arrow up

Podijelite vijest:

Današnjem pokoljenju potrebna puna istina o Čiča Draži

U Petrovu je održano veče posvećeno komandantu Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svjetskom ratu Dragoljubu Draži Mihailoviću
U Petrovu je održano veče posvećeno komandantu Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svjetskom ratu Dragoljubu Draži Mihailoviću

U Petrovu je održano veče posvećeno komandantu Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svjetskom ratu Dragoljubu Draži Mihailoviću sa kojeg je poručeno da je današnjem srpskom pokoljenju više nego ikada potrebna puna istorijska istina i ugledanje na Čiča Dražu.

Vojislav Mihailović, unuk Draže Mihailovića, u pismu koje je uputio učesnicima skupa u Petrovu, podsjetio je da je kao potomak i pravni nasljednik đenerala Draže još 2009. podnio zahtjev za sudsku rehabilitaciju svog djeda koja je okončana tek ove godine.

“Međutim, to su samo zakonsko-pravne satisfakcije vezane za istorijsku ličnost Čiča Draže. Njemu te sudske potvrde, međutim, nisu ni potrebne na onom svetu, gde je po rečima svetog vladike Nikolaja (Velimirovića) stao u red najvećih srpskih istorijskih ličnosti, pored Svetog kneza Lazara, Miloša Obilića, Karađorđa i Miloša”, naglasio je Vojislav Mihailović.

Prema njegovim riječima, objektivna istorijska nauka odavno je đeneralu Draži dala zasluženo mjesto.

“Mom dedi, dakle, ne treba ništa više”, poručio je Vojislav Mihailović iz Beograda učesnicima skupa o temi “Dragoljub Draža Mihailović – vođa prve gerile za oslobođenje Evrope od fašizma i nacizma”.

Mihailović je naveo da širenje istine o đeneralu Draži “više ništa i niko ne može zaustaviti”.

“Taj svetli simbol srpskog otpora nacizmu, fašizmu i komunizmu ništa više ne može da potamni, pa ni svetski moćnici, koji su i u borbu za slobodu u Republici Srpskoj pokušali da dovedu u pitanje i da preko vas celom našem narodu udare sramni pečat genocidnosti”, poručio je unuk Draže Mihailovića.

On je dodao da se protiv takvih laži, obmana i kleveta “borimo i istinom o prvom gerilcu u okupiranoj Evropi, đeneralu Draži, ponosni što je pripadao cijelom srpskom rodu”.

“Čuvajući sećanje na njega mi branimo i naše heroje iz najnovijih ratova, koji su, kao i Draža, stali u red boraca za Krst časni i Slobodu zlatnu”, naveo je Mihailović.

Književnik, istoriograf i publicista Radovan Kalabić rekao je na skupu da je vijest o kapitulaciji jugoslovenske vojske u Drugom svjetskom ratu zatekla pukovnika Dragoljuba Dražu Mihailovića /1893-1946/ i njegovu malobrojnu pratnju na planini Ozren.

“`Ne priznajem kapitulaciju. Ta reč ne postoji u srpskom jeziku`, izjavio je 20. aprila 1941. na visu Lužanjak u Petrovu prvi gerilac u okupiranoj Evropi”, istakao je Kalabić.

Organizator skupa u Petrovu bio je Dobojsko-ozrenski okrug Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske.

Spomen-ploča đeneralu Draži Mihailoviću, odnosno Ravnogorskom pokretu, kao znak sjećanja na 20. april 1941. godine postavljena je na Lužanjku, visoravni u centru Petrova na Ozrenu, 23. aprila 2005. godine, a ulica u Petrovu koja vodi do spomen-ploče nosi ime Draže Mihailovića.

 

Izvor: srna

 

Vezane vijesti:

Pronađena originalna presuda Draži Mihailoviću

Rehabilitovan Draža Mihailović

Okupiranom Srbijom haralo 12 vojski

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​