arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Taj mračni predmet želja

Piše: Tomaš Damjanović „Pravoslavci ne vole promjene, siromašniji su i manje srećni.” Bombastičan naslov u jednom ovdašnjem dnevnom listu, potkrijepljen istraživanjem Simeona Đankova i Elene Nikolove, trebalo je da posluži kao naučna potvrda davnašnjih teza o mraku Istoka i njegovih balkanskih – ni tamo ni ovamo – rukavaca. Znate već kako to ide: okusili ste, vjerujem, taj hljeb u bilo kom, makar i kafanskom, suočavanju sa lokalnim Luterima u pokušaju. Čudesna je to kombinacija mesijanskog kompleksa i koeljovske dubine analitičkog mišljenja. Mi smo krivi, sami pali – sami se razbili, šta bi bilo kad bi bilo, pozivanje na „naučno istraživanje u jednom institutu, ne mogu se trenutno sjetiti imena“, sve

Neizvesna sudbina ostataka Topovskih šupa / Foto A. Stevanović

Sporenje jevrejske zajednice zbog Topovskih šupa

Sukobi između Jevrejske opštine Beograd i Saveza jevrejskih opština se nastavljaju. Radmila Petrović: Medić se saglasio sa premeštanjem zbog tržnog centra Sukob u jevrejskoj zajednici, koji je javno otvorio bivši funkcioner Jevrejske opštine Beograd Dejan Popov, a koji se nastavio odgovorom predsednika JOB Danila Medića i predsednika Odbora za nadzor nad trošenjem sredstava dobijenih po Zakonu o otklanjanju posledica Holokausta, dr Harisa Dajča, dobija na zamahu. Istupanje Medića, koji je ocenio da napadi na rukovodstvo JOB, sa aluzijama na malverzacije oko vraćene jevrejske imovine, potpiruju antisemitizam i ruše napore da se dostojno obeleže logori Staro sajmište i Topovske šupe, isprovociralo je Radmilu Petrović, predsednika Muzejske komisije Saveza jevrejskih opština Srbije.

Aleksandar Karađorđević svečano ulazi u Beograd 1913. godine

Aleksandar planski brisan iz pamćenja naroda

Knjiga „Aleksandar Prvi viteški kralj“ Dušana Bapca. Nekada najslavniji srpski vladar, danas je najoklevetaniji Srbin Postoji li ličnost koju je srpski narod za života više voleo i nakon njegovog tragičnog kraja za njim više žalio od kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića? Od nekadašnjeg najslavnijeg srpskog monarha uz cara Dušana i međunarodno najuvažavanijeg srpskog državnika svih vremena, danas je on najoklevetaniji Srbin kome se uz poplavu naknadne pameti, naslage propagande i veoma slabo poznavanje činjenica iz njegovog doba, pripisuje gotovo sva krivica za nedaće jugoslovenskog eksperimenta. Zašto se to događa, pokušao je da odgovori Dušan Babac, član Krunskog veća Kraljevskog doma Karađorđević u knjizi „Aleksandar Prvi viteški kralj“. Luksuzno dvojezično izdanje „Evro

U nedjelju obilježavanje 26 godina od proboja Koridora

U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, u nedjelju, 24. juna, na Dugoj Njivi kod Modriče biće obilježeno 26 godina od operacije „Koridor 92“, velike akcije kojom su spojeni istočni i zapadni dijelovi Republike Srpske i omogućena veza sa Srbijom. Predsjednik ovog odbora Milenko Savanović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, rekao je novinarima da, ne umanjujući težinu drugih bitaka vođenih u proteklom odbrambeno-oslobodilačkom ratu, proboj koridora se može smatrati najtežom i najvećom bitkom, jer je njome uspostavljen život za 1,5 miliona ljudi. On je naglasio da je jedna od posljedica neprijateljskog okruženja bilo to što je u Banjaluci zbog nedostatka kiseonika umrlo

Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Koordinacija: Niko nije odgovarao za otmicu devetorice Srba prije 20 godina

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije saopštila je da do danas niko nije odgovarao za otmicu devet Srba, rudara sa površinskog kopa „Belaćevac“ na Kosovu i Metohiji 22. juna 1998. godine. Koordinacija je poručila da nikada neće prestati da traži istinu i pravdu za otete i ubijene Srbe na Kosovu i Metohiji i da ukazuje na licemjerje međunarodnih misija, odgovornih za vladavinu prava na Kosovu i Metohiji. U saopštenju se navodi i da su pripadnici terorističke OVK-a 22. juna 1998. godine istjerali iz autobusa devetoricu Srba, radnika površinskog kopa „Belaćevac“ Termoelektrane „Obilić“, i odveli ih u nepoznatom pravcu. Oteti su Dušan, Pera i

Srpska gimnazija u Zagrebu radi već više godina / Foto M. K.

Srpske škole u Hrvatskoj posle 20 godina

Zagreb izlazi u susret nacionalnoj manjini. Prve na redu u Borovu, Negoslavcima i Markušici Posle gotovo dvadeset godina, srpske škole u Hrvatskoj, u kojima se nastava održava na srpkom jeziku i ćiriličnom pismu biće registrovane kao škole srpske nacionalne manjine. Dug je bio put do toga, a prve na redu su škole u Vukovarsko-sremskoj županiji u opštinama Borovo, Negoslavci i Markušica. Sve do sada hrvatski državni organi izbegavali su registraciju, bez obzira na to što je na njihove adrese stalno dolazio zahtev. Tako su škole bile registrovane pod kapom županije i osnivačka prava nikako nisu mogli da dobiju Srbi. Preko noći rešenje problema je pokrenuto sa mrtve tačke i u

Ostaci crkve u Ljubuškom

77 – godina od istrebljenja Srba u Ljubuškom

O prošlosti Srba u Ljubuškom malo se zna i još manje piše. „Upućeniji“ znaju da je u Ljubuškom bila pravoslavna crkva koju su Hrvati porušili 1992, kao i da su ljubuški Srbi istrebljeni od Hrvata i Muslimana 1941. godine. Sve srpsko, od bebe u kolevci, do staraca od 95 godina, stradalo je u jamama oko Međugorja.  Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. juna 2017. godine. Sramota je koliko malo znamo o Srbima u Ljubuškom i zapadnoj Hercegovini uopšte, koja je istorijski donedavno bila srpska, ali su njeni stanovnici promenili prvo veru, a potom prihvatili hrvatsku narodnost. Srbi u Ljubuškom su 1895. godine činili

Mučenička smrt sveštenika Dušana Blagoja, paroha stolačkog

U noći 22/23 jun 1941. u jami Jagodnjači (Ržani do), sa svojim brojnim parohijanima, u 32 godini života, stradao je  paroh stolački Dušan Blagoje, rođeni Čapljinac.  Srbi su tada bili trećina stanovništva ovog grada i duhovna, kulturna i privredna elita o čemu svedoči ova fotografija hora stolačke crkve sa sveštenomučenikom Dušanom. Većina sa osoba sa fotografije je takođe mučenički postradala u Ržanom dolu, Vidovom polju, Bivoljem brdu, Jadovnu, Pagu, Jasenovcu i drugim gubilištima genocidne NDH. Danas je ovaj  grad, od koga zavisi kontrola  doline Neretve, srednjeg Jadrana  i istočne Hercegovine bez Srba i zaboravljen od svih kojima je bila dužnost da srpsko prisustvo ovde očuvaju. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj

Zgrada Ambasade BiH u Vašingtonu (arhivska fotografija)

„Pravopis bosanskog jezika“ izazvao buru, Crnadak naložio da se ukloni

Ambasada BiH u Vašingonu je, po instrukciji ministara spoljnih poslova poslova BiH Igora Crnatka, sa zvanične stranice uklonila aplikaciju „Pravopisa bosanskog jezika“. Iz Ministarstva je saopšteno da je „sporna aplikacija“ uklonjena neposredno nakon objave. „Svi sadržaji koji se postavljaju na zvaničnim internet stranicama diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH mogu da sadrže samo ono što odražava zakonom propisane stavove i usaglašene procedure unutar BiH, kao i ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i drugih građana koji žive u BiH“, navodi se u saopštenju. Kako piše Glas Srpske, u aplikaciji se koriste latinica i ćirilica, što je naišlo na revolt Srba koji smatraju da je, osim širenja nepriznatog jezika, u tom kontekstu zloupotrebljeno i srpsko pismo, prenosi

Foto: Youtube/AP

Kitarovićeva slavi uz Tompsona

Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović proslavila je pobjedu reprezentacije te zemlje nad Argentinom na Mundijalu u Rusiji tako što je citirala stihove omiljenog kontroverznog pjevača Marka Perkovića Tompsona, poznatog po ustaškim „šlagerima“. Kitarovićeva je na „Fejsbuku“ citirala stihove iz Tompsonove pjesme: „Zagrlimo se pred svima, neka vide da nas ima!“. Ona je više puta izjavljivala da joj je Tompson omiljeni pjevač, uprkos njegovom podržavanju ustaškog slogana „Za dom spremni!“ i stihova o „Jasenovcu i Gradiški staroj“, mjestima na kojima su ustaše u Drugom svjetskom ratu pobile stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma i antifašista. Tompsonu je zabranjeno da nastupa svuda, osim u Hrvatskoj i većinskim hrvatskim kantonima u Federaciji BiH. I

Odvajanje djece od roditelja vidjeli smo i u NDH“

Poznati američki novinar Džeremi Skahil je politiku Donalda Trampa da odvaja djecu od roditelja migranata usporedio s praksom u zločinačkoj tvorevini NDH. Novinar je stanje sa migrantskom djecom uporedio s logorom za djecu koji su ustaše tokom Drugog svjetskog rata držali u Sisku. U epizodi podkasta nazvanoj “administracija mržnje”, Skahil na početku citira svjedočenje zaposlenika Crvenog krsta o tome šta je vidio u jednom logoru za djecu, na početku ne navodeći o kojem je logoru riječ. Skahil ističe da su vlasti to mesto opisivale kao “sklonište za djecu izbjeglice”, te navodi svjedočenje zaposlenog u Crvenom krstu. “Nedaleko od ambulante, iz druge barake mogao se čuti tužni plač djece. U njoj

Prebilovci

Hercegovci ponovo pisali Incku: Opština Čapljina je od 2016. godine nesavjestan držalac prebilovačkog privatnog zemljišta

Hercegovci iz Srbije nedavno su posredstvom Vicokog Predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Incka dobili pismeni odgovor načelnika opštine Čapljina Smiljana Vidića iz koga je jasno vidljivo da će se nastaviti sa uzurpacijom srpske zemlje u Prebilovcima. Čvrsto riješeni da se  do kraja bore za zaštitu osnovnih ljudskih prava Hercegovci iz Srbije uputili su Valentinu Incku novo pismo koje objavljujemo u cijelosti  Poštovani Gospodine Incko, Zahvaljujemo vam na razumevanju i iskrenom trudu da sa upoznate sa činjenicama vezanim za sporno raspolaganje opštine Čapljina zemljištem u srpskom stradalničkom, a sada i povratničkom selu Prebilovcima. U tom  smislu sasvim  nam je razumljivo nastojanje da dobijete i odgovor Čapljine sa njihovim pogledom na nastalu

© Sputnik / Aleksandar Milačić

Sprema li Zapad novu veliku manipulaciju srpskim žrtvama — sada sa novim ciljem

Premijeri Srbije, Makedonije, Crne Gore i privremenih institucija Prištine na predstojećem samitu u Londonu, početkom jula, mogli bi, kako se formuliše u zapadnim krugovima, da naprave značajan korak ka utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše SFRJ. Šta se krije iza te, za sada, nezvanične najave? Prema nekim informacijama koje su procurele u javnost, ideja je da 9. i 10. jula, na sastanku u okviru Berlinskog procesa, lideri stave paraf na deklaraciju o osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava. U ovu komisiju nisu uključeni Bosna i Hercegovina niti Hrvatska, iako su na prostorima ovih dveju država počinjeni najmasovniji zločini tokom devedesetih. Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje

Nikola N. Živković: Dok su Solunci još govorili

Prikaz knjige Vladete R. Košutića „Dok su Solunci još govorili“; izdavač: „Čigoja“, 2011, Beograd, str. 116 Reč je o zbirci kazivanja, koje je profesor Vladeta Košutića počeo da prikuplja 1972. godine, prvo iz sokobanjskog, a godinu dana kasnije i iz svrljiškog kraja. Najbolje da prepustim reč samim srpskim ratnicima. Vladeta Košutić posetio je 1972. godine Dragutina Jankovića iz Čitluka, sokobanjska opština, rođenog 1890. Evo njegove priče: „Provrveo sam svuda, i kroz Albaniju, i Krv, i Francusku i Solun. Ranjen prvu put u Mačvi 1914, a drugi put 1916, na Kajmakčalanu… Preko Malte se vraćamo za Solun, sunce ujutro izađe iz vodu, uveče zađe u vodu.“ Veoma je interesantna sudbina Jeremije

U Lugovima kod Šamca danas je služen parastos za 24 borca Vojske Republike Srpske /VRS/ i šest civila iz Srnica koji su poginuli u proteklom ratu, kao i za poginule iz drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi.

U Lugovima služen parastos za poginule srpske borce i civile

U Lugovima kod Šamca danas je služen parastos za 24 borca Vojske Republike Srpske /VRS/ i šest civila iz Srnica koji su poginuli u proteklom ratu, kao i za poginule iz drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi. Parastos je služen pored spomen-ploče kod Crkve Svetog Sisoja u Lugovima, gdje su položeni vijenci i prislužene svijeće. Predsjednik Skupštine opštine Šamac Nikolina Škrbić istakla je, obraćajući se okupljenima nakon parastosa, da treba poštovati žrtvu poginulih, koji su za Republiku Srpsku dali ono najvrednije – svoj život. „Zato je dužnost svih nas da poštujemo tu žrtvu, da poštujemo njihove porodice i pomažemo toj kategoriji koliko god je moguće.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.