arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dule Savić poslao poruku Hrvatima: O ovim rečima priča ceo region

14. februar 2019.

Nekadašnji fudbaler Zvezde popularni Dule Savić, dao je izjavu na RTS-u, uživo u emisiji UPITNIK o kojoj će sigurno pričati region. – Mi bismo sami sebe trebali više da poštujemo, da nam se ovo ne bi dešavalo. Da ne dajemo naivno deklarativne izjave. Imamo milion primera proteklih dana i meseci. Veće samopoštovanje bi sprečilo ovakve situacije. – Samo se setite kada je predsednik bio u Bosni, kada je jedva izbegao događaj u Srebrenici, a onda pozvao njihovog predsednika da igraju šah ovde. Do dan danas, se ne zna koje to učinio. Kada stalno popuštate, a ja jesam da se međusobno poštujemo, ali koliko poštuješ ti mene i ja ću tebe.

Hrvatska dijaspora za svoju službenu zastavu jednoglasno izabrala ustašku zastavu

13. februar 2019.

U nedelju 10. februara 2019. u Sjedinjenim Američkim Državama u gradu Klivilendu hrvatski iseljenici izabrali su, uz službenu zastavu Republike Hrvatske svoju vlastitu zastavu, zastavu hrvatske dijaspore. Jednoglasnim odabirom, hrvatska dijaspora je za svoju zastavu izabrala „povijesnu hrvatsku zastavu“, crveno, bijelu, plavu trobojnicu s grbom u sredini. Hrvatska dijaspora je vijest o službenoj zastavi poslala Ministarstvu Uprave Republike Hrvatske, Predsjednici RH, Predsjedniku Sabora i Predsjedniku Vlade RH. Vijest o tome objavio je Frenk Bilaver, američki HDZ-ovac na svojoj Fejsbuk stranici a njegovu objavu prenosimo u cijelosti: “Na sastanku hrvatskih iseljenika u Clevelandu na Stepinčevo 10 veljače 2019. godine. Odlučeno je i jednoglasno prihvaćeno kako će izgledati ZASTAVA I GRB HRVATSKE

Culibrk_01.jpg

Alojzije Stepinac: Da je veća sloboda i dovoljno radnika Srbija bi bila za dvadeset godina katolička

13. februar 2019.

„Pakrački episkop Jovan (Ćulibrk) rekao kako je odnos Pavelića i Stepinca bio distanciran…“ Da bi se ovo moglo razumeti potrebno je osvrnuti se na Stepinčev memorandum od 18. maja 1943. godine u kojem moli Hitlerovog papu Pija XII da sačuva Pavelićevu tzv. Nezavisnu Državu Hrvatsku, u kojem između ostalog stoji: „Noseći svetu mir, mislite, sveti Oče, na hrvatsku naciju, uvijek vjernu Hristu i vama. Mlada Hrvatska Država, rođena u strašnijim i težim prilikama, nego bilo koja država kroz više vijekova, boreći se očajnički za svoj opstanak, pokazuje sa svim tim u svakoj prilici, da želi ostati vjerna svojim sjajnim katoličkim tradicijama i osigurati bolje i jasnije izglede katoličkoj crkvi u

Anto Đapić Foto: Večernji list

Anto Đapić: Bude li trebalo, bićemo i ustaše!

11. februar 2019.

Pretpostavljamo da će današnja izjava hrvatskog političara Ante Đapića biti prihvaćena sa ocjenom da se radi o „minornoj“ stranci i dobro poznatom „bukaču“ koga ne treba shvatati ozbiljno. Ipak, njegovo javno obraćanje Patrijarhu srpskom Irineju, Srbima uopšte i posebno „hrvatskim Srbima“ kako Đapić zove ono malo preostalog srpskog stanovništva u Hrvatskoj, zvuči u najmanju ruku zloslutno. Prilog sa hrvatskog portala Dnevno.hr prenosimo u cijelosti. ZAPRIJETIO IRINEJU! ‘Dalje prste od Hrvata, ostat ćete bez njih. Bude li trebalo bit ćemo i ustaše!’ Autor: S.V. Ponedjeljak, 11. veljača 2019. u 11:43 Posljednja izjava patrijarha Irineja, nije ravnodušnom ostavila članove stranke Desno, čije priopćenje potpisuje Anto Đapić: “Srpsko-svetosavski patrijarh Irinej poručuje putem medija

NAJAVA: Izložba „Spašavanje Srbije: američka misija i epidemija tifusa u Srbiji 1915.“

11. februar 2019.

