Adnan Balta* Ista grupa žena oplakuje svoje mrtve u Srebrenici, u državi Bosni i Hercegovini, a onda samo dvadeset dana kasnije slavi tuđe mrtve u Kninu, u državi Hrvatskoj Nakon ratova u SFRJ kupio sam vikendicu na Jablaničkom jezeru, od Bošnjaka koji je odlazio iz BiH. Od čoveka druge nacionalnosti nikada ne bih. Treba u njoj mirno i zaspati. Prodao sam je kada sam od prvih komšija, koji stanuju u tom selu, tokom roštiljanja i pijanke na mojoj terasi saznao kako su proterali Hrvate iz susednog sela i šta su im sve radili. Ta komšijska ruka koja je milovala moje dete po glavi, meni kosila travu oko vikendice i donosila

Nebojša Krstić Iznenadila me je histerija i negativna energija koja se izlila na predlog premijera Vučića da se lideri zemalja zapadnog Balkana dogovore o zajedničnom danu sećanja na sve žrtve u sukobima devedesetih. Već na nagoveštaj da će Vučić 27. avgusta na bečkom samitu posvećenom zapadnom Balkanu predložiti zajednički dan sećanja na sve žrtve, reagovao je hrvatski premijer Milanović odbacivši ideju uz obrazloženje da „niti mi ikome propisujemo praznike i dane žalosti, niti će iko to nama”. Potom je Hašim Tači poručio iz Prištine da Vučićev predlog predstavlja „relativizaciju i ponovno pisanje istorije”. Dodao je i da „ne možemo izjednačiti one koji su podsticali, organizovali i počinili genocid s onima

Milorad Pupovac i Aleksandar Vučić Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da će nastaviti da se zalaže za inicijativu o zajedničkom danu sećanja, za koju kaže da nije marketinški trik. On tvrdi da bi odmah prihvatio takav predlog da je došao od hrvatskog premijera Zorana Milanovića ili bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića.   „Prihvatili bismo odmah i voleli bismo to, jer takva inicijativa vredi više od onih koje dolaze iz Brisela ili drugih centara moći. Zato kad se sami setimo da uredimo svoje odnose, pokazujemo da to ne radimo da bismo dobili političke poene u Briselu ili Vašingtonu, već to radimo zbog sebe, svoje dece i budućnosti”, rekao

Spomen krst pobijenim Srbima u Varivodama Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je da Srbima ne treba hrvatski „dan sjećanja“ na srpske žrtve dok ne otkriju i osude počinioce masovnih ubistava i zlostavljanja srpskih civila i zarobljenih vojnika, kao i dok ne nadoknade štetu za izgubljene ljudske živote i opljačkanu i otetu imovinu. Štrbac je ocijenio da prijedlog hrvatskog advokata Luke Mišetića da se 28. septembar obilježava kao dan sjećanja na srpske žrtve, krije namjeru da se pažnja javnosti što više skrene sa „Oluje“, a žrtve minimalizuju. On je istakao da se suština prijedloga krije u izjavi Mišetića, koji je branio Antu Gotovinu pred Haškim tribunalom, da je potrebno

Izbjeglička kolona Srba iz Krajine Jedan od ključnih preduslova iskrenog pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije jeste da hrvatski, bošnjački i albanski lideri odustanu od lažne teze da su Srbi agresori i zločinaci, a da su Hrvati, Bošnjaci i Albanci žrtve i oslobodioci, izjavio je predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta. Linta je ukazao na to da se na području bivše Jugoslavije desio građanski rat koji su izazvale separatističke politike čiji je cilj bio stvaranje hrvatske države bez ili sa što manje Srba, samostalne BiH pod dominacijom Bošnjaka i nezavisno Kosovo bez Srba. „U oružanim sukobima sve strane su činile zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima. One strane koje ne prihvataju