arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zaključci sa sastanka Hercegovaca u Srbiji i Eparhije ZHIP: Sačuvajmo srpsko ime i zemlju u dolini Neretve

U Beogradu je 8. februara 2018. godine održan sastanak predstavnika hercegovačkih udruženja u Srbiji sa delegacijom Eparhije ZHIP. Portal Slobodna Hercegovina objavljuje zaključke sa tog sastanka. Zaključci povodom održanog sastanka Koordinacionog odbora hercegovačkih udruženja u Srbiji i zamenika Episkopa ZHiP protojereja stavrofora Radivoja Krulja, sa nadležnim sveštenicima održanog 08.02. 2018. u Beogradu sa sledećim dnevnim redom: 1. Srbi u Hercegovačko – Neretvljanskom i Zapadno – Hercegovačkom kantonu FBIH – stanje, položaj, potrebe, problemi u zaštiti njihovih prava, imovine, očuvanja identiteta, zaštita srpskih kulturno – istorijskih dobara, potreba podrške i pomoći itd. 2. Trajno i dostojno obeležavanje memorijala Prebilovci i drugih stratišta i jama, gde je stradao Srpski narod 3. Obilježavanje

Stokholmski sindrom

Stokholmski sindrom definiše se kao naizgled teško shvatljiva pojava zbližavanja, razvijanja određenih osećanja, pa čak i specifičnog oblika ljubavi između žrtve i agresora. Termin je promovisao Nils Bejerot, švedski psihijatar i kriminolog, nakon neuspele pljačke banke 1973. godine u gradu po kojem je pojava dobila ime. Inspiraciju i podstrek za dalja istraživanja pružili su mu slučajevi emocionalnog vezivanja talaca za sopstvene otmičare, koje se, između ostalog, manifestovalo opravdavanjem njihovih postupaka i odbijanjem svedočenja i saradnje sa policijom nakon oslobađanja iz zatočeništva. Ovo, naizgled neobjašnjivo, psihičko savezništvo psihijatri i kriminolozi objašnjavaju urođenom potrebom razvijanja specifičnog mehanizma preživljavanja u uslovima egzistencijalne ugroženosti. Osim kod talačkih situacija, primeri sindroma pojavljuju se u praksi

Kraj za Tesla banku

Završava se projekat koji je pokrenulo Srpsko narodno veće kao razvojnu instituciju za Srbe u Hrvatskoj. Prestala je svaka delatnost, a račun je blokiran ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“ Nakon duge agonije Tesla banka u Hrvatskoj završila je definitivno sa radom i Narodna banka je predložila da se ubrzo otvori stečaj. Tako je okončan projekt koji je pre sedam godina pokrenulo Srpsko narodno veće, želeći da podstakne projekte koji bi koristili Srbima u Hrvatskoj. Savet Hrvatske narodne banke je ocenio da više nema nikakve šanse za Tesla banku. Utvrđeno je da sanacija banke nije u interesu Hrvatske, niti da je nužna, kao i da nema naznaka da bi privatni kapital

Hrvati pod Staljingradom: Jedna europska priča

Bespuća povijesne zbiljnosti Za razliku od Srba, čiju je istoriju Jovan Dučić definisao stihovima „Pre svačiji sužnji no ičije sluge“, Hrvati su se (čast izuzecima!) uglavnom opredeljivali za ovo drugo. Tome su dali dokaze i u doba Nezavisne Države Hrvatske, kada su verno služili Hitleru i Musoliniju u njihovom „radu“ na izgradnji „novog europskog poretka“. Zato su, 1941, poslali i svoje dobrovoljce u bitku pod Staljingradom Ante Pavelić je ustašku „dragovoljačku“ legiju osnovao 2. jula 1941, desetak dana posle nemačkog napada na Sovjetski Savez. Hitajući da dokaže odanost Rajhu, uputio je proglas Hrvatima: „Udovoljavajući željama, što mi sa svih strana Nezavisne Države Hrvatske i svih narodnih slojeva dnevno stižu, odlučio

Vemork Foto: Skotten / Wikipedia

Zaboravljena misija: Mali tim junaka spasao je ceo svet od nacista, a nema ih u udžbenicima istorije

Za vreme Drugog svetskog rata saveznici su sprovodilli dobro poznate operacije poput „Dana D“ u nameri da poraze Treći rajh. Međutim malo ko zna da je mali norveški tim junaka možda spasao svet od dominacije nacista. Nemačka je osvojila Norvešku 1940. godine dok se ostatak Evrope uglavnom opirao nacističkom režimu Adolfa Hitlera. Iako Norveška na prvi pogled ne deluje kao strateška meta, Hitler je želeo jednu veoma važno postrojenje pod svojom kontrolom. U pitanju je Vemork fabrika teške vode koja se nalazi nekih 160 kilometara od Osla blizu grada Rjukana. Teška voda sadrži deuterijum, izotop vodonika koji sadrži neutron u jezgru i ključni je sastojak potreban za stvaranje lančane reakcije

