arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pravoslavnu crkvu na Visu srušili komunisti 1963. zbog Titove posjete!

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, na ostrvu Visu se pojavio pokret Hrvata koji je bez agitovanja i misionarskog zalaganja SPC – prelazio u pravoslavlje. Na Skupštini u Visu, održanoj 1925. godine donijeta je odluka o prelasku na pravoslavlje. Srpska pravoslavna parohija službeno je utemeljena na Visu 1. jula 1926. godine, a prvi paroh bio je Stanko Ivanović, koga je, nakon smrti 1927. godine naslijedio Stevan Javor. Liturgije su se u početku služile u prizemlju jedne privatne kuće, a 1931.godine pokrenuta je inicijativa za gradnju crkve. Crkva je građena tokom 1932. i 1933. godine u srpsko-vizantijskom stilu. Osvećenje je izvršio episkop dalmatinski Irinej (Đorđević) 12. novembra 1933.godine, posvetivši hram sv. Kirilu

Novi Grad: Pomen ubijenim srpskim civilima

U Novom Gradu danas će biti odata pošta za više od 6.000 srpskih civila iz ove opštine ubijenih tokom Drugog svjetskog rata. Opštinska Komisija za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova saopštila je da se krajem jula i početkom avgusta 1941. godine na području novogradske opštine jedna ustaška jedinica zadržala dvadesetak dana i za to vrijeme počinila pogorm u kojem je ubijeno čak 106 djece svih uzrasta, od tek rođenih do 14 godina. „Samo u zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu u podrumu jedne kuće poklano je 24 djece. Ogromne žrtve pale se i na podrgmečkom dijelu opštine, posebno na području Maslovara, Jošave i Blagaj Rijeke. Ukupan broj civilnih žrtava u Drugom svjetskom

Foto: Željko Knežević

Čepurin: Guše „Niš” da bi ranili vašu zemlju

Ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Čepurin: Neki podrivaju humanitarni centar da se pokažu kao gazde u Srbiji. Ovde se loše prodaje rusofobija TO što se ne rešava pitanje Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu ne uklapa se u normalnu logiku. Razlog je očigledno želja nekih snaga da se nanese dodatna šteta Srbiji, da se ona učini ranjivijom. Podrivajući ovaj centar, te snage pokušavaju da pokažu da je neko drugi gazda ove zemlje, a nikako Srbi. Ali, suverenu odluku ovde u bilo kojem slučaju trebalo bi da donosi samo Beograd. Ovo, u intervjuu za „Novosti“, poručuje ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Čepurin. On kaže da ne vidi razlog zbog čega

Velika sila mora da stopira neiživljene ratne želje u Hrvatskoj

U najmlađoj članici EU bi hteli da ne postoje poslanici koji predstavljaju Srbe u Saboru. Jedino bi voleli da imaju nekog poluludog i neko strašilo u nekakvoj nakaznoj uniformi koju je kreirao modni kreator Veljko Bulajić, pa da ga izvlače kad god imaju neki problem i kažu: „Evo, taj je kriv“. „Oružana pobuna u Srbu nije bila antifašistički ustanak“, naslov je teksta u hrvatskom „Večernjem listu“ koji za 27. jul — dan koji je do otcepljenja Hrvatske iz Jugoslavije slavljen kao Dan ustanka u toj socijalističkoj republici — kaže da je za cilj imao stvaranje velike Srbije prema projektu „Velike homogene Srbije“ četničkog ideologa Stevana Moljevića koji je nastao neposredno pre pobune te iste 1941. godine. Bez Srba, molim Taj pogled

Parastos u Glamoču Foto: RTRS

Glamoč: Sjećanje na srpske borce i civile (VIDEO)

U napadu hrvatskih vojnih i paravojnih formacija na Glamoč i Grahovo u jesen 1995. godine stradalo je više stotina vojnika i civila, a samo iz masovne grobnice Kamen kod Glamoča, godinu dana kasnije, ekshumirano je 108 srpskih vojnika i civila. Povodom 21. godišnjice ekshumasije kod spomen ploče žrtvama, služen je parastos. Bol i tuga za najmilijima ne jenjavaju ni nakon više od dvije decenije, svjedoči Milena Mutić iz Prijedora koja je na gamočkom ratištu izgubila sina. Njegovo tijelo pronađeno je i ekshumirano tek 1996. godine u grobnici Kamen, zajedno sa još 107 srpskih boraca i civila. Uspomenu na sina, Milena od tada čuva obilascima ovog tužnog mjesta. – Ostavila sam u

Danas obilježavanje 76 godina od stradanja 5.500 Srba na Šušnjaru

Polaganjem vijenaca i parastosom, danas će na Šušnjaru, u opštini Sanski Most, biti obilježeno 76 godina od stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja ubijenih u ljeto 1941. godin. Iz Organizacionog odbora manifestacije „Ilindanski dani“ u Oštroj Luci najavljeno je da će obilježavanje početi u 9.30 časova liturgijom u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu. U 11.30 časova biće služen parastos na groblju Šušnjar, gdje je predviđeno i polaganje vijenaca žrtvama ustaškog terora. Vijenci i cvijeće biće položeni i na spomen-obilježjima „Milin birt“ i „Klaonica“ u 13.00 časova, kao i u Spomen-sobi Šeste sanske brigade u Oštroj Luci u 13.30 časova. Opština Oštra Luka obilježiće sutra i svoj

Novinarka HRT-a objavila odu Tompsonu na Fejsbuku

ZAGREB – Novinarka HRT-a Karolina Vidović Krišto je na svom Fejsbuk statusu veličala dela Marka Perkovića Tompsona, koji u svojim pesmama veliča ustaštvo, rekavši da su ona „neprocenjiva” i da „njegov rad, njegove pesme i njegova umetnost imaju i kulturno-obrazovnu vrednost”. „On odgaja naraštaje u zdravom domoljublju i čestitosti”, napisala je ova novinarka HRT-a, koja je, inače, zbog nepridržavanja novinarskih standarda u maju prošle godine uklonjena iz emisije „Studio 4”. Portal Index.hr prenosi da je ova novinarka HRT-a poznate po svojim ekstremno konzervativnim stavovima, svoj status naslovila „Je li Marko Perković Tompson domoljub?”, a koji je već skupio oko 1.7 miliona lajkova. Ovaj medij je, inače, tažio komentar HRT-a na ovaj

„Oluja“ kao sredstvo kojim je rešeno srpsko pitanje u Hrvatskoj

U „vojno-stručnoj javnosti“ u hrvatskim i većini svetskih medija o operaciji „Oluja“ se govori kao o legalnoj i legitimnoj „vojno-redarstvenoj operaciji“ u kojoj su Hrvatska vojska (HV) i policija od 4. do 9. avgusta 1995. godine „oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske (RH) pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina“. Tako zvanično govore i smatraju i državne institucije, i većina građana u Hrvatskoj. „Oluja“ je za sve njih bila velika, neki kažu najveća, a neki čak ističu veličanstvena i ključna operacija HV i policije kojom su „okupirana područja, osim istočne Slavonije, vraćena u hrvatski ustavno-pravni poredak“. Veća i od operacije Bljesak, koja je, kao što

Depeša Vikiliksa: Vatikan faktički priznao Kosovo kao nezavisnu državu

Najbitniji delovi depeše koju je u Vašington poslala američka ambasadorka Glendon iz Vatikana u 10:15 časova, 30. aprila 2008, nakon susreta sa monsinjorom Miguelom Maurijem (vatikanskim glavnim čovekom za balkanska pitanja) – link cele depeše: „Sveta Stolica nije spremna da formalno prizna Kosovo zato što bi to potkopalo njene odnose sa vladom Srbije i ekumenistički dijalog sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom. Visoki dostojnik Srpske Pravoslavne Crkve, kako je Mauri istakao, priznao mu je da je odlaganje formalnog vida priznanja Kosova za SPC bilo važnije od mnogih koraka koji su preduzeti da se ojača ekumenistički dijalog između Pravoslavnih i Katolika. Mauri je umanjio značaj vatikanskog oklevanja da se Kosovo formalno prizna, podvlačeći da

Spomenik vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima, učesnicima oslobodilačkih ratova, otkriven je na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Spomenik su sinoć otkrili crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović.

Otkriven spomenik vojvodi Mirku Petroviću Njegošu

Spomenik vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima, učesnicima oslobodilačkih ratova, otkriven je na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Spomenik su sinoć otkrili crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović. Osvrnuvši se na velike bitke crnogorske vojske, Bošković je podsjetio da je „vojovoda Mirko, nepokolebljivi komandant, herojski i ponosno stajao na braniku države i slobode, predvodeći provjerenu crnogorsku vojsku u odsudnim ratovima i bojevima“. Autor spomenika, čiji je obelisk sa postamentom visok više od 10 metara, poznati je umjetnik Dimitrije Popović. Na postamentu spomenika ispisano je „Velikom vojvodi Mirku Petroviću, 1820-1867. i crnogorskim junacima učesnicima oslobodilačkih ratova 1853, 1862, 1876-1878“. Izvor: SRNA

"Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske" Foto: RTRS

Usvojiti zakon o žrtvama ratne torture

Na sjednici Regionalnog odbora Šamac-Modriča Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske zaključeno je da je neophodno usvajanje zakona o žrtvama ratne torture prema kojem bi bile bar djelimično obeštećene žene koje su tokom proteklog rata bile zatvorene u logorima, zatvorima i sabirnim centrima. Zakon bi trebalo da do kraja godine usvoji Narodna skupština Republike Srpske, saopšteno je iz Udruženja. Predsjednik Udruženja Božice Živković Rajilić navela je da je na sjednici razgovarano i o položaju ove kategorije na području regionalnog odbora. Regionalni povjerenik Ljubica Goranović rekla je da su opština Šamac i Modriča podržale ovom udruženje i ovaj odbor – opština Šamac dodijelila je kancelarijski prostor i dala jednokratnu novčanu pomoć,

Za sindikalce ulazak stranaca u vojnu industriju — izdaja nacionalnih interesa

Srpske fabrike odbrambene industrije mogle bi uskoro da budu ponuđene stranim investitorima, s obzirom da je u toku priprema izmene propisa o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme. Novi Zakon koji će poslanici razmatrati već na jesen, otvoriće vrata strancima i omogućiti im da postanu vlasnici vojnih fabrika sa najviše 49 odsto akcija. Domaća namenska industrija okuplja oko 50 fabrika u kojima je zaposleno 10.000 ljudi. Preduzeća koja su u vlasništvu države izvoze 90 odsto proizvodnje, a fabrike odbrambene industrije Srbije prošle godine proizvele su i prodale oružje i municiju vredne 490 miliona dolara. Najveće proizvođače oružja i municije Vlada je ove godine pomogla sa 50 miliona evra direktne finansijske podrške. Da li će strani kapital dati

Godišnjica ekshumacije iz masovne grobnice "Kamen" kod Glamoča Foto: Screenshot

U Glamoču danas obilježavanje dana ekshumacije boraca i civila

U Glamoču će danas biti obilježen dan ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“. Obilježavanje dana ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz grobnice „Kamen“ počinje u 11.00 časova parastosom u lokalnoj pravoslavnoj crkvi. Nakon toga okupljeni će se uputiti pred spomen-obilježje stradalima u mjestu Kamen, gdje će, takođe, biti služen parastos žrtvama, a planirano je i obraćanje zvaničnika i predstavnika porodica žrtava. Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović upozorio je u izjavi Srni da niko nije odgovarao za pomenuti zločin, koji su 1995. godine počinile hrvatske i muslimanske vojne snage. „Bilo je zarobljenih, pa ubijenih, a dio ljudi je

Sećanje na Livanjske mučenike

U danima oko Ognjene Marije, pravoslavni Srbi Livna i Livanjskog polja okupljaju se molitveno u sećanju na svoje pretke koji su nevino stradali početkom Drugog svetskog rata od ustaša, u najvećem broju u danima oko praznika ove svetiteljke. Kao i uvek, centralna komemoracija održana je 30. jula, na Ognjenu Mariju, u Kapeli i spomen-kosturnici Sv. Velikomučenice Marine u Livnu. Pred više od 60 okupljenih vernika, mahom potomaka stradalih, Svetu Liturgiju služili su otac Željko Đurica, paroh kolobarsko-grbavički i bivši paroh lijevanjski, i otac Predrag Crepulja, paroh lijevanjski. Za pevnicom je odgovarao otac Srđan Belenzada, paroh veselinjski. Na kraju Svete Liturgije, služen je i pomen stradalima. U svojoj besedi, otac Željko

Slikopisi zla

Pre nedelju dana sam završio, bez preterivanja, značajno delo. Reč je o dokumentarnom filmu „Od ratnog dopisnika Kurta Nehera”, koji je se odnosi na „Operaciju Kozara”. Neher je jedan od najpoznatijih nemačkih reportera u Drugom svetkom ratu, a njegov izveštaj do sada nije objavljivan. Original se čuva u Nacionalnom arhivu u Vašingtonu, kaže za „Politiku” autor filma Danko R. Vasović, novinar i publicista, koji se pročuo demistifikovanjem uloge bivšeg generalnog sekretara UN i predsednika Austrije Kurta Valdhajma upravo u ratnim dejstvima Vermahta u zapadnoj Bosni. Ovih dana navršava se 75 godina od okončanja nemačke „Operacije Kozara”, koja je počela poslednjih dana maja 1942. godine, nastavila se krvavim borbama u junu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.