
Matija Bećković – SRBIJO PAMTI
“DANAS SMO STO PUTA PAMETNIJI NEGO PRE DESET GODINA. I DA NAM JE BILA OVA PAMET BOMBARDOVALI BI SAMI SEBE…”
Početna » Arhiva za Jadovno 1941. » Strana 55

“DANAS SMO STO PUTA PAMETNIJI NEGO PRE DESET GODINA. I DA NAM JE BILA OVA PAMET BOMBARDOVALI BI SAMI SEBE…”

Obraćam vam se lično, jer ste posljednjim istupom gurnuli šaku u ranu, koja ne zarasta ni nakon 74 godine i koja se prenosi u mojoj porodici sa koljena na koljeno. Gospodine Episkope, predsjedniče Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, predsjedniče Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, predsjedniče Komisije grada Beograda za izgradnju Memorijalnog kompleksa na Starom sajmištu. Za razliku od prvog pisma kojim sam vam se obratio kao osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banja Luke, ovaj put vam se obraćam lično. Razlog tome ne leži u činjenici da sam nedavno dobio pismo sekretara Odbora za Jasenovac Svetog Sabora SPC, a kojim vi predsjedavate, u kome me se kao

Prenosimo intervju sa Vladimirom Umeljićem, jednom od najuglednijih intelektualaca u srpskoj dijaspori, čovekom koji je zadivio i Noama Čomskog. Rođeni Beograđanin, nakon studija stomatologije u rodnom gradu, pre 30 godina odlazi u Nemačku, na studije teologije i istorije u Frankfurtu na Majni. Od samog početka srpske nesreće, koja je počela u poslednjoj deceniji 20. veka, aktivni je učesnik svih napora patriotske dijaspore da se van Jugoslavije odbrani, to jest opere srpsko ime. Između ostalog, član je Saveta utemeljivača i dugogodišnji potpredsednik Sabora Srba (Hajdelberg), član Fonda istine o Srbima (Beograd), upravnik Srpskog kulturnog i dokumentacionog centra za Nemačku (Ašafenburg), a njegova studija o ustaškom genocidu (nastala kao doktorska disertacija na Gete

Nalazimo se pred demografskim sunovratom, stručnjaci su nemilosrdno jasni; pređu li Srbi liniju koja im je ispred nosa, ulaze u prostor izbrisanih naroda. Kosovo, kriminalno provedena privatizacija, javni i spoljni dug države Srbije, Жelezara Smederevo, mršave penzije, uništeni veliki privredni sistemi, obaveza otpuštanja ogromnog broja zaposlenih u državnoj administraciji, najniže plate na Balkanu… sve je to decenijska muka, mračna svakodnevica Srba i njihove države ali sve ovo zajedno – mnogi će se iznenaditi – nije najveći srpski problem. Muka je ono o čemu se ne priča a deluje stalno, podmuklo, sve snažnije i sigurno vodi našem biološkom nestanku. Da, reč je o izumiranju Srba kao naroda. Svake godine manje nas

Milenko Jahura, predsednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci, za Slobodnu Hercegovinu otvorio je dušu i ispričao genezu prebilovačkih muka, od kojih mnoge traju i danas Malo je prostora na ovim stranicama kako bi se navele sve akcije udruženja Srpskog nacionalnog društva Prebilovci (u daljem tekstu SND Prebilovci), koje su odavno prevazišle okvire Prebilovaca i doline Neretve. SND Prebilovci i Milenko Jahura bave se mnogim aktivnostima od velike važnosti i nacionalnog značaja. Teško je naći kompetentnijeg sagovornika za razgovor na temu stradanja srpskog naroda u NDH, naročito na prostoru Donje Hercegovine. Milenko nije proučavao stradanje Srba samo na osnovu podataka iz knjiga, već se na terenu upoznao sa srpskim stratištima i svedocima

Momčilo i Spomenko su pripadali jednom narodu i jednom veku. I jednoj istoj epskoj vertikali. Odrastali su u različitim sredinama i različitim epohama, ali sa mnogo toga zajedničkog. Momčilo se rodio 1906. u Trbušnici kod Loznice. Nije čestito ni zakoračio u svet igre, mašte i dečije čarolije, kada je 1914. zagrmeo rat kakav svet nije video. Austrougarske snage prešle su Drinu i potisnuli srpsku vojsku, privremeno zauzimajući Mačvu. Čuvši za pokolje u susednim selima i predosetivši zlo, otac je poslao Momčila kod strica sa porukom da pripremi zapregu i nejač za zbeg. Pri povratku u selo, dečak je zatekao stravičan prizor. Njegove roditelje, sedmoro braće i sestara, zverski su na kućnom pragu

Piše: Mr Goran Latinović, Univerzitet u Banjaluci, Odsjek za istoriju U Zagrebu je 2006. godine objavljen Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, u dva obimna toma, čiji je izdavač Hrvatski državni arhiv, a glavni urednik Josip Kolanović. U ovom kvalitetno urađenom vodiču zainteresovani istraživači mogu pronaći podatke o sadržaju i uslovima korišćenja arhivske građe u 14 arhiva, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i u još 10 biblioteka, zatim u 12 naučnih i kulturnih centara, instituta, zavoda i uprava, kao i u 54 muzeja. Takođe, tu se mogu naći i podaci o arhivskoj građi u vjerskim zajednicama, uglavnom u Rimokatoličkoj crkvi, ali i u drugim crkvama, npr. u Srpskoj pravoslavnoj

Davno je bilo kada je Slobodan Jovanović napisao da ne postoji srpski kulturni obrazac. To je, dakle, fenomen dugog trajanja. On odslikava stoletni neuspeh da utvrdimo srpsku jezičku normu, da označimo mesto ćirilice u našoj javnoj svesti, da bez predrasuda i pouzdano sagledamo oblike srpske kulturne prošlosti, da sve to učinimo u skladu sa savremenim osećanjem nacionalne pripadnosti. Tako bismo interese srpske nacionalne egzistencije razložno doveli u vezu sa neporecivim činjenicama i evropskim nasleđem. Sve to izostaje usled vladajućeg rasporeda istorijskih i kulturnih sila. Ovo je mišljenje Mila Lompara, profesora na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde predaje Srpsku književnost 18. i 19. veka i Kulturnu istoriju Srba. Tvrdite

English U Oštroj Luci je 1. avgusta 2013. godine održan Treći okrugli sto „Šušnjar 1941.“ u čijem radu je učestvovalo oko 45 istoričara, društvenih i naučnih radnika, boraca NOR-a, preživjelih stradalnika, književnika, novinara i drugih. Organizovali su ga opština Oštra Luka i Organizacioni odbor koji su sačinjavali: prof. dr Vladimir Lukić, Petar Dodik, Mihajlo Orlović, Ranko Pavlović i Vukašin Davidović. Podneseno je više od 35 saopštenja i sjećanja svjedoka stravičnih zločina velikih razmjera srpskog i jevrejskog stanovništva koje su počinili pripadnici hrvatske i muslimanske nacionalnosti u ovom gradu i njegovoj okolini, a koji su se dogodili o Ilindanu 1941. godine, ali i u više drugih navrata. Na samom početku pjesnik

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANJA I SVJEDOČENJA Urednik mr Pavle Botić Novi Sad: Polet pres, 2003. Pročitajte ovu knjigu…

English Svjedočanstva izbjeglih od smrti samo su dio istine preživjelih svjedoka o tome što se sve događalo i na koje se sve načine mučenički stradalo i umiralo. Mnogi su ranjeni umrli, a da nitko nije zapisao njihove patnje. Zbog toga su mnoge istine o ozakonjenim ustaškim zločinima ostale nedorečene ili prešućivane, i zbog onoga nije još vrijeme, treba distanca od 50 godina, treba sačekati, to bi vrijeđalo osjećaje naroda kome su ustaše pripadale… Naljutit će se prijatelji, ali i neprijatelji sa kojima u budućnosti mislimo da budemo prijatelji. Sve to zlo neka čeka bolje prilike. Ne treba prikupljati, zapisivati i objavljivati o tim užasnim ustašim zločinima, čemu evidentirati masovne

U organizaciji UG Jadovno 1941. Banja Luka – Beograd i RO porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila R. Srpske na legendarnoj Kozari u periodu 03-05. oktobra 2014. godine održano je prvo Sabranje udruženja potomaka i poštovalaca srpskih žrtava u HH vijeku. U toku tri dana učesnici iz Srbije, Republike Srpske i Hrvatske imali su priliku da predstave svoje organizacije i uzmu učešće u plenarnom radu Sabranja. Održano je predavanje iz oblasti istorijske nauke, kulture sjećanja i memoralizacije. Učesnici su imali priliku da pogledaju i dva dokumentarna filma na temu stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu. Preko dvadeset organizacija i pojedinaca na kraju Sabranja potpisalo je Protokol o saradnji

Poštovani, Pripala mi je velika čast, ali isto tako i velika odgovornost, da mogu govoriti danas na Kozari, mjestu koje sa Jasenovcem, Donjom Gradinom, Gospićem, Jadovnim, ostrvom Pag, Kosovom i Metohijom, kao i krajem iz kog ja dolazim, predstavlja mjesto stradanja, progonstva, progona i pogroma našeg srpskog naroda. Obraćam vam se, prije svega, kao majka djeteta, rođenog u najtežim godinama posljednjeg, ali, po stradanjima ništa manjeg, otadžbinskog rata, koji je sa sobom odnio mnoge nevine žrtve. Obraćam vam se i kao supruga hrabrog vojnika, koji je ono što mu je najvrijednije – svoj život, položio za slobodu, vjeru i sigurnost svih nas. Obraćam vam se i kao čovjek, koji vjeruje da sve ovo što danas imamo, dugujemo upravo onim

English U crkvi Svetog Velikomučenika Georgija u Lesteru UK, 16. novembra proslavljena Hramovna slava, otvorena izložba Moje Jadovno i održano predavanje o gospićkoj grupi logora. U crkvi Svetog Velikomučenika Georgija u Lesteru u Velikoj Britaniji, prošle subote, služena je sveta Liturgija, proslavljena Hramovna slava Svetog velikomučenika Georgija i osveštane dvije novopostavljene ikone.Sv. Liturgiju je činonačalstvovao protojerej-stavrofor u penziji, Milun Kostić, dugogodišnji paroh hrama Sv. Save u Londonu. Sasluživali su mu protojereji-stavrofori Vido Vuković, paroh Bedfordski, Nikola Kotur, paroh Oksfordski, Radmilo Stokić, paroh Darbijsko-Lesterski i jerej Goran Slavnić paroh Plaščanski. Program proslave nastavljen je u domu četničkog Pokreta, gdje je otvorena izložba „Moje Jadovno“. Na sedamnaest izložbenih panoa, posjetiocima je prezentovana izložbena

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPŠTINA ČAPLJINSKA Paroh Marko Gojačić Kontakt: +387 65/923-990 Broj 223 /14 od 30. septembar 2014. godine Predmet: Pismo o obnovi matičnih knjiga parohije čapljinske Draga braćo i sestre, Na inicijativu Crkvene opštine Čapljina od 1. oktobra počinje prikupljanje podataka kako bi se obnovile matične knjige krštenih parohije čapljinske. U toku proteklog rata 1992. godine pored hramova koji su uništeni, ali čija je obnova u toku, izgorela je bogata arhiva parohije koja obuhvata i sve matične knjige (knjiga krštenih, venčanih, umrlih). Trudom sveštenika koji su bili na parohiji nakon rata obnovljen je mali deo ove bogate arhivske građe. S tim u vezi molimo sve koji žive na području opštine Čapljina (Čapljina, Tasovčići, Prebilovci, Klepci, Gabela, Rečice),
U Trebinju je premijerno prikazan dokumentarni film o najmlađem poginulom borcu Trebinjske
Delegat iz reda Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH Mile Marčeta zatražio
Temelji hrama Svetih mučenika jasenovačkih osvještani su u malom mjestu Međuvođe u
AGREB – Centar za lov na naciste „Simon Vizental” oštro je kritikovao učešće
Parastosom ispred spomenika ubijenim i kidnapovanim Srbima u Velikoj Hoči je obeleženo
Milica Breberina (85) iz Utinje pamti kako je život bio lijep kada
Od Vidovdana do danas, najveća stradanja i zločini nad Srbima na Kosovu
Povodom 100. godišnjice stradanja ruske carske porodice. Kada je u pola dva
Sećanje na jednog divnog čoveka, časnog oficira i heroja odbrane Košare, Predraga
Pjevač Marko Perković Tompson rekao je da su ga na autobus sa igračima Hrvatske
U nezamislivo brutalnim eksperimentima lekari “Trećeg rajha” mučili su i ubijali logoraše
Održite reč. Ispunite zakletvu. Izvršite svoje ustavne obaveze. Mislite na svoju ličnu
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.