arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Slobodan Boban Drašković: Gusle su srpstvo vijekovima čuvale, vrijeme je da im bar nešto vratimo!

Pravi šok prošle jeseni nastao je nakon vijesti da Albanci pokušavaju da gusle upišu kao svoje nematerijalno kulturno dobro na listi Uneska. Zna se da je u našem narodu odvajkada običaj bio da se pored ikone čuvaju gusle, kao simbol „prađedovske“ vjere i nepokorenog slobodarskog duha. Pa zar je moguće da neko uopšte može da postavi pitanje – čije su gusle. Strašna je činjenica da se zaštitom ovog instrumenta nije bavila nijedna prethodna politička elita, pa je i pitanje zaštite jednog od nacionalnih srpskih simbola u trenutku postalo upitno. Da bi preduhitrili Albance u svojoj namjeri, oglasio se Savez guslara Srbije, (SGS) na čelu sa predsjednikom Slobodanom Bobanom Draškovićem sa

Leci u Kutini (Foto:net.hr)

Kutina: HDZ poziva birače ustaškim pozdravom „Za dom spremni!“

Lokalni HDZ poziva Kutinjane da glasaju za kandidata ove stranke za gradonačelnika Kutine Zlatka Babića u drugom krugu lokalnih izbora i dijeli letke sa ustaškim pozdravom i simbolima, prenose hrvatski portali. HDZ je pozvao Kutinjane na „obračun sa ostacima crvenog režima“, koji na čelu sa kandidatom SDP-a Andrijom Rudićem, vraća Kutinu „u jugokomunistička vremena“. Uz poziv da se glasa za HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Kutine Zlatka Babića, nalazi se ratna fotografija Damira Markuša, kandidata HDZ-a za zamjenika gradonačelnika ovog gradića. Markuš je na fotografiji obučen u maskirnu uniformu, na ramenu je jasno istaknut simbol HOS-a, dok u ruci drži crnu zastavu sa HOS-ovim grbom, na kojem je istaknut ustaški pozdrav

Milos Kovic

Milos Kovic: The future belongs to those who do not surrender

Compared to our ancestors, we are really distinguished by cowardice, fatalistic passivity and laziness. All this, however, can change quickly. Srpski An interview with Milos Kovic, historian, Assistant professor at the Department of History, Faculty of Philosophy in Belgrade, Serbia, who published a book about a difficult moment when only one path remained for Serbia, and not a promising one – „The only path: Entente Powers and the defense of Serbia in 1915.“ How accurate is the theory that there are tragic events of exceptional strength that really shape the identity of a nation? How is this happening and what if we do not learn a lesson out of those

Alojzije Stepinac

Da li su pokolji (Srba) „bogougodna dela“?

POVODOM NEDAVNIH SKRNAVLjENjA SRPSKIH CRKAVA U HRVATSKOJ Ideologija ustaštva, na kojoj je počivala Nezavisna Država Hrvatska, temelji se na najvišim vrednostima Rimokatoličke crkve. Na toj ideologiji i na tim vrednostima stvarana je etnički čista rimokatolička država, kakva je danas Republika Hrvatska. Većina današnjih Hrvata rimokatolika uverena je da je njihova država stvorena po božjoj volji čijem stvaranju su se radovali Isus Krist (Isus Hristos) i Blažena devica Marija (Bogorodica) Zagrebački nadbiskup, doktor filozofije i teologije, blaženi Alojzije Stepinac, koji, pored ostalog, određuje srpsko-hrvatske odnose već decenijama je svetac hrvatskih rimokatolika, preostaje da njegovo svetiteljstvo bude potvrđeno i u Vatikanu. On je, kako je nedavno izjavio hrvatski kardinal Josip Bozanić, orijentir

Nikola Kalabić

Sudske rehabilitacije – za i protiv!

Procesi tranzicije u Srbiji su praćeni i različitim preporukama EU i njenih institucija koje se odnose na raskid sa prošlošću, kako komunističkom tako i sa našom novijom ratnom prošlošću. Preporuke EU odnosile su se i na lustraciju (čišćenje žrtvom pomirenja), koja je označavala postupak utvrđivanja odgovornosti za kršenje ljudskih prava građana od strane lica na javnim funkcijama, kao i na restituciju, odnosno povraćaj oduzete imovine. Sa ovim procesima povezani su i različiti zahtevi za rehabilitaciju lica osuđenih pred sudovima komunističke vlasti, a bila su pripadnici poraženih snaga u Drugom svetskom ratu. Upravo ovde želimo da govorimo o sudskim procesima koji se odnose na komunistički režim i komunističku prošlost u Srbiji

Zajednički napori na sprečavanju relativizacije holokausta i revizije istorije

Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Republike Srbije Ivica Dačić razgovarao je 23. maja sa izvršnim direktorom Svetskog jevrejskog kongresa Robertom Singerom.  Ministar Dačić je istakao da Srbija aktivno učestvuje u Međunarodnoj alijansi za sećanje na holokaust (IHRA), da je preduzela značajne korake na planu restitucije jevrejske imovine, pre svega kroz usvajanje Zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika, kao i izgradnji memorijalnog kompleksa Staro sajmište. Izvršni direktor Svetskog jevrejskog kongresa Robert Singer je istakao istorijske i kulturološke veze naša dva naroda i izrazio zahvalnost zbog odnosa Vlade Srbije prema jevrejskoj zajednici. Istakao je da je za poštovanje sve što je Republika Srbija do sada preduzela u

Foto: Lola Đorđević

Da li bi Srbi mogli u Prištini da pričaju o zločinima? Nećemo saznati…

Festivali u organizaciji zatvorenog kruga ljudi koji se mire, iako se nikada nisu ni svađali, promašena su stvar. Daleko od bilo kakvog značaja i uticaja na društvo. Za „Mirditu“ juče nije bio baš dobar dan. Početak festivala koji se u Beogradu održava četvrtu godinu zaredom, sa deklarativnom ambicijom da „predstavi kosovsku kulturu“, propraćen je incidentom u Domu omladine. Njime je nakratko prekinuto izvođenje performansa „Revolt protiv nasilja“. Prekinuli su ga članovi Srpskog sabora Zavetnici, uz obrazloženje da festival, a pre svega dolazak bivše kosovske predsednice Atifete Jahjage na predstavljanje knjige o ženama koje su preživele mučenje tokom rata na Kosovu i Metohiji, predstavlja velikoalbansku propagandu usred Beograda. U međuvremenu, Jahjaga je dolazak otkazala. Festival su organizovale nevladine organizacije Inicijativa mladih

Prof. istorije Đorđe Bojanić i veroučitelj Dejan Jovanović (OŠ „Bubanjski heroji“ Niš)

Rusko-srpski čas o Svetom ruskom knezu Vladimriu

Sredinom maja, završen je novi rusko-srpski međunarodni čas iz istorije, u kome su učestvovali učenici iz ruskih i srpskih škola – članovi Rusko-srpskog kluba u centru za dodatno obrazovanje „Voshoždenie“ („Uspon“)  u gradu Šuja Ivanovskoj oblasti (Rusija)   i osnovne škole  „Bubanjski heroji» u Nišu. Tema ovog video časa bila je „Veliki ruski knez Sveti Vladimir“ . Organizatori ovog mećunarodnog časa bili su, ruski i srpski nastavnici – Đorđe Bojanić (OŠ „Bubanjski heroji“, Niš) i  Aleksandar Muravjov Nikolajevič (Centar „Voshoždenie“ , Šuja). Kao cilj stavili smo obostrano upoznavanje učenika širom Srbije i Rusije sa ovom temom, sa istorijom dva bratska pravoslavna naroda i sa rusko-srpskim odnosima, kroz video snimak koji može

Kneževo Foto: Screenshot/YouTube

Kneževo: Spomenik za poginule borce

U selu Borak u opštini Kneževo danas je osveštano i otkriveno spomen-obilježje za 21 poginulog borca u odbrambeno-otadžbinskom ratu sa ovog područja. Šef kabineta ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Blaško Kaurin, rekao je da je 21 poginuli borac nenadoknadiv gubitak za malu, ali dostojanstvenu mjesnu zajednicu kao što je Borak, ali ujedno i za Kneževo i Republiku Srpsku. Predsjednik Opštinske Boračke organizacije Kneževo, Ranko Vučić, rekao je da je obaveza srpskog naroda da ne zaboravi one koji su dali živote za Republiku Srpsku i očuvanje srpskih svetinja. Podsjetio je da je sa područja opštine Kneževo poginulo 275 boraca čija je prosječna starost 31 godina. Oko 600 pripadnika Vojske Republike

CRNA LEGIJA

76 godina od nepriznatog genocida nad Srbima u NDH: Kalendar zločina u Hercegovini

Hrvatsko nasilje i zločini nad Srbima u aprilskom 1941 u pojedinim mjestima Hercegovine prekinuti su dolaskom italijanskog okupatora. Po Rimskim ugovorima zaključenim sa NDH 18.maja 1941. Italija je preuzela obavezu da povuče svoje snage iz II okupacione zone do kraja maja iste godine i da svu u toj zoni vlast preda Hrvatima. Do povlačenja Italijana život za Srbe u ovom području bio je snošljiv. Hrvatska država nije gubila vrijeme u pripremi genocida pa je po planu, organizovano krenula u njegovo izvršenje u Trebinju, Mostaru i Nevesinju. Kako je „svaki početak težak“ i da  krvožedne mase ipak neko treba uvede u samo ubijanje njihovih nedužnih komšija, u ova mjesta je upućena

