arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
svetozar-livada1.jpg

LIVADA: Stepinac je bio poklonik ustaške ideologije i najdragoceniji stub Pavelićevog ustaškog režima

Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže za „Vesti“ penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske dr Svetozar Livada. Zašto je Stepinčev dnevnik i danas u rukopisu? Zato što je Stepinac njime sam sebe osudio. I zato nikada taj dnevnik neće biti objavljen jer bi time bio srušen mit o Stepincu kao prelatu koji je stradao zbog svojih hrišćanskih uverenja i žrtvovanja za veru. Navedite neke zanimljive detalje iz tog rukopisa? Čuvena je njegova izjava o Srbima: „Kada bi Srbina i Hrvata skuhali u istom loncu i juha bi se razdvojila“ ili

Najkrvoločnije ustaše, ovi ljudi počinili su takva zverstva da su ih i nacisti hapsili zbog ratnih zločina

Ove godine navršilo se 77 godine otkako je u Zagrebu zbog zločina u Jasenovcu obešen Miroslav Filipović, neslavno znan i kao „fra Sotona“, jedan od ustaških zločinaca iz Drugog svetskog rata, najozloglašenijih po brutalnosti i sadizmu. Rođen u Jajcu 1915. godine, a 1938. zaredio se i ušao u franjevački red u samostanu Petrićevcu u Banja Luci, dobivši redovničko ime Tomislav. Nije poznato kako se taj čovek već do 26. godine života radikalizovao, ali se zna da je već u prvim danima NDH njegov nadređeni u samostanu tražio od njega da se prestane da se petlja sa ustašama. On to nije poslušao i čim je u januaru 1942. diplomirao teologiju u

Glumica Ljiljana Čekić za “Glas” o monodrami “K’o kamen”: Sliku njenu nisam imala…

Svaki dobronamjeran razgovor o prošlosti je dobar i oslobađajući. Nemoguće je razumjeti sadašnjost, ako ne poznajemo prošlost, a o budućnosti je onda besmisleno i razgovarati. Tek kada počistimo živote i izliječimo rane možemo krenuti dalje. Zatrpavanjem i negiranjem traume ostajemo u vrtlogu, u viru koji vuče na dno. Piše: Jana Kezić Ovim riječima priču za “Glas Srpske” započela je glumica Ljiljana Čekić, govoreći o dokumentarnoj drami “K`o kamen – Velenka Brstinova i kćer joj Dragana” Dragane Mandrapa, čija premijera je  održana sinoć u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Objasnila je da su u predstavi ispričane dvije životne priče, od čega je jedna majke Velenke, koja je danas u devetoj deceniji života, a druga

ODBRANOM STEPINCA PONOVO UBIJAJU SRBE: Srpski naučnici kritikuju pokušaje hrvatskih istoričara da umanje krivicu nadbiskupa

Gresi Alojzija Stepinca su takvi i toliki da se on ne može rehabilitovati, jer bi to bio novi zločin prema onima čiji su životi ugašeni na najsvirepiji način u genocidnoj NDH svesrdno podržavanoj od Rimokatolička crkve i nadbiskupa Stepinca. Autori: Lj. B – V. C. S. – 13. 10. 2023. u 20:00 Ovako akademik Ljubodrag Dimić komentariše navode hrvatskog istoričara Hrvoja Klasića koji je u intervjuu za naš list rekao da ne postoje dokazi da je zagrebački nadbiskup odgovoran za ratne zločine, jer ih nije ni činio ni podstrekivao, već da ima samo moralnu odgovornost, jer se nije dovoljno glasno protivio. Takođe, Klasić je rekao da je Stepinac posle prvobitne

Episkop slavonski Jovan: Jedna generacija pretvorila pretpostavljeni broj žrtava Jasenovca u sekularnu dogmu

Kada sam došao u Izrael 2003, Jad Vašem je od pretpostavljenih šest miliona žrtava Holokausta imao tri miliona, milion i po imena se proveravao, a za nekih milion i po žrtava se smatralo da se nikada neće identifikovati Najprije je u Bosni i Hercegovini izvučena izjava vladike Jovana (Ćulibrka) iz 2019. na zatvorenom skupu istoričara o revizionizmu u naučnom i javnom prostoru Srbije i Republike Srpske. Zatim je stigao poziv Srpskoj pravoslavnoj crkvi sa pedesetak potpisa da se vladika smijeni sa „svih dužnosti vezanih za Jasenovac i stradanje Srba u NDH – pre svega sa mesta predsednika Odbora za Jasenovac i ostala stratišta SAS SPC“. Tu nije bio kraj: Sinod

Potresne poruke najbližima pre streljanja u Kragujevcu: Zbogom, srce, ja danas …

Streljani Kragujevčani pisali su poslednje poruke svojim najbližima neposredno pre pogubljenja, a neke od njihovim poslednjih reči čuvaju se u Muzeju “21. oktobar”. ENGLISH Streljani Kragujevčani pisali su poslednje poruke svojim najbližima neposredno pre pogubljenja, a neke od njihovim poslednjih reči čuvaju se u Muzeju “21. oktobar”. * Gimnazijalac Ljubiša imao je samo 17 godina kada su ga izveli pred streljački vod, a roditeljima je ostavio poruku: “Dragi tata i mama, pozdrav, poslednji put. Ljubiša”. Nažalost, njegov otac poruku nikad nije pročitao, jer je i on, što Ljubiša nije znao, bio zarobljen i streljan istog dana. * “Draga Lelo, Seko i Bato, kucnuo je zadnji čas, oprostite svom tati. Ljubi

ZA POKROV I TROJICE

Umesto nas stotinu danas sam ovde samo ja, kao neki izabrani predstavnik nas malobrojnih i čitave vojske nerođenih i onih brojnih što silom postaše bivši pre redovnog božijeg poziva. Piše: Cvijeta Radić       Kasna, sunčana, jesen i jedan divan dan u njoj. Polje široko, šareno, stisnuto između Dinare i Golije, protegnuto u dužinu kao da teži da dohvati beskraj i sobom prespoji sever i jug. Sve boje sa slikareve palete utisnute su u grane drveća. Dinara kao da plamti pod crvenilom koje razbijaju jezičci žutih listova. Izviruje samo golišavi Troglav da sve nadvisi svojim golim, kamenim stasom. Moja dva sela su sa dve strane polja. Jedno, kao ptica krilom, obgrlila

vladimir_umeljic.jpg

VLADIMIR UMELjIĆ: O ISTORIJSKOJ ISTINI I „DIMNIM BOMBAMA“ ČELNIKA BEOGRADSKOG MUZEJA ŽRTAVA GENOCIDA

Intervju o Jasenovcu, koji su (ne samo) najveće srpske novine odbile da objave (oktobar 2023.) Razgovor sa istoričarom, pravoslavnim filozofom i književnikom Vladimirom Umeljićem o njegovom novom naučnom delu u izdanju izdavačke kuće „Prometej“, Novi Sad, čija promocija se očekuje na predstojećem Sajmu knjiga u Beogradu (nedelja, 22.10.2023. u 15.00). Pitanje: Vi se decenijama bavite i doktorirali ste na temu multidisciplinarnog istraživanja fenomena genocida. Uskoro će biti predstavljeno Vaše novo naučno delo u dva toma, prvi je naučno-istorijski na temu Srbocida, genocida nad Srbima u hrvatskoj državi 1941-1945: „Kada mrtva usta progovore (O Srbocidu hrvatske države 1941-1945.)“ a drugi se bavi teoretskim, jezičko-filozofskim razmatranjem pitanja istine: „Istina u svetu relativizma

Episkop Nikodim: U Hrvatskoj ništa novo – opet i opet o ćirilici

Kao Episkop Pravoslavne Eparhije dalmatinske Srpske Pravoslavne Crkve, izražavam najdublju rezignaciju i osudu zbog skorašnjih, rekao bih bizarnih događaja u Opštini Vrsi kod Zadra, a vezanih za zahtjev direktora lokalnog komunalnog preduzeća da se u roku od 15 dana ukloni ćirilični natpis sa nadgrobnog spomenika jedne srpske porodice na groblju u Poljicima. Piše: Episkop dalmatinski Nikodim Prema njegovom tumačenju, u toj opštini nema više od trećine žitelja srpske nacionalnosti, što je preduslov da bi se zakonski ostvarilo njihovo pravo na upotrebu sopstvenog pisma, to jest ćirilice u ovom slučaju. Iskren da budem, nisam shvatio, pošto je riječ o groblju, da li misli na žive ili na mrtve, jer u slučaju

Nisu sveti ni spomenici, sporna i ćirilica

I dok bi se sve bogomolje i groblja, koja su svjedok neprolaznosti, morala poštovati, na našim prostorima ipak na bezbroj primjera, pojedincima smetaju čak i stvari koje običan čovjek ne može ni pomisliti da ikome mogu naškoditi. Piše: Miloš Vasiljević Lako je biti Srbin u Republici Srpskoj i Srbiji, ali nije u Federaciji Bosne i Hercegovine, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Strašna stratiša, ubijanje i protjerivanje naših ljudi su iza nas, ali čini se da ni u miru ono malo srpskog življa što je ostalo na vjekovnim ognjištima, nije spokojno. Posljednji u redi ispada i provokacija, kojim se doslovno rugaju našem narodu je i primjer u blizini Zadra, gdje tamošnje

Episkop Sergije: Pop Pilip i povampirena mržnja

Nakon što smo u molitvi, miru i tišini na svjetlo dana iznijeli mošti sveštenomučenika Pilipa Karanovića, mog prethodnika u sveštenstvu i mog časnog pretka, kojeg su Turci, bez suda i krivice, objesili u petrovačkom selu Prkosi daleke 1832. godine, očekivali smo da će ova vijest, objavljena bez želje za senzacionalizmom, biti dočekana sa razumijevanjem i podrškom. Ipak, suočili smo se sa grubim napadima i govorom mržnje na društvenim mrežama, gdje se, u komentarima, po već ustaljenoj i dobro poznatoj matrici srpsko-pravoslavno sveštenstvo, između ostalog, naziva „ubicama koje se kriju ispod mantije“. Istina, opet, boli one koji bi da ćutimo, da povijemo glavu pred vlastitom prošlošću, koji bi da zaboravimo sve

DOKUMENT IZ 1941. GODINE: Katolički sveštenici u selu Kusonje sve Srbe zatvorili u pravoslavnu crkvu i zapalili je

U progonu i ubijanju Srba posle rasparčavanja Jugoslavije (1941. godine – nap. I. B.) znatnu ulogu igrao je, pored ustaša, i velik broj katoličkih sveštenika. U mnogim krajevima oni su bili i glavni inspiratori svih nedela i progona… Njihovo delovanje je još pre rata bilo takvo da su u mnogim krajevima spremali psihološki teren za sva buduća nedela. Mnogi župnik je, bilo po svojoj volji bilo po uputstvu svojih pretpostavljenih, širio mržnju na državu i sve što je pravoslavno… Mržnja, koja je tako sejana, urodila je bogatim plodom posle raskomadavanja Jugoslavije… Sve je to gledano i odobravano od katoličkog Episkopata… Po sebi se razume da su u prvom redu stradali

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: SEJANjE RAZDORA IZMEĐU JEVREJA I SRBA, DVA NARODA-ŽRTVE ZLOČINA GENOCIDA

Aleksandar Korb tvrdi da se u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima i, istovremeno, ciljano seje razdor između Jevreja i Srba, pokušavajući da od čuvara sećanja na Holokaust pribavi jednu vrstu „pravovernog legitimiteta“, takoreći „carte blanche“ (blanko ovlašćenje), „free hand“ (slobodna ruka) smislu alibija za svoju srbofobiju. Pri tome on, međutim, pravi jednu kardinalnu grešku upravo u odnosu na jevrejske žrtve Holokausta. Nemački istoričar Aleksandar Korb je poznat kao jedan od najprominentnijih i najbeskrupuloznijih poricatelja Srbocida hrvatske države 1941-1945. On otvoreno zastupa krajnje revizionistički stav, da se „u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima“, da je ta tvrdnja „samo jedna (veliko)srpska nacionalističko-komunistička konstrukcija, gajenje ciničnog kulta

Atentat u Marselju bio je uvod u genocid u NDH

Mnogi smatraju da su ubistvom kralja ubijeni narodno jedinstvo i sama Kraljevina Jugoslavija, koja je posle njegove smrti preuređena stvaranjem Banovine Hrvatske, a onda udarom spolja 1941. srušena, podeljena, a od dojučerašnje braće srpski narod je doživeo stravične zločine, genocid u ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj koju su vodili oni koji su optuženi i osuđeni za ubistvo kralja Aleksandra. Piše: Momčilo Pavlović, istoričar Devetog oktobra 1934. u pola četiri po podne stigao je jugoslovenski brod „Dubrovnik” sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem u marseljsku luku, praćen celokupnom francuskom sredozemnom flotom, u zvaničnu posetu Francuskoj. Ministar mornarice Fransoa Pjetri pošao je u susret jugoslovenskom ratnom brodu, dok su luku nadletali francuski hidroavioni. U admiralskom

HOLOKAUST IZLAZI IZ PODRUMA VATIKANA: Teme će se odraziti na buduće odnose katolika i Jevreja, ali i pravoslavaca

Uloga pape Pija XII, sa novootkrivenim dokumentima iz njegovog pontifikata u vreme Drugog svetskog rata i njihov značaj za jevrejsko-hrišćanske odnose biće centralna tema Međunarodne konferencije na rimskom Univerzitetu Gregorijana od 09. do 11. oktobra. Piše: VN Biće to najveći susret ikada organizovan po otvaranju vatikanskih arhiva na zahtev pape Franje, koji je uputio marta 2022. godine. Govoriće istoričari i teolozi, hrišćani i Jevreji, vodiće se dijalog između istorije i teologije. U sedam zasedanja u tri dana izaći će na svetlost dana i novi dokumenti o pontifikatu pape Pija XII i njihov značaj za otkrivanje istine na temu „papa nije znao – papa je znao“. Biće to dijalog o istorijskim

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.