arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Parastos za stradale i poginule Bilogorce 28. oktobra 2018. u Beogradu

27. oktobar 2018.

U nedelju, 28. oktobra 2018. u Hramu sv. apostola i evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u okolnostima građanskog rata u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom sa istočne Bilogore te preko 100.000 pravoslavnih Srba koji su rođeni i sahranjeni na Bilogori od 1552. do 2018. godine. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“ iz Beograda.   Priredio: Ranko Radelić, Bilogora.rs Vezane vijesti: Hrvatska akcija Otkos – trijumf ustaštva i fažizma! Besjeda prof. Staniše Lalića na parastosu Srbima, pobijenim u hrvatskoj akciji „Otkos“ 29.10.2011. – BEOGRAD – SLUЖEN PARASTOS SRPSKIM ЖRTVAMA U HRVATSKOJ AKCIJI „OTKOS“ SLUЖEN PARASTOS SRPSKIM

PREDSTAVLJENA „BITKA ZA PAŠTRIK – SEĆANJA UČESNIKA 1999“

27. oktobar 2018.

Na štandu Ministarstva odbrane i Vojske Srbije na Beogradskom sajmu knjiga predstavljena je knjiga „Bitka za Paštrik-sećanja učesnika 1999“, u kojem su sabrana sjećanja učesnika borbi za Paštrik, na granici Albanije i Savezne Republike Jugoslavije, kada je tokom NATO agresije pokušana kopnena invazija neprijatelja na Kosovo i Metohiju. Komandant 549. motorizovane brigade general-major u penziji Božidar Delić rekao je da brigada nije doživjela ni strategijsko, ni operativno, ni taktičko iznenađenje, „jer veliki i moćni obično rade po šablonu“, pa je komanda mogla da predvidi njihove postupke. Delić je istakao da je ta brigada još u februaru 1999. godine raselila sva materijalna i tehnička sredstva, ne ostavljajući za sobom nijedan metak.

Merkail Sabas, kad padne kocka ljuta

27. oktobar 2018.

Na Bečkom univerzitetu se u organizaciji Slavističke katedre ovog utorka održava svečani skup povodom 200 godina od izdanja prvog Srpsko-nemačkog rečnika Vuka Karadžića. RTS će u svojim dnevnim emisijama izveštavati o obeležavanju momenta koji je doneo prekretnicu u razvoju moderne srpske nacije. Čitaocu se ovde nudi samo isečak iz bogatstva referenci tog događaja koji i danas oblikuje srpsku kulturu. O Vuku svi znaju sve, kao o fudbalu ili politici – da je došao u Beč posle sloma Prvog srpskog ustanka, da je posedovao brzi um, ogromnu energiju i nesalomljivu motivaciju, da je reformisao srpski jezik i književnost i uveo ih u društvo evropskog akademskog pogona, za koji je Srbija do

Haradinaj može da piše, srpskim generalima brane

27. oktobar 2018.

Zašto i kome smeta objavljivanje memoara ratnih komandanata iz vremena sukoba sa OVK i NATO? Vulin: Samo je u fašizmu bilo zabranjeno pisati i izdavati dela. Kusturica: Ovakva dela važna su za buduće istorijske procene. PRVE knjige nove edicije „Ratnik“ Medija centra „Odbrana“ – ratni memoari generala Nebojše Pavkovića nisu još stigle u knjižare, a već su proglašene – jeretičkom literaturom. Sećanja na borbu sa terorističkom Oslobodilačkom vojskom Kosova i NATO 1999. godine komandanta Treće armije Vojske Jugoslavije deo domaće javnosti proglasio je za jeres, jer je autor ovog dela osuđen u Haškom tribunalu za ratni zločin. Ministarstvu odbrane, pod čijim okriljem radi izdavačka kuća „Odbrana“, zamereno je da objavljivanjem

Stradanje crkve u komunizmu

27. oktobar 2018.

Predstavljena kapitalna knjiga dr Jovana Janjića, u izdanju Kompanije „Novosti“, o vremenu kada se ideologija obračunavala sa verom. Popović: Autor je koristio autentične kako objavljene tako i još neobjavljene izvore. U vremenu komunizma neko je od nas hteo da načini drugačije ljude nego što smo predodređeni da budemo, hteo je da stvori društvenu klimu sasvim drugačiju od duhovnog i kulturnog ambijenta kakav naš narod, držeći se izvorne duhovnosti i svog zaveta, vekovima stvara. Ometan je verski život, napadani su i linčovani episkopi i sveštenici, mnogima je suđeno, a nekima je, nažalost, i „po kratkom postupku presuđeno“, otimana je i nacionalizovana crkvena imovina, urušavan je ugled crkve u narodu… Uništavana su

SRBOVANJE

26. oktobar 2018.

Ukoliko neko ima animozitet prema naslovu članka, neka preskoči članak ili neka ga pročita do kraja. Nažalost, često puta sam čuo kako se ljudi određuju prema ovome pojmu, otprilike na sljedeći način: „Šta će ti prazno srbovanje? …Mnogo oni srbuju… Ili srbuj ili miruj. „ I slično tome. Piše: Đorđe Stojsavljević Nikada nisam čuo, analogno ovoj riječi da se može englezovati, francuzovati ili dojčovati. Po svoj prilici taj izraz srbovanje  stvorili su sami Srbi. I nikada se nisam dosjetio da saznam šta su ti ljudi podrazumjevali pod srbovanjem i kakav su stav imali prema onima koji srbuju. Čulo se i ono: „Lako je biti Srbin u Srbiji ali nije van

Zaboravljeni zločini nad zaboravljenim precima

26. oktobar 2018.

Većina Srba nikada nije posjetila stratišta na kojima su sistematski, sa zvjerskim nagonom, hrvatske ustaše ubijale nedužnu srpsku čeljad. Logor za djecu u Jastrebarskom odavno niko ne obilazi i već poodavno nema nikoga da zapali bar svijeću. Možda baš zato ulaz u mjesto Jastrebarsko danas krasi tabla – grad Jastrebarsko prijatelj djece?! Piše: Nebojša Tojagić Slično je i sa logorom u Sisku, sa logorom za pravoslavne sveštenike u Capragu, Danicom, Starom Gradiškom, Koprivnicom… Sve veći je i broj radova hrvatskih povjesničara koji pokušavaju da marginalizuju broj žrtava, karakter logora, pa i da dokažu kako NDH nije imala nikakvu ulogu u upravljanju ovim logorima. Prije nekoliko godina grupa entuzijasta predvođenih Dušanom

Sandra Blagić: Djeca su bila samo broj bez imena i prezimena

25. oktobar 2018.

Bilo je to u jednoj zemlji, gdje je vladala smrt. I tada se zvijer sjetila da osnuje logor za djecu. Da, dobro ste pročitali, koncentracioni logor za djecu! Piše: Sandra Blagić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. avgusta 2017. godine. Prije 76 godina na današnji dan, 12. 07. 1942 godine, osnovan je logor u Jastrebarskom, po nalogu Ante Pavelića. Logor je bio pod upravom časnih sestara „milosrdnica“ sv. Vinko Paulski. A djeca su bila samo broj bez imena i prezimena. Raznog uzrasta. Od kolijevke do četrnaest godina. Šta li su te male dječije ruke zgriješile? Da se sa njima postupa na najgori i

Prof. dr Svetozar Livada

Skrivajući me kao ranjenika, jedna starica me je životno zadužila

25. oktobar 2018.

Devet mjeseci tražio sam izvjesnu Anđu, kroz sva naselja dijela Korduna i Banije. Gledao pljačku i dogorjevanje stambenih i privrednih objekata, ubijenu i uginulu stoku, spaljena žita i posječene voćnjake u cvatu i zaključio da je u nas govor mržnje razvio neslućenu strast osvete.  A kako i ne bi kad toliko poslije rata ili ako hoćete oktroiranog mira u medijima rat traje nerijetko do istrage „naše“ ili „vaše“. Prije svega zbog toga što rat pripremaše mnogi, napose etno intelektualci, političari i novinari, a istinski mir samo rijetki. Većina šuti, što znači odobrava ili prašta „svoj“ zločin, naprosto osvećujući se žrtvi. Ustoličena ideologija „krvi i tla“, „mi ne možemo napraviti zločin“,

ZAHVALNOST ZA BORBU PROTIV REVIZIJE I OPRAVDAVANJA ZLOČINA

22. oktobar 2018.

BEOGRAD, 22. OKTOBRA /SRNA/ – Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić zahvalio je danas ekspertu za logor iz Drugog svjetskog rata Aušvic Gideonu Grajfu i predstavnicima udruženja preživjelih iz Aušvica i Jasenovca na borbi protiv pokušaja revizije i opravdanja zločina. „Svaka žrtva koja je pala kao žrtva zločina naročito na rasnom i nacionalnom planu zaslužuje osudu, duboko poštovanje i sećanje“, rekao je Dačić na sastanku u Beogradu, kojem su prisustvovali predsjednik Udruženja preživjelih iz Aušvica Moše Ha-Elion, predsjednik Udruženja preživelih iz Jasenovca Milinko Čekić i preživjeli iz ovih logora. Grajf, koji je autor knjige „Jasenovac – Aušvic Balkana. Ustaška imperija okrutnosti“, izrazio je zabrinutost zbog objavljivanja knjiga o ozloglašenim upravnicima

Ličko rukovanje poviješću

22. oktobar 2018.

Državni arhiv u Gospiću lani je uz potporu Ministarstva kulture objavio ‘Leksikon Ličana’ u kojem su ustaški ministri, zapovjednici i drugi zločinci poput Mile Budaka, Jure Francetića i Andrije Artukovića predstavljeni uglancanim biografijama. Prešućeno je da je Budak potpisivao rasne zakone, ali se zato u detalje objašnjava kako je pisao fikciju. Piše: Hrvoje Šimičević U ‘Leksikonu Ličana’ koji je objavljen prošle godine biografija Mile Budaka jedna je od najopsežnijih. Na dvije i pol stranice zgusnutoga teksta opisuju se njegov ratni put i književna ostavština. Jedna petina posvećena je političkom djelovanju, od čega svega tri rečenice razdoblju Nezavisne Države Hrvatske, dok se ostatak odnosi na teoretiziranje o umjetničkom opusu. Nigdje se

ODRЖAN ISTORIJSKI ČAS NA PUHARINAMA

22. oktobar 2018.

Na groblju žrtvama fašističkog terora Puharine juče je održan tradicionalni istorijski čas u znak sjećanja na oko 400 civila koje su ustaše ubile u noći između 21. i 22. oktobra 1942. godine nakon neuspjele ofanzive na Kozari. Delegacije Gradske uprave i gradske organizacije SUBNOR-a, te gradskih boračkih organizacija iz proteklog rata položile su vijence na spomen-kosturnicu i evocirale uspomene na te događaje. Predsjednik gradske organizacije SUBNOR-a Veljko Rodić istakao je da se na ovom lokalitetu poznatom kao Mujičića glavica nalazi partizansko groblje u kojem je sahranjeno 150 partizana poginulih tokom Drugog svjetskog rata sa ovog područja i 402 civilne žrtve pokolja iz oktobra 1942. godine. „Ustaše su se organizovale samoinicijativno

Marko S. Marković: U davne dane

22. oktobar 2018.

U davne dane U davne dane zveri i ljudi, u strašno vreme mržnje i mraka, pred stroj za paljbu, izvede Nemac, tek probuđenog, bosog dečaka. K’o crne ale, zinuše cevi, gladne za zadnjim detinjim dahom… Tad osmeh sinu na malom licu, a krvnik stade, zaleđen strahom. „Da li vi mene plašite, čiko, što sam u tuđem jabuke brao? Il’ što sam prosjaku, krišom od majke, najbolju očevu košulju dao? Il’ što sam lani zasp’o u hladu, a ovce ušle u mlado žito? Ili što nisam sva slova znao, kada me juče učitelj pit’o? Al’ biću dobar, evo, reč dajem! -zašto se oni mršte toliko? Šta ono čine, zar puške pune?

Danka Kojadinović

Danka Kojadinović: Prema svecu i tropar

21. oktobar 2018.

-Karl Markus Gaus-„nezaboravni“ gost prošlogodišnjeg Sajma knjiga Danas, 21. Oktobra 2018. godine, na radost Beograda, Srbije i sveta, otvoren je 63-ći „Beogradski  međunarodni sajam knjiga“. Ne toliko veliki kao onaj u Frankfurtu, niti frankofonski gizdav kao onaj u Kvebeku, Sajam knjiga stecište je izdavača, pisaca, prevodilaca, pedagoga i publike sa svih strana sveta. U živopisnoj atmosferi tu se obeležavaju  jubileji pisane reči, stvaralaca i institucija, treperi pred opaskama kritičara, kupuje  po povoljnijim cenama na svim štandovima-neko teološke i filozofske rasprave a neko „domaćičke romane“. Ovo živo svedočanstvo vitalnosti štampane reči i lepog govora koji se u Srbiji vekovima neguju, slava je, najveći praznik, srpske književnosti . Valja i  da se

MASAKR U KRAGUJEVCU OD STRANE BRUTALNIH NACISTA… da li je moglo biti sve dugačije !????

21. oktobar 2018.

Jedno sagledavanje iz drugog ugla… Glavno žarište bilo je slobodna teritorija u Srbiji i Užička Republika, koja je odolevala puna tri meseca ofanzivi Nemaca . Nemci su krenuli punom žestinom tokom oktobra i novembra 1941. godine. Vršili su masovne represije nad stanovništvom. Radi odmazde, Nemci su izdali naredbu po kojoj će za jednog ubijenog nemačkog vojnika streljati sto Srba. Ta naredba je primenjivana. U Kragujevcu su u znaku odmazde zatvorili 7000 nedužnih građana i đaka i streljali oko 2.400 građana 21. oktobra 1941. godine, među kojima i cele razrede đaka (decu) kragujevačke gimnazije, zločinci su streljali blizu 300 nedužne dece. Uzrok ove teške kragujevačke tragedije je nepromišljeni napad  udruženih partizana

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA