arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

U Banjaluci obilježena krsna slava RSK

18. decembar 2015.

Služenjem bdenija u hramu Svete Trojice, te slavskim obredom, lomljenjem slavskog kolača i kulturno-umjetničkim programom u Banjaluci je večeras obilježena krsna slava nekadašnje Republike Srpske Krajine Nikoljdan. Nekadašnji poslanik u Skupštini Republike Srpske Krajine Krsto Žarković rekao je da je osnovna poruka da nevladin sektor koji se bavi pitanjima u vezi sa Republikom Srpskom Krajinom treba da se zajedno okupi da bi pomogli u rješavanju problema Srba protjeranih iz Hrvatske. „Krsnu slavu smo posljednji put obilježili 2001. godine, ali smo imali određenih problema sa nepriznavanjem od struktura vlasti, zbog čega se ovaj dan obilježavao na jedan lični i tih način. Nakon toga došlo je do jedne drskosti, ali smo uspjeli

Desetogodišnji pritvor Kapetana Dragana

18. decembar 2015.

Otezanje sa podizanjem optužnice potvrđuje tezu da hrvatsko pravosuđe protiv Kapetana Dragana nema dovoljno validnih dokaza Šta je sa Kapetanom Draganom – pitanje je koje svakodnevno „Veritasu” postavljaju Srbi sa svih kontinenata. „Kapetan je dobro i psihički je stabilan“, odgovara njegova izabrana braniteljka, zagrebačka advokatkinja Slađana Čanković, koja je početkom oktobra preuzela njegovu odbranu umesto branitelja po službenoj dužnosti. Istina je da se o Draganu Vasiljkoviću, zvanom Kapetan Dragan, od izručenja u Hrvatsku početkom jula ove godine manje govori i piše nego dok je boravio u australijskim zatvorima. Početkom decembra objavljena je vest da su Srbi u Srbiji počeli prikupljati pomoć za Kapetana. Prošle nedelje u Beogradu je održano donatorsko

Prvi spomenik Stefanu Nemanji u srpskoj prestonici

18. decembar 2015.

„Nemanjići, koji su vladali Srbijom više od 200 godina, stvorili su od male i rascepkane kneževine moćnu carevinu i najveću državu na Balkanu. Nažalost, Beograd nema spomenik Nemanjićima, ako se izuzme spomenik Dušanovom zakoniku koji se nalazi ispred Palate pravde. To pokazuje naš odnos prema sopstvenoj istoriji, koji moramo da promenimo“, navodi se u inicijativi Aleksandra Vučića Skupštini grada u koju je „Politika“ imala uvid. Premijer Srbije je predložio da se Stefanu Nemanji, osnivaču srpske srednjovekovne države i rodonačelniku loze Nemanjića, podigne spomenik u parku Manjež. U predlogu piše da podizanjem spomenika velikom županu „kao društvo pokazujemo poštovanje prema našoj državnosti i čuvamo nacionalni identitet“. U inicijativi koju je predsednik

Predstavljena knjiga „I krv je gorela – Tuzlanska kolona ’92”

18. decembar 2015.

U Domu Vojske Srbije u Beogradu predstavljena je knjiga „I krv je gorela – Tuzlanska kolona ’92”, autora Radovana Kecojevića. Tema knjige je masakr pripadnika JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine koji su se, po prethodno postignutom dogovoru, povlačili u Srbiju. Kecojević je u to vreme živeo u Tuzli, kao pirotehničar je bio u prilici da obavi forenzičko ispitivanje terena neposredno posle zločina gde se, uz tela stradalih, nalazilo i puno naoružanja. Posle ovog masakra izvršenog od strane muslimansko-hrvatskih snaga, a sličan se dogodio i nešto ranije u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, građanski rat u BiH razbuktao se svom snagom. U knjizi, objavljenoj u izdanju „Sveta knjige”, objavljena su

Rusi podižu Teslin toranj u Srbiji

18. decembar 2015.

Naučno naselje sa Teslinim tornjem, koje bi bilo poput onog na Long Ajlendu, visokom čak 56 metara, u naredne dve godine trebalo bi da počne da se gradi u podnožju planine Rtanj, tvrde predstavnici beogradskog Međunarodnog centra za istraživanje nasleđa Nikole Tesle, koji su za ovaj projekat već otkupili oko pet hektara zemlje. „Zemlju smo otkupili pre dva meseca i reč je o lokaciji u samom podnožju planine na oko 100 metara od hotela „Milenijum“. Projekat je usvojen od strane Skupštine opštine Boljevac, a obaveza je da počnemo s radovima u roku od dve godine“, kaže Milka Kresoje, predsednik Međunarodnog centra za istraživanje nasleđa Nikole Tesle. Prema njenim rečima ovaj

Srpska vojska - Prvi svjetski rat

TELEGRAM OBJAVE RATA SRBIJI IZ 1914. NA LISTI SVJETSKE BAŠTINE

18. decembar 2015.