Četnici Motajičke brigade. S lijeva stoje: Dušan Ostojić iz Petrovca, Ostoja Mačković iz Lepenice, por. Boško Stojković komandant 3.bataljona, nar. Stojan Vortić komandir 2. čete 3. bataljona, Jovan Dragojević iz Lepenice, nar. Todor Kozomara komandir 1.čete 3.bataljona. S lijeva leže: nepoznat, Miroslav Cvijanović iz Brusnika, Bogoljub Vujanović iz Lepenice i Bogoljub Stojković iz Lepenice

Srednjobosanski korpus JVuO

Srednjobosanski korpus je pokrivao teritoriju od reke Bosne do Kozare na zapadu, na severu do Save, a na jugu do oblasti Zenice, gde se nalazio Zenički korpus. Tokom 1944. godine korpus je preimenovan u 1. srednjobosanski, jer je formiran i 2. srednjobosanski. Zajedno sa Bosanko-krajiškim korpusom, oni su pripadali Komandi Zapadne Bosne, na čelu sa pukovnikom Slavoljubom Vranješevićem. KOMANDA ZAPADNE BOSNE – GORSKI ŠTAB BR. 300 Komandant: major Slavoljub Vranješević Načelnik štaba: kapetan Sergije Živanović Delegat Vrhovne komande za Zapadnu Bosnu: kapetan Borivoje Mitranović Član štaba: kapetan Manojlo Pejić Brojno stanje jedinica Komande Zapadne Bosne (Bosansko-krajiški, 1. srednjobosanski i 2. srednjobosanski korpus) krajem decembra 1944: najmanje 7.500 ljudi pod oružjem

Nemanja Dević

Odnos prema Kosovu i Metohiji, nije odnos prema prošlosti, nego isključivo prema budućnosti

U želji da rasvetli istoriju svog rodnog kraja, mladi srpski istoričar Nemanja Dević je obišao 52 sela u tri opštine – rodnoj Smederevskoj Palanci, Smederevu i Velikoj Plani i detaljno popisao žrtve i događaje u Drugom svetskom ratu i neposredno nakon njega. Da bi došao do privatne dokumentacije političke emigracije putovao je u Veliku Britaniju, Ameriku i Kanadu. Istraživao je, između ostalih, i arhivu Gestapoa i donedavno zatvorenu dokumentaciju BIA. Svoju prvu knjigu,, Istina pod ključem, Donja Jasenica u Drugom svetskom ratu“ je objavio 2008. godine kao maturant gimnazije u Smederevskoj palanci. Za nju je 2009. godine dobio nagradu ,,Dragiša Kašiković“. Drugu knjigu,, Žrtve u Zaječarskom okrugu posle 12. septembra

© Sputnik/ Aleksandar Milačić

EKSKLUZIVNO Ruski mitropolit: Srbi su na raskršću, moraće da izaberu (video)

Srpski narod jeste pred izborom, a veoma je teško i verovatno nemoguće pomiriti u ovom trenutku težnju ka evrointegracijama s težnjom ka daljem razvoju dijaloga sa Rusijom, smatra mitropolit volokolamski Ilarion, predsednik Odeljenja Ruske pravoslavne crkve za spoljne crkvene veze. Mitropolit Ilarion u Beograd je došao kako bi prisustvovao otkrivanju mozaika u kupoli Hrama Svetog Save, a ističe da nije slučajno što se taj događaj poklopio sa proslavom 180. godišnjice uspostavljanja odnosa između Rusije i Srbije. — Naši narodi povezani su viševekovnim vezama koji sežu još iz vremena Svetog Save i iz vremena mnogih naših vladara koji su štitili srpski narod. Nije slučajno što u centru Beograda stoji spomenik poslednjem ruskom caru. Kod nas u Rusiji dosad nema spomenika Nikolaju

Partizani Kozare

Joco Marjanović: Sjećanje na ustanak u okolini Prijedora

Joco Marjanović, student iz Prijedora, koji je radio na organizaciji oružane borbe na području Dragotinje, prilikom polaska sa svojom grupom na zadatak, zadržao se u selu Crnoj Dolini kod Rajka Radetića, da bi sutradan krenuo u Gornju Dragotinju. Međutim, u toku noći, buknuo je ustanak. U svome sjećanju on je zapisao: „Te noći smo dugo razgovarali Rajko i ja, kombinujući kako ćemo bolje izvršiti zadatak… Probudila nas je pucnjava, galama, vika. Čula su se zvona, kleptala. Stravično, jezivo je bučalo… Ustajte, ljudi… Ustanak! Pitali smo se kakav ustanak? Dvorište je, međutim, bilo puno seljaka. Došli su po Rajka, jer je on djelovao u tom kraju. A kada smo se našli

© Foto: KlanKosova

Skandal na pomolu: Kušner kriv — znao je za silovanje srpskih žena, a ćutao

Priznanje bivšeg šefa Unmika mora da bude crveni signal, pre svega za naše Specijalno tužilaštvo za ratne zločine. Bernard Kušner više nema imunitet, i za ovo što govori on podleže krivičnoj odgovornosti, tvrdi sagovornik Sputnjika. Da li je Bernar Kušner, bivši šef Unmika, izjavom da je obilazeći svojevremeno srpske kuće u Prištini, zajedno sa tadašnjim komandantom OVK a sada takozvanim predsednikom Kosova Hašimom Tačijem, video „žene koje su bile napadnute i silovane“, sebe kandidovao za tužbu? Kušnera je još prošle godine francuski list „Figaro“ najavio kao jednog od mogućih svedoka protiv Hašima Tačija u eventualnoj optužnici koje bi protiv Tačija bila podignuta pred Specijalnim sudom za zločine OVK, na osnovu izveštaja Dika Martija, u kome je Tači naveden kao glavni

Ratko Mladić (Foto: screenshot)

Tužilaštvo se usprotivilo Mladićevom zahtjevu za puštanje

Haško tužilaštvo usprotivilo se zahtjevu odbrane generala Ratka Mladića da mu se odobri puštanje na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji, jer smatra da se rizik od njegovog bjekstva povećao nakon izricanja prvostepene presude kojom je u novembru prošle godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora. U dopisu Mehanizma koji je naslijedio Haški tribunal, tužilaštvo je zatražilo od žalbenog vijeća da odbije taj zahtjev Mladićevih branilaca kao neosnovan i nearugmentovan, prenijeli su beogradski mediji. Tužilaštvo smatra da Mladić nije argumentovao da bi se vratio u haški pritvor po okončanju privremenog puštanja na slobodu, kao i da nije dokazao da postoje „posebne okolnosti“ u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem koje bi opravdale

Optuženi sa advokatom

Logorski tragovi ustaškog zločina!

Nastavljeno suđenje pripadnicima HVO za zločine nad Srbima u Orašju. Zarobljenom Aćimu Cvijanoviću iskopali oko i odsekli deo kože Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) zabili su bajonet u vrat Maksi Gajiću, dok su Aćimu Cvijanoviću izbili oko i odsekli deo kože na glavi! To je na nastavku suđenja generalu HVO Đuri Matuzoviću i još devetorici optuženih za zločine nad Srbima u Orašju 1992. ispričao svedok tužilaštva Petar Cvijanović, dodajući da je optuženi Mato Živković zvani Rakijica 9. maja 1992. tukao zatvorene srpske civile u šupi u Donjoj Mahali. Svedok je rekao da je po naređenju maskiranih pripadnika hrvatske vojne policije otišao ispred seoske čitaonice gde je bilo oko 50 Srba.

Hrvatski vojnici u Bugojnu 1992.godine

Zašto se ćuti o pokolju Srba u Bugojnu 1992: Žive ih spaljivali i sekli sekirama

Kada su 27. maja 1992. godine,  bežeći od napada hrvatske bojne Frankopan i ostalih jedinica HVO, Srbi iz Čipuljića i Bugojna napustili svoje domove i preko Mandalca, Garačkih podova i Stožera, izbegli u Kupres, Mile (Vase) Lukić (49) ostao je u svojoj kući u Čipuljiću. Desetak dana kasnije hrvatski vojnici su ga odveli iz kuće i nakon mučenja privezali za traktor i vukli ulicama kroz Čipuljić i Bugojno. Kada im se učinilo da su nad vezanim i izlomljenim čovekom pokazali dovoljno junaštva i „domoljublja“, polili su ga benzinom i zapalili. Sličnu sudbinu doživeo je i Ilija (Koste) Praljak. I njega su, pre nego što je živ zapaljen, unakaženog od mučenja,

Foto: Medija centar

Autošovinisti i „veliki greh“ Milana Nedića

Bruno Bušić, Hrvat, politički emigrant iz komunističke Jugoslavije, u svom amanetu „Hrvatske ustaše i komunisti“ naglasio je: „Istinski hrvatski komunisti i ustaše podjednako su duboko u sebi nosili ideju slobodne i nezavisne Hrvatske i njenog punog suvereniteta unutar hrvatskih povijesnih i etničkih granica“. Piše: Veljko Đurić Mišina Nisam dovoljno upućen odakle je Bušić crpeo osnove za svoju tvrdnju, ali pretpostavljam da je čitao delove prepiske Josipa Broza Tita i Ive Lole Ribara iz ratnih godina. Tako je, primera radi, mlađani Ribar 12. januara 1942. godine, u pismu Brozu iz Zagreba, pokazao neviđenu radost što su nemačko-hrvatski pregovori o granici u Sremu okončani a naročito dogovor kojim je Zemun postao deo

Priča o Srbinu koji je bio prvi predsjednik HDZ u BiH

Porodična loza Perinovića korjene vuče iz Bileće. Davorinov pradeda je bio prota, deda direktor sarajevske Gimnazije, a otac ljekar internista. A Davor je ugledan doktor ortoped u Sarajevu, a tek rijetki poznavaoci sjećaju se da je upravo on bio jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice u BiH, i njen prvi predsjednik. Kao rođeni Srbin! Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bilo sjedište predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Sa njim će mu se putevi ukrstiti 90-ih godina. U Zagrebu je živio sa majkom do 1956, a njegov otac je kao nepodoban po kazni premješten na rad u Sarajevo 1949. gdje je Davorov

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.