Centar za primenjenu istoriju i Istorijski muzej Srbije Vas sa zadovoljstvom pozivaju na otvaranje gostujuće izložbe autora dr Milovana Pisarija „Spašavanje Srbije: američka misija i epidemija tifusa u Srbiji 1915.“ Izložbu otvaraju: dr Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije dr Milovan Pisari, direktor Centra za primenjenu istoriju predstavnik Ambasade SAD u Srbiji Ponedeljak, 11. februar 2019. godine u 18:00 časova Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11 Izvor: Centar za primenjenu istoriju CPI

Stara Gradiška Foto: Wikipedia / Wikipedia

Ko kroz Jasenovac nije prošao, taj se ne zna Bogu molit`!

9. februar 2019.

Miluna je imala tek 15 godina kada je u beskrajnoj koloni srpskih sužanja, sa cijelom porodicom, rođacima i narodom srpskih sela iz okoline Novske i Gradiške silom dotjerana u Staru Gradišku. Ustaše su ušle u selo i izdali naredbu da svi Srbi za 20 minuta izađu na seoski drum. Iz te stare austro-ugarske kaznione pravili su raspodjelu ko ide u Jasenovac da se ne vrati, ko se ubija na mjestu, koja djeca se transportuju za Zagreb i Jastrebarsko, a koja se bacaju na gomilu da umiru. Spas je bio moguć za one koji bi kao radno sposobni krenuli na rad u Njemačku. “ Dobro pamtim visoku kulu stražaru u srijedi

Imenovanje nove Komisije za Srebrenicu – tresla se gora, rodio se miš

8. februar 2019.

Sa popriličnim zakašnjenjem, koje se meri mesecima, Vlada Republike Srpske najzad je objavila sastav novih komisija koje će se baviti utvrđivanjem činjenica o Srebrenici i Sarajevu tokom rata 1992 – 1995. i – moglo bi se ponadati – ispravkom nakaradnog, odbačenog izveštaja o Srebrenici Čavićeve komisije iz 2004. godine. Imenovanjem komisije za Srebrenicu, po rečima ministra pravde RS Antuna Kasipovića, „realizuje se zaključak Narodne Skupštine, a u vezi sa stradanjem svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992 – 1995.“ Otpočinjanje sa radom ovih komisija, posebno one koja se odnosi na Srebrenicu, u principu je dobra stvar, makar i da je usledilo posle gotovo šestomesečnih natezanja i brojnih pompeznih medijskih najava posle kojih

Jednostrana identifikacija

7. februar 2019.

Hrvatsko Ministarstvo branitelja na čelu s ministrom Tomom Medvedom i njegovim pomoćnikom Stjepanom Sučićem okreće novu stranicu u postupcima identifikacija osoba stradalih u ratu 1990-ih s poražene, srpske strane.  Piše: Paulina Arbutina Dokazano je to na identifikaciji 5. februara, kada je na zagrebačkoj Šalati identifikovano šest osoba. To se, međutim, dogodilo bez prisustva članova Komisije za nestale osobe Republike Srbije koja je više od deset godina pozivana na procese u kojima se znalo ili pretpostavljalo da su žrtve srpske nacionalnosti. Zbog prekida dosadašnje prakse zainteresirani dio javnosti ostao je bez informacije o identitetu identificiranih kao i bez podataka s kojih su točno lokaliteta žrtve ekshumirane, što je za rasvjetljavanje ratnih događaja 1990-ih itekako bitno.

Sveti Mučenici naši, praštajte nam!

7. februar 2019.

77. godina od strašnog pokolja nad pravoslavnim Srbima u selima Motike, Šargovac, Drakulić, i rudniku Rakovac! Bez i jednog ispaljenog metka ustaše su tog 7. februara 1942. godine počinili Pokolj! Ubili su najmanje 2300 ljudi, a među poklanima i 551 dijete. Taj stravičan čin ljudski mozak ne može da zamisli u svojoj glavi. Nema tog filma strave i užasa, horora, koji bi mogao dočarati to zlodjelo. Piše: Sandra Blagić Ali, postoji u stvarnom životu pokvareni neljudski um kojem je bilo zadovoljstvo klati! Hranio se tim mučenjem , klanjem. Ubijao je sjekirama, noževima, toljagama uz odobrenje katoličke crkve koja se nije protivila Pokolju, i od koje su dobili oproštenje grijeha. U

sargovac-skola.jpg

Milošević: Dužnost nam je da čuvamo sjećanje na žrtve

7. februar 2019.

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka Darko Milošević poručio je povodom obilježavanja 7. februara, dana Pokolja srpskog naroda u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac, da je dužnost ove generacije da čuva od zaborava nevine žrtve ustaškog terora. – Za Šargovac, svaki 7. februar je dan žalosti. 1942. godine, ustaše su u našoj školi ubile svu djecu srpske nacionalnosti i to pred učiteljicom i pred ostalom djecom. Pored strašne činjenice da su uopšte postojala stvorenja poput Gutića, Mišlova i fra Filipovića, možda je jedino strašnije što je u narednih 50 godina silom nametano ćutanje o ovom zločinu. Dakle ne samo da nisu prikupljani dokazi i izjave živih svjedoka, nego se o

Nikola Kalabić

Srbija: Odložen početak suđenja o Kalabiću

4. februar 2019.

