ZAGREB – Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović mešanje Hrvatske u evropski put Srbije naziva „sindromom zlostavljanog deteta”, jer je i sama Hrvatska imala problem pri ulasku u EU. „Hrvatska je imala probleme pri ulasku u EU, sada nastoji da se tako ponaša i prema drugima. Čini mi se da je za neke nacionaliste to jedini razlog što su prihvatili EU integracije”, rekao je Jović u intervjuu za RTS. Jović smatra da bi i Srbija postavljala uslove i blokirala da je u poziciji Hrvatske. „Glavno pitanje je da li je to u interesu Hrvatske. To je kontraproduktivno za Hrvatsku, jer je vrlo verovatno da neće izdržati pritisak”, zaključuje

Stanoje Tošić je 1944. Pogubljen bez suđenja i pokopan u nekoj od masovnih grobnica Dragica Dimić, rođena Tošić, na svet je došla mesec dana posle okupacije Kraljevine Jugoslavije. Ćerka Stanoja Tošića, novinara i tipogra a predratne „Politike“, kraj rata dočekala je bez oca. Stanoja su pripadnici Prve proleterske brigade odveli sa radnog mesta 1. novembra 1944, a zatim streljali i grob mu se ni danas ne zna. Zbog svega toga, Dragičin život bio je pun muka, kao ćerke narodnog neprijatelja, ali je uspela da postane diplomirani inženjer, a potom i magistar elektrotehnike. Najveći teret sa njenih pleća pao je punu 71 godinu kasnije, kada je Stanoja Tošića 7. decembra 2015.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da bi bilo primjereno da se banjalučki biskup Franjo Komarica do kraja ogradi od svoje izjave u kojoj je Banjaluku uporedio sa Blajburgom i da je povuče kao neosnovanu i nedoličnu. Dodik kaže da bi tada moglo da se počne vraćati povjerenje. “Nama treba povlačenje njegove izjave, da se kaže da je to greška. Ja saosjećam sa njim za stradalim Hrvatima, kao i za svima koji su ovđe stradali, ali ovakve spekulacije koje je biskup iznio su nedolične”, naglasio je Dodik. Dodik je u Banjaluci rekao da nije vidio saopštenje banjalučkog biskupa u kojem tvrdi da svojim ranijim izjavama nije namjeravao da uvrijedi Srbe,

Radovan Karadžić zatražio je danas od sudskog mehanizma u Hagu dodatnih devedeset dana za podnošenje žalbe na presudu, kojom je u martu osuđen na 40 godina zatvora. U podnesku, koji je potpisao član pravnog tima savjetnika Karadžića, Piter Robinson, navodi se da je zbog “neadekvatnih resursa koji su na raspolaganju timu odbrane, nemoguće podnijeti smislenu žalbu do 22. juna”. Karadžić je dobio šezdeset dana za podnošenje žalbe, a taj period ističe 22. juna, saopštio je Tribunal. Haški tribunal je 24. marta osudio Karadžića na četrdeset godina zatvora. Predsednik Haškog tribunala Teodor Meron imenovao je prošlog mjeseca sudije Жalbenog vijeća u slučaju Karadžić. Жalbenim vijećem predsjedavaće sudija Teodor Meron, a pored

Banjolučki biskup Franjo Komarica tvrdi da nedavnim poređenjem Banje Luke sa Blajburgom nije namjeravao da povrijedi sugrađane Srbe i žrtve srpskog naroda iz ratova, niti ikoga ko je pogođen ratnim stradanjima svojih bližnjih. Komarica je u saopštenju pojasnio da je njegovo metaforičko poređenje Banjaluke sa Blajburgom isključivo trebalo da posluži političarima u Hrvatskoj, BiH, Republici Srpskoj, pa i Banjaluci, da konačno odlučnije zajedno počnu ispravljati nepravdu mnogim njegovim sugrađanima i sunarodnicima “koja se čini već dvije i po decenije, a za šta veliku odgovornost nose brojni, još uvijek živi političari iz ratnih i poratnih godina”. Navodeći da nije mogao slutiti da će njegove riječi izazvati takva reagovanja, Komarica je istakao

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta apelovao je danas na sve prognane Srbe da se odazovu akciji za popis imovine i time bi evropskim institucijama ukazali da se u Hrvatskoj krše ljudska prava. On je rekao da akcija popisa otete imovine Srbima tokom rata u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji traje još mesec dana i da je za sada odziv mali i precizirao da se do sada prijavilo oko 5.000 porodica, odnosno evidentirano je oko 20.000 ljudi što je malo jer se, kako kaže, zna da je na hiljade građana oštećeno tokom rata. „Ljudi su izgubili veru, zavladala je apatija, prošlo više od 20 godina. Bez rešavanja ovih problema ne

Varšava – U Muzeju nekadašnjeg logora Aušvic pronađeni su zlatni prsten i lančić u duplom dnu jedne od više hiljada izloženih emajliranih šolja, objavili su juče predstavnici Muzeja Aušvic. Osoblje muzeja, nakon više od 70 godina kako su oslobođeni zatvorenici ovog logora u Poljskoj, otkrili su ženski nakit, uvijen u krpicu u lažnom dnu šolje, prenosi AFP. „Ovakva otkrića se dešavaju povremeno, ali ovo je jedinstveno otkriće zbog načina na koji je nakit sakriven”, rekao je portparol muzeja Pavel Savicki. Savicki je objasnio da osoblje nije proveravalo hiljade komada posuđa pojedinačno. „Ovaj nakit smo otkrili tako što je emajl šolje počeo da se raspada i lažno dno se lagano odvajalo