Unesko je donio odluku da se, na prijedlog Arhiva Srbije, Telegram objave rata Austrougarske Srbiji upiše u Međunarodni registar „Sjećanje svijeta“. U Arhiv Srbije je stigla zvanična potvrda o upisu Telegrama objave rata Austrougarske Srbiji 28. jula 1914. godine. Prijedlog za upis tog dokumenta u registar „Sjećanje svijeta“ podnio je 2014. godine Arhiv Srbije na stogodišnjicu početka Prvog svjetskog rata, prenose beogradski mediji. Odluku o upisu u registar „Sjećanje svijeta“ Unesko je donio 9. oktobra. Telegram je upućen iz Beča 28. jula 1914. u 11 časova i 10 minuta, a primljen je u Nišu 28. jula 1914. godine u 12 časova i 30 minuta. Pisan je na francuskom jeziku. U

General Ratko Mladić

Diskreditovanjem svjedoka, Izetbegović brani oca

18. decembar 2015.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, tvrdnjom da zaštićeni svjedok u Hagu laže da su muslimanske vlasti organizovale napad na sarajevsku pijacu Markale, brani svoga oca i vlast čiji je dio bio tokom rata, izjavio je Srni Branko Lukić, branilac generala Ratka Mladića. „Izetbegovićeva izjava je očekivana i nije nas iznenadila. On pre svega brani svoga oca i vlast čiji je deo bio u toku rata, tako da ne može da se kaže da nema ni njegovog uticaja u svemu ovome“, rekao je Lukić. Prema njegovim riječima, zaštićeni svjedok nalazi se u programu zaštite Haškog tužilaštva, pa Bakir Izetbegović treba da se obrati tužilaštvu ako želi nešto da preduzima. On je

Teže probiti ćutanje nego koridor

18. decembar 2015.

Na Dugoj Njivi u Modriči, svake godine se obeležava godišnjica proboja „koridora života“. Tu vojnu operaciju kojom je 28. juna 1992. ponovo uspostavljena kopneno-vazdušna veza sa Srbijom, provele su jedinice Vojske RS i Srpske vojske Krajine (SVK). Jedan od učesnika, general u penziji Mile Novaković, nekadašnji komandant SVK, u intervjuu za „Vesti“ podseća na doprinos Srba iz Krajine toj blistavoj pobedi nad znatno brojnijim snagama hrvatsko-muslimanske koalicije kada su oslobođeni Derventa, Modriča, Odžak i Brod. Ovaj intervju je rađen juna 2012. nakon obeležavanja 20 godišnjice proboja „koridora života“. Ko je pokrenuo inicijativu za proboj koridora prema Srbiji? – Milan Martić, tadašnji ministar unutrašnjih poslova RSK. General Ratko Mladić pristao je

O beskrajino tugo

18. decembar 2015.

Evo će proći i četvrti mjesec kako sam bila tamo, a napisala nisam nijednu jedinu rečenicu o tome o čemu tako dugo ćutim i što pred kraj mog životu živu hoće da me pojede. Moje rodno selo Kordunski Ljeskovac, ne postoji od prvog dana avgusta 1995. Nema Kordunskog Ljeskovca ni na jednoj geografskoj karti. Gdje je moje selo? Živjeli su u njemu Ćaćići, Devići, Gojići, Dakići, Smiljanići, Kovačevići, Klarići… Godine 1857. Kordunski Ljeskovac je imao 1.514 stanovnika. U Slunju sam 2008. podigla svoju domovnicu. S hrvatskom putovnicom sam lakše mogla otići u Ameriku da vidim teško bolesnog sina. Nakon podataka gdje i kada sam rođena, slijedi ono s prebivalištem (država,

Donacija za otvaranje biblioteke svete Stane Arnaut u Prebilovcima

18. decembar 2015.

Kancelarija za dijasporu pri Ministarstvu Spoljnih poslova Vlade Republike Srbije podržala je projekat Crkvene Opštine Čapljina za otvaranje biblioteke svete Stane Arnaut u Prebilovcima. Donacijom od 400,000.00 dinara pokriće se troškovi opremanja prostorije za biblioteku koja će se nalaziti u duhovnom i kulturnom centru sveti Kralj Milutin u Prebilovcima, kao i nabavka neophodne opreme za rad biblioteke. Spisak svih donatora koji su podržali ovaj projekat biće objavljen naknadno, nakon dostavljanja knjiga i otvaranja biblioteke koji je planiran tokom Vaskršnjih praznika kada hram u Prebilovcima proslavlja svoju slavu.   Izvor: Uprava SPCO Čapljina

Pukni zoro!

17. decembar 2015.

Nije hučala Bistrica dok smo prelazili most što se nadvio nad njom. Nisam mnogo ni zagledao most ni velike njegove lukove, niti okolne zgrade načičkane duž reke u staroj čaršiji, dok sam se uskom ulicom uspinjao prema prizrenskoj bogosloviji. Više sam lovio poglede mladih Arnauta koji su u grupama prelazili preko mosta, stiskajući u ruci sve vreme svoju crnu šajkaču, koju sam prethodnih dana nosio na Kosovu. Kao što su razvaline civilizacije u Carigradu danas preplavljene mladim Turcima, tako u oči pada da je i u Prizrenu, nekadašnjem simbolu iste te civilizacije, carskom gradu – Dušanovom gradu, sve danas u arnautluku, silnom i živom – ima ih oko 180.000 spram

Naše kuće

12. decembar 2015.

Piše: Mile Radovanović Naše kuće bijahu slične kao jaje jajetu; uske, dugačke, bijele, čelom okrenute k putu, a uzduž, sjužne strane, imale su ganjak. Nekako na sredini bila su teška glomazna hrastova vrata i tu se ulazilo ravno u kujnu. To bijaše oveća prostorija, s malo namještaja; stol, klupa s rezbarenim naslonom,nekoliko stolaca i kredenc. A u kutu – peć. Zidana,golema, s dva rola (za kruh i za meso) i s prostranim bankom na kome se zimi slatko drijemalo. Iz kujne išlo se lijevo u sobu i desno u komoru. Soba je bila velika, prostrana, i imala je više namjena. Kada je društvo domaće služila je za spavanje, a kada

Nikola Kobac: Besjeda prijateljima o mojoj knjizi

10. decembar 2015.

Dobro veče Krajišnici, dobro veče dragi prijatelji, dobro veče Banja Luko! Hvala vam što dođoste i  ovo moje književno veče uljepšaste. Svima hvala, posebno hvala Tebi profesore Svetozare Livada i Tebi profesorice Dragice Španović – Livada, prvo za napisani Predgovor moje i naše knjige, a onda za riječi ohrabrenja – „piši kada te je Bog podario“. Našli ste snage da u godinama koje nosite i sa teretom kojim se borite – budete među nama. Da sa nama podijelite radost rođenja još jednog, i najboljeg svjedoka i druga svih vremena – knjige. Knjiga (H)ISTORIJA OSUŠENE ZBILjE ili TRAJANjE JEDNOG NESTAJANjA ne bi svjetlost mraka ili tamu dana ugledala i među vas

Knjiga „(H)istorija osušene zbilje“ predstavljena u Banjaluci

8. decembar 2015.

Knjiga autora Nikole Kopca „(H)istorija osušene zbilje“ , predstavljena je sinoć u Banskom Dvoru u Banjaluci. Organizator promocije i izdavač knjige je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke. Nikola Kobac u knjizi govori o svom zavičaju Trepči, srpskim stradanjima na Kordunu, svojim nastojanjima da se izbori za istinu i pravdu. Knjiga je spoj proze, lirike i istoriografskih zapisa i govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča,

Banja Luka: Promocija knjige Nikole Kobca “(H)istorija osušene zbilje“

7. decembar 2015.

Promocija će se održati u Banskom Dvoru u ponedjeljak 07. decembra 2015. sa početkom u 19 časova. Knjiga „(H)istorija osušene zbilje“ autora Nikole Kobca, u izdanju Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča, „raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba“. „Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo – gnijezdo rođenja ne

NAJNOVIJE VIJESTI

Dubrovnik u NDH

Dubrovnik je bombardovan 6. aprila 1941. Grad je branila protivavionska baterija na

Prndža

I ovaj zapis datira iz ljeta 1990. godine. Život joj je ponajviše

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA