE

  R.br.  Ime i prezimeNacionalnost i vjeroispovijestDatum i godina rođenja  Mjesto rođenja  Srodstvo  Porodična krsna slava  Mjesto življenja  Zanimanje  Datum i godina smrti
          
          
          

PODACI O PRECIMA STRADALIM U RATOVIMA TOKOM 20. VIJEKA

  R. br.  Ime i prezime stradalog pretkaNacionalnost i vjeroispovijest  Srodstvo  Mjesto stradanja  Mjesto sahraneDatum i godina rođenja i stradanja (19** – 19**)Status u trenutku stradanja (civil / vojnik / zarobljenik)
        
        
        

IZVORI I PRILOZI

  1. Gideon Grajf, Jasenovac Aušvic Balkana, Beograd 2018.
  2. Predrag Ostojić, Ustaški zločin u Starom brodu kod Višegrada 1942, Svet knjige, Beograd 2019.
  3. Radenko Mutavdžić, Identitet – od pojedinačnog do nacionalnog http://www.odbrana.mod.gov.rs/odbrana-stari/vojni_casopisi/arhiva/VD_2017-7/69-2017-7-11-Mutavdzic.pdf
  4. Predrag Lozo i Dušan Pavlović, Od principa obrazovanja o genocidu i Holokaustu do kulture pamćenja u Republici Srpskoj, Svaarog br. 14/2017, Banjaluka
  5. Mile Medić, Zaveštanja velikog župana Stefana Nemanje svome sinu Svetom Savi ,https://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/mmedic/mmedic-zavestanja_c.html
  6. dr Živorad Milenović Učenje o Holokaustu kao faktor negovanja kulture sećanja i očuvanja nacionalnog identiteta  https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/1452-9343/2014/1452-93431408085M.pdf
  7. Jan Assmann – Kulturno pamćenje, Pismo, Sjećanje i Politički identitet u ranim visokim kulturama, https://www.scribd.com
  8. Nova zora br. 64/2019, SPiKD Prosvjeta, Bileća
  9. Srpska poezija stradanja i patnje – Zbornik radova, Priređivač Rade R. Lalović, Foča 2018.
  10. Aljoša Mimica, Marija Bogdanović, Sociološki rečnik, Beograd 2007.
  11. Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža – on-line izdanje, www.enciklopedija.hr
  12. Proleksis enciklopedija,  https://proleksis.lzmk.hr
  13.  www.wikipedia.org 
  14. http://www.youtube.com/ajbalkans
  15. https://mondo.ba/Info/Region/amp/a862238/Pokolj-usvojen-termin-za-ubistva-Srba-u-NDH.html
  16. https://www.yadvashem.org/
  17. www.jusp-donjagradina.org
  18. www.jadovno.com
  19. https://mzo.gov.hr/

Izvor: Tekst je objavljen u časopisu Sretanja br. 9/2020, Banjaluka


Od istog autora:

Rade R. Lalović: IZGRADNjA LIČNOG I NACIONALNOG …

Rade R. Lalović: SONETI NAD SJENIMA SRPSKIH …

Rade R. Lalović: SRPSKA POEZIJA STRADANjA I PATNjE …

Rade R. Lalović: NEKOLIKO POETSKIH SLIKA SA …

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: