arrow up

Podijelite vijest:

Atentator na Pavelića Blagoje Jovović dobija ulicu u Zemunu

Kao heroj srpskog naroda, Blagoje Jovović izvršio je atentat na najvećeg zlotvora u srpskoj istoriji, ustaškog poglavnika Antu Pavelića, objasnio Goran Vesić.

Mural sa likom Blagoja Jovovića u Sopotu (foto: Novi standard)

Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada juče je usvojila inicijativu zamenika gradonačelnika Gorana Vesića u svojstvu građanina da jedna ulica u Beogradu ponese ime Blagoja Jovovića.

U obrazloženju inicijative precizira se da je Blagoje Jovović 10. aprila 1957. godine izvršio atentat na ozloglašenog čelnika ustaške Nezavisne države Hrvatske Antu Pavelića. To se desilo na dan kada su ustaše u Argentini slavile dan osnivanja svoje nacističke države, tzv. Nezavisne države Hrvatske, tvorevine koja je u Drugom svetskom ratu izvršila jedan od najvećih i najtežih genocida na svetu, a čiji je jedan od osnivača bio upravo Pavelić.

„Kao heroj srpskog naroda, Blagoje Jovović izvršio je atentat na najvećeg zlotvora u srpskoj istoriji, ustaškog poglavnika Antu Pavelića. Stotine hiljada Srba ubijeno je na najmonstruoznije načine od strane Pavelićevih ustaša u NDH. Ovaj zlikovac osnovao je u Jasenovcu i logor za srpsku decu, kao i logore ne samo za Srbe, već i za Rome, Jevreje, muslimane i antifašiste”, objasnio je Vesić.

On navodi da se nada da će ovaj predlog naići na odobravanje javnosti i da se neće naći neki srpski istoričari koji će nas ubeđivati da Jovović, koji je izvršio atentat na jednog od najvećih ratnih zločinaca koje istorija pamti, nije heroj.

„Blagoje Jovović preminuo je 2. juna 1999. godine. Dvadeset godina kasnije, s vremenske i istorijske distance, smatram da je vreme da se Beograd i Srbija oduže Jovoviću te da dobije ulicu u Beogradu”, navodi Vesić.

Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica predložila je da Zagorska ulica u opštini Zemun ponese ime Blagoja Jovovića.

Takođe, članovi komisije usvojili su inicijativu Društva za ulepšavanje Vračara da se postavi spomen-ploča glumcu Vlastimiru – Đuzi Stojiljkoviću na fasadi zgrade u kojoj je živeo u Novopazarskoj ulici.

Vlastimir – Đuza Stojiljković rođen je 1929. godine u mestu Ražanj. Profesionalnu karijeru započeo je 1951. godine u Beogradskom dramskom pozorištu. Često je gostovao u brojnim predstavama. Veliku popularnost stekao je filmom „Ljubav i moda” i ulogom Rodoljuba Petrovića u seriji „Pozorište u kući”.

Naslov i oprema: Stanje stvari

(Politika, 25. 12. 2019)

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​