Pale - pomen Foto: SRNA

U nedjelju obilježavanje stradanja 45 srpskih boraca

Na spomen-obilježju u Žepi u nedjelju, 4. juna, biće obilježeno 25 godina od stradanja 45 pripadnika Vojske Republike Srpske koje su iz zasjede napali i mučki ubili, a potom masakrirali pripadnici muslimanskih snaga. Ovo je bio jedan od najtragičnijih događaja u novijoj istoriji Pala s obzirom na broj poginulih u jednom danu i na jednom mjestu. Kolona koja se 4. juna 1992. godine kretala prema brdu Zlovrh bila je u humanitarnoj misiji i imala je zadatak da dostavi hranu i vodu vojnicima koji su obezbjeđivali radio-relejni objekat na toj koti. Sa muslimanskim snagama bio je postignut dogovor da srpski vojnici mirno prođu. Međutim, muslimanske snage su taj dogovor prekršile i

Trnovo, Ledići, Spomenik civilnim žrtvama

Masakr u Ledićima, u kome su ubijane i bebe, i dalje bez optužnice?!

Do 2001. godine iskopani su ostaci 24 žrtve. Kosturi su većinom bili nepotpuni, a neke lobanje pronađene su odvojene od tijela. Prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, stanovnici Ledića ubijeni su na brutalan način – klanjem, vješanjem ili gušenjem Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U selu Ledići, kod Trnova, u subotu, 3. juna, biće obilježeno 25 godina od krvavog pira muslimanskih falangi koje su svirepo likvidirale 24 srpska civila iz ovog sela. Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile – najstarija žrtva Ikonija Vasić imala je 92 godine, a najmlađa Milun Tešanović samo 18 mjeseci. U zločinačkom pohodu komšija, ubijeno je deset članova porodice Vasić, cijela porodica

76 godina od zločina genocida NDH nad Srbima u Hercegovini 2. juna 1941.

Nevesinjski srez Pokolj u selu Udrežnje U svanuće u srpsko selo Udrežnje (oko 8 km putem južno od Nevesinja ) upalo je oko 60 većinom domaćih  i nešto  pridošlih zapadno hercegovačkih ustaša. Pošli su prema seoskim kućama i ispred  njih  redom ubijali domaćine i druge odrasle muškarce koje su zatekli.  Toga jutra, za kratko vrijeme ubili su 27 nedužnih ljudi, a dvije žene ranili.  Pri ulasku u selo  zločinci su ušli prvo u kuću  Peka  Kljakića i digli iz kreveta njegova dva sina Veljka od 16 i Miloša od 19 godina.  Ubili su ih na vratima seoske  crkve, a Miloša su dodatno proboli nožem.  Potom su provalili u crkvu ,

Kadar iz filma

“Prazna kuća“ film o Srbima otetim radi trgovine organima DEO I

Ciklus svedočenja članova porodica kidnapovanih Srba, žrtava trgovine organima, portal KM Novine započinje povodom neljudskog festivala „Mirëdita, dobar dan” u Beogradu kojim se nastoji da Srbi budu okrivljeni za odbranu svojih imanja, porodica i KiM a zločini nad njima zaboravljeni pa čak i opravdani. Pre, tokom i nakon rata Srbi na Kosovu i Metohiji su bili kidnapovani. Oteto je preko 1800 ljudi, iako broj zapravo nikada nije tačno utvrđen jer je bilo situacija kada su Šiptari u logore vodili čitave porodice pa i sela, tako da niko nije ostao da ih traži. Prema tvrdnjama više različitih istražnih institucija i novinara kao u ovom slučaju, nedvosmisleno je dokazano da je najveći

Obiđanović po dolasku na svoje već tradicionalno odredište kraj grada na Nišavi,Foto M. Petković

Večna slava Sinđelića i Resavaca

Nedaleko od Niša obeleženo 208 godina od čuvenog boja na Čegru. Dušan Obiđanović prepešačio 150 kilometara iz Svilajnca Dušan Obiđanović (65) prepešačio je 150 kilometara od rodnog Svilajnca do Niša, kako bi na državnoj ceremoniji odao poštu Stevanu Sinđeliću i njegovim junacima nastradalim pre tačno 208 godina u čuvenom boju na Čegru. I baš kao što je to čuveni resavski vojvoda činio kada je polazio u bojeve, Obiđanović je pred put dao zakletvu u kapelici nadomak Sinđelićeve kuće. Ispred crkve u Grabovcu, gde su se pred odlučujuću bitku pričestili vojvoda, starešine i resavski junaci, Dušana je ispratila porodica Sinđelić: Rade, Stojanka, Miša, Mirjana, Dušan i najmlađi Stevan. – Ni kiša,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.