U Višem sudu u Valjevu danas je za 19. mart odložen prvi pretres u okviru ponovljenog suđenja o zahtevu za rehabilitaciju četničkog vođe iz perioda Drugog svetskog rata Nikole Kalabića, nakon što je Apelacioni sud u maju 2018. ukinuo prethodno rešenje o rehabilitaciji i vratio na ponovni postupak. Pretres je odložen na zahtev advokata porodice Kalabić koja je tražila da se ponovo sasluša istoričar Bojan Dimitrijević kao i istoričar Veselin Đuretić. Viši javni tužilac je u predhodnom postupku tražio veštačenje stručnjaka Savremenog istoriskog instituta u Beogradu, te je sudija Višeg suda Dragan Obradović danas naložio da se Javno tužilaštvo u roku od petnaest dana konkretno izjasni o kom istoričaru je

Nemanja Dević

Ej, ljudi, sve je izmišljeno!

4. februar 2019.

Komunističkih manipulacija i falsifikata ima toliko da se bukvalno svemu što su u vremenu socijalizma pisali mora prilaziti sa skepsom i nevericom… Ne znamo, tako, šta je za nas istraživače bolje: da su činjenice skrili od nas, ili da čitamo ono kako su ih oni tumačili. I to smo znali preispitujući glavne istorijske tokove – ali to je slučaj i sa bukvalno svakim detaljem mikroistorije naših gradova, sela, ulica, sa imenima “narodnih heroja“ koja su i danas utisnuta na naše škole i obrazovne institucije u kojima smo stekli prva znanja, sa fabrikama u kojima su naši roditelji započeli karijere i čijeg se poslovanja sa setom sećaju… Radeći na spiskovima žrtava

VERSKO I KULTURNO PRISUSTVO SRBA u Zapadnoj Slavoniji

4. februar 2019.

Široko područje panonske nizije još u XIII veku dobilo je ime Slavonija. Germani to područje nazivaju ”Vindišlend”, a latinski izvori ”Sklavonija”. To plodno prostranstvo između Save i Drave, reka koje ujedno čine severnu i južnu granicu Slavonije, počeli su masovnije naseljavati Srbi već posle Kosovske bitke /1389/, a naročito u XV i XVI veku.   O prisustvu Srba u Slavoniji od davnina već smo objavili nekoliko tekstova. Slavonija i šire područje južne Panonije upravo su zbog srpskog stanovniptva koje je tu živelo često nazivani Rascijom ili Rasijom. Dolaskom Turaka i zauzimanjem jednog dela Slavonije 1543. godine to područje podeljeno je na Donju i Gornju Slavoniju. Donja Slavonija, sa glavnim administrativnim

Jevreje se ne smije ubijati u Hrvatskoj!!!

3. februar 2019.

Sa Srbima je već druga priča. Srbe nema potrebe uopšte ni pominjati. Posebno ako ste ih pobili, protjerali ili pokatoličili. U Zagrebu, na dan Svetog Save, sve je u znaku holokausta. HRT prikazuje veliki baner preko desnog zvonika katedrale, na dva jezika i pisma. Jedno je jevrejsko, drugo Gajevica. Latinica koju je Ljudevit Gaj napravio po uzoru na pismo Vuka St. Karadžića. Prije toga, na istoj toj državnoj televiziji, odajući poštu na groblju Mirogoj, ljevičar iz SDP „želi da se užas holokausta nikad ne ponovi“, pa ne samo da pri tom ne pominje Srbe (pobijene zajedno sa tim istim Jevrejima), već baš Srbe poredi sa Antom Pavelićem. Govori kako su,

Spomen_ploca_srpskim_zrtvama_u_Drakulicu.jpg

Selak: 7. februar je najtužniji dan u istoriji Banjaluke

3. februar 2019.

Povodom obilježavanja 77. godina od ustaškog pokolja u Drakuliću, Šargovcu i Motikama, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Goran Selak, izjavio je da je 7. februar najtužniji dan u banjalučkoj istoriji, te da Banjaluka i Republika Srpska imaju veliku obavezu da čuvaju sjećanje na stradale. Goran Selak Foto: RTRS – Banjaluka u svojoj dugoj istoriji nema tužniji dan od 7. Februara, ni težu godinu od 1942. godine. Bilo je uvijek nesreća, prirodnih katastrofa, raznih okupatora i ratova, ali nema ničeg što može da se poredi sa pokoljem koji je izvršen nad našim narodom u Banjaluci te 1942. Godine. 2300 civila, među kojima 551 dijete, pobijeni su na kućnim pragovima, u školskim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA