DARKA DERETIĆ O KULTURI SJEĆANjA: Pjesnici su najhrabriji sloj našeg društva! (VIDEO)

Datum objave: ponedeljak, oktobar 28, 2019
Veličina slova: A- A+

Na štandu Predstavništva RS na ovogodišnjem Sajmu knjiga 26. oktobra 2019. godine promovisan je zbornik radova Srpska poezija stradanja i patnje koju je izdao Centar za kulturu i informisanje Foča.
Priređivač ovog djela Rade R. Lalović je istakao da je ovakva poezija najizraženija u ratnim i poratnim vremenima, ali da je i veoma važna za formiranje kulture sjećanja.

– Srbi su s vremena na vreme skloni da se samokritikuju i da nihilistički ocjenjuju svoju prošlost. Koliko god uradili da u kulturnoj svijesti naroda uradimo nešto, nerijetko se čuje da ne znamo da cijenimo i poštujemo stara vremena, događaje i ljude koji zbog učinjenog djela treba da ostanu upamćeni – rekao je Lalović koji se osvrnuo na osobenosti fočanske lokalne zajednice.

S generacije na generaciju prenosi se šta je sve lokalno srpsko stanovništvo preživjelo u Prvom svjetskom ratu, a doživjeli su sve vrste najtežih zločina nad njima: strijeljanja, vješanja, hapšenja, odvođenje u specijalizovane logore širom Evrope, prisilno raseljavanje, čišćenje granice, zarazne bolesti, nerodne godine, glad, paljenje, rušenje imovine. Da se radi o nekim drugim narodimam a ne o Srbima, samo ti događaji bili bi dovoljni da se međunarodna zajednica zabrine jer je na djelu bilo državno organizovano uništavanje jednog malog naroda u ratnom vihoru za koji nijesu krivi. Bez imalo ograda može se utvrditi da se radi o najtežim zločinima nad civilnim stanovništvom, do ocjene da je riječ o planiranom genocidu – istakao je Lalović.

On je dodao da je srpski narod u Foči imao sličnu sudbinu, kao i teška iskušenja tokom građanskog rata u Bosni i Hercegovini.

– Kultura sjećanja podrazumjeva odnos prema prošlosti uzimajući u obzir i sadašnjost i budućnost. Danas nam je neophodna dogradnja postojećeg sistema sjećanja, jer bez osavremenjavanja čuvanja kulturnog identiteta nacije nije moguće sačuvati ni ljude ni spomenike. Prvi korak u stvaranju i oblikovanju kulture sjećanja trebalo bi da budu jasne i opšte prihvaćene činjenice o određenim istorijskim događajima i ličnostima, a to je primarni zadatak istoriografije – zaključio je Lalović.

Jedan od autora ovog zbornika Darka Deretić je istakla da kultura sjećanja treba da bude glavna preokupacija srpske kulture danas na početku dvadeset i prvog vijeka.

– Bez kulture sjećanja teško ćemo sačuvati svoj nacionalni identitet, koji je u krizi više nego ikada – rekla je Deretićeva. Ona je pomenula Lomparovo djelo “Duh samoporicanja” koje potvrđuje da svoje žrtve ne cijenimo niti o njima dovoljno znamo.

– Svjedoci smo težnji da se umanjuje broj jasenovačkih žrtava, ali ono što me je posebno iznenadilo je da u takvom projektu učestvuju neki značajni Srbi, između ostalih, čak i jedan vladika. Mislim da je to pravi pokazatelj našeg duha poricanja – rekla je Deretićeva i istakla činjenicu da su upravo pjesnici prvi imali hrabrosti da progovore o srpskim stratištima, kao i da su mnogi od njih zbog toga doživjeli i progone.

 

– Moj rad u ovoj knjizi posvećen je pjesmama sa motivom stradanja u Glini i obuhvata pjesme Miloša Jankovića, Slobodana Jovića Ivana V. Lalića. Ono što je ključno je u ovoj poeziji je odnos prema ćutanju i prema religioznosti. Važno je da ne razvijamo u sebi ono što nije hrišćanski – osvetoljubivost, ali moramo da čuvamo sjećanje na naše žrtve. Svaka ozbiljna nacionalna kultura mora da ima kontinuitet, da se bazira na prošlosti, uključi sadašnjost i budućnost da bi se sačuvala kolektivna svijest o stradanju. U tu misiju mora da se uključi i nauka i politika i istoriografija ili kako to jasno precizira Lompar, ovo mora da bude tema koja će da okupi srpsku elitu. To je jedini način da opstanemo kao narod – zaključila je Darka Deretić.

Milana Stupić, takođe, jedan od autora, rekla je da se u svom eseju u knjizi bavila stradanjem srpskog naroda kroz poeziju u smislu kuturnog identiteta, tj. očuvanja kulturnog identiteta kroz poeziju.

– Kulturni identitet se manifestuje u materijalnom i duhovnom obliku. Materijalna manifestacija podrazumjeva fizički izraz jedne kulture, kao što je arhitektura, a duhovno čini jezik, muzika, kultura, književnost i običaji- rekla je Stupićeva.

O Zborniku je govorio i recezent Milenko Todović koji je ukazao na to da utisak navodi na pomisao da su ljubav, patnja, bol i stradanje u samom vrhu poetskih tema. On je istakao da su ovi pojmovi važni motivi života pojedinaca, grupa ljudi kao i cijelih naroda na svim stranama svijeta.

Tekst i foto: Trifko Ćorović

Izvor: Slobodna Hercegovina

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top