Predstavljanje knjige ‘Vukovar i njegov stožer’ akademika Josipa Pečarića na kraju je preraslo u niz Pečarićevih šovinističkih ispada za govornicom. Dio prethodnih govornika isticao je pak figure poput ‘ponovnih ulazaka u rovove’, ‘novih krvavih bitaka’ i ‘plaćeničkih Vladinih medija’       Okupljanje stotinjak zainteresiranih u dvorani Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata počelo je, inače, dostojanstveno, odavanjem minute šutnje poginulima u Domovinskom ratu. Na predstavljanju knjige su se pojavili biskupiVlado Košić i Valentin Pozaić, generali Mladen Markač, Tomo Medved, Davor Domazet Lošo i Marko Lukić te vođe inicijative Stožer za obranu hrvatskog Vukovara Vlado Iljkić, Tomislav Josić i Snježana Patko. Za umjetnički program, kako je stajalo u najavi, bio je zadužen poznati tamburaš Stanko Šarić koji je između pojedinih govornika pjevao na playback. Od ukupno petero govornika, kao

Vukovarski Srbi, živeći u strahu od ustaške histerije, objašnjavaju kako se na sudbini ovoga grada temelji i jasno vidi kompletna hrvatska laž o građanskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije  Ako je misao da „rat nije završen tamo gde nije okončan pravedno“ igde prisutna, onda je to u Vukovaru. Svakim je danom poruka sve verovatnija, jer Srbi koji su i posle svega ostali u ovom gradu, žive u velikom strahu od nikad poraženog i sada još povampirenijeg fašizma. Kako i ne bi, kad u ovaj grad svakoga vikenda dolaze „osmaci“ iz cele Hrvatske da bi snagom svoje mladosti, sa tenka zarobljenog u borbi protiv Jugoslovenske narodne armije, ispod ustaškog barjaka i

Društva „Dušan Silni” i sokoli u Srbiji su pre Prvog svetskog rata primali delegacije hrvatskih sokola svirajući hrvatsku himnu da bi istakli hrvatsku državnost  i ako je Hrvatska tada bila deo Austro-Ugarske Monarhije.  U Sabornoj crkvi u Beogradu 1897. osveštena je zastava Dušana Silnog. Bila su prisutna izaslanstva iz Hrvatske, Rusije, Češke, Bugarske, Dalmacije i Srbi iz Vojvodine. Delegacija  od 22 hrvatska sokola u sokolskom odelu sa zastavom i nekoliko izletnika, koju je predvodio podstarešina Stjepan Mlinarić stigla je 12. juna 1897. u Beograd. Hrvatski sokoli srdačno su dočekani na železničkoj stanici. Na stanici je bio ceo odbor „Dušana Silnog”.  Na peronu je vojna muzika svirala hrvatsku himnu, posle čega

U okviru napora da se institucionalizuje sećanje na srpske žrtve u 20. veku Beogradski kulturni klub i Istorijski projekat Srebrenica su 27. novembra u Maloj sali Kolarčevog narodnog univerziteta u Beogradu organizovali tribinu U ime naroda. Represija u Srbiji 1944—1953. godine. Na istom mestu smo u oktobru održali tribinu posvećenu srpskim žrtvama u 20. veku i ovo je bila prilika da se jedna tema o kojoj je bilo reči – komunistički teror u Srbiji po okončanju ratnih operacija – produbi i temeljnije prikaže publici. Datum održavanja tribine, 27. novembar, sumbolično je izabran jer je na taj dan beogradska Politika objavila Saopštenje  vojnog suda Prvog korpusa NOVJ u Beogradu o suđenju ratnim

Srpsko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo međunarodnoj zajednici spisak ispada nacionalizma kojima su izloženi Srbi u Hrvatskoj. Srpska manjina u Hrvatskoj očekuje reakciju EU.   Uništena spomen-ploča na Pagu   Iz dana u dan iz Hrvatske stižu vesti sa istim predznakom. Ustaški pokliči ujedinili su i navijače Dinama i Hajduka, koji se ne ujedinjuju lako. Sve su učestalije i direktne pretnje, najpre direktorki centra „Jasenovac“, a sada i ministru Željku Jovanoviću zbog srpskog porekla. Vlada Srbije obavestila je o tome sve zemlje u kojima ima diplomatska predstavništva. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić kaže da niko ne može da prihvati takvo ponašanje. „Otprilike činimo sve što je u našoj moći da

Plaća koju primam dovoljna je da iz nje mogu izdvojiti za jednu studentsku stipendiju. Ako od deset dožupana, tri saborska zastupnika i drugih dužnosnika svatko bude stipendirao jednog učenika ili studenta, pomoći ćemo grupi mladih Srba i zajednicu kadrovski jačati, ističe zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević Prema popisu stanovništva iz 1991., na području Karlovačke županije živjelo je oko 45.000 Srba, odnosno 25 posto stanovništva. Njihov je broj, prema popisu iz 2001., pao na 15.651, a još deset godina kasnije, Srba je 13.408, odnosno čine oko deset posto stanovništva. O problemima i teškoćama pripadnika srpske zajednice na području Karlovačke županije razgovarali smo sa zamjenikom župana Sinišom Ljubojevićem, koji je ujedno i

„Budi radan i vrijedan član Otadžbine, jednom riječju, budi ono što treba da budeš: častan čovjek.”     Karahom jugoslovenske iluzije potkraj prošlog vijeka srpski narod je ušao u period krize identiteta. Neoimperijalna revizija istorijske svijesti čini da potraga za nacionalnim vrijednostima i građanskim dostojanstvom djeluju kao Sizifov posao. Ako tome dodamo još da je nacionalizam opterećen jugoslovenskim iskustvom, ne uvijek bez razloga, i prokažen kao isključivost, postaje jasno da temelje zdravom patriotizmu valja tražiti u predjugoslovenskim uzorima. Jedan od ovakvih uzora je, nema sumnje, srpski književnik, političar i narodni tribun Petar Kočić. Kočićevo djelo, inspirisano idejom nacionalnog jedinstva i borbe protiv rđave tuđinske uprave, svojevrstan je putokaz kako se