arrow up

Podijelite vijest:

BILEĆA, 1. JUN 2019. GODINE: Osveštanje spomenika đeneralu Dragoljubu Draži Mihailoviću

U Bileći 1. juna 2019. godine biće otkriven i osveštan spomenik načelniku štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljubu Draži Mihailoviću. Spomenik koji je djelo vajara Milivoja Bokića biće postavljen u bilećkom ravnogorskom parku.

Autor: Aleksandar Simić – Museum of Yugoslavia, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=70718494
Autor: Aleksandar Simić – Museum of Yugoslavia, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=70718494

Dragoljub Draža Mihailović među pristalicama poznat i kao Čiča Draža, bio je armijski general i načelnik Štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini, kao i ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije, u prvoj i drugoj vladi Slobodana Jovanovića, u međuvladi Miloša Trifunovića i vladi Božidara Purića, u toku Drugog svetskog rata.

Tokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata Draža je bio oficir Srpske vojske u Kraljevini Srbiji. Posle Aprilskog rata, Mihailović je odbio da prizna kapitulaciju Jugoslovenske vojske i sklonio se na Ravnu goru, gde je osnovao pokret otpora protiv okupatora.

Nakon Drugog svetskog rata komunističke vlasti su ga uhapsile i osudile na smrt, posle čega je ubijen na tajnom mestu. Godine 2015. Viši sud u Beogradu je usvojio zahtev za njegovu rehabilitaciju, te proglasio ništavnom presudu koja je donesena 69 godina ranije.

Mihailović je za svoje zasluge nagrađen brojnim odlikovanjima, od kojih mu je poslednje posthumno dodelio američki predsednik Hari Truman marta 1948. godine. Odlikovao ga je ordenom Legija za zasluge prvog stepena za „organizovanje i vođenje snaga otpora protiv neprijatelja koji je okupirao Jugoslaviju“, kao i za „spasavanje američkih avijatičara“

Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​