arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

O večitoj deci Jasenovca

Svi mediji na srpskom jeziku u proteklih nekoliko dana, baš uoči dana sećanja na Jasenovac (nemamo praznik koji se ovako zove, već se radi o obeležavanju proboja poslednjih logoraša 22. aprila 1945) preneli su vest koja bi bila neka vrsta satisfakcije žrtvama: Muzej žrtava genocida u Beogradu došao je u posed spiskova dece spasene u misiji Diane Budisavljević. Piše: Nemanja Dević Rečeno je da se radi o originalnim spiskovima sa imenima 5.800 dece, uglavnom srpskih siročića sa Kozare, za koji se mislilo da je izgubljen, ili uništen, a koji precizno govori o njihovom identitetu i sudbini. Zašto su ti spiskovi danas važni? Smelom akcijom Diane Budisavljević oko 12.000 dečaka i

POZIV: Parastos Srbima ubijenim u Zapadnoj Slavoniji 1995. godine

Vašim prisustvom izražavate saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. I ove godine porodice nestalih i poginulih Krajišnika obeležiće Parastosom 28. godišnjicu stradanja srpskog naroda u akciji hrvatske vojske „Bljesak“, na području Zapadne Slavonije. Parastos će se služiti u crkvi Sv Marka u Beogradu, 1. maja 2023. godine, (ponedeljak) s početkom u 11 časova. Nakon parastosa u tašmajdanskom parku, biće položeno cveće na spomen ploču stradalim Srbima. Vašim prisustvom izražavate saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. Udruženje SUZA, Beograd

U Beogradu održana Međunarodna naučna konferencija o Jasenovcu

U Beogradu je 22.i 23. aprila održana Međunarodna naučna konferencija „Odjeci Jasenovca – Saglasni i nesaglasni narativi“. Bila je to 21. po redu godišnja konferencija koju Institut za istraživanje Jasenovca iz Njujorka organizuje u znak sećanja na žrtve trostrukog genocida počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. Ove komemorativne konferencije su dvadeset  godina održavane u Njujorku, i ovo je prvi put da su se učesnici okupili u glavnom gradu Srbije. O različitim aspektima istorije stradanja stotina hiljada nedužnih ljudi u NDH i kulturi sećanja na njih, govorili su doajeni među istoričarima iz Srbije, akademik dr Vasilije Krestić i vojni istoričar magistar Antun Miletić, kao i istaknuti stručnjaci iz inostranstva

TRIBINA: Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Sveti Vasilije Ostroški u Oslu, organizuje tribinu. „Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava“ Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH– Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca– More podvelebitskog kanala, naša druga plava grobnica– U potrazi za jamama, mjestima stradanja Gost na tribini, Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banjaluke. Premijerno: 12. aprila 2023, u ekspediciji udruženja Jadovno 1941, locirana je još jedna kraška jama u kojoj su ubijane žrtve 1941. godine, „Ševića jama“, iznad sela Klanac, Pazarište, sjevero – istočno od sela Smiljan. Posle više decenija, ova gotovo zaboravljena jama

NAJAVA: U Beogradu Međunarodna naučna konferencija posvećena Jasenovcu

„Odjeci Jasenovca: Saglasni i sukobljeni narativi„ Sponzor konferencije je „Institut za istraživanje Jasenovca“, nevladina i neprofitna organizacija, osnovana u SAD 1998. godine, posvećena obrazovanju sveta o fašističko – nacističkim Genocidima protiv Srba, Roma i Jevreja na Balkanu. Mesto i vreme održavanja konferencije: Hotel M Bulevar oslobođenja 56 a Beograd, Srbija 22. i 23. april 2023. Konferenciju možete pratiti u direktnom prenosu putem ZOOM alikacije: Pozivni link / Invite Link:  https://us06web.zoom.us/j/84784290702?pwd=TDlMT2J6VVc0a0hUTTcvZStrRnJwdz09Pristupni kod / Passcode (for smartphone participants): 074050 Program: Subota, 22. april 2023. – Prvi dan Konferencije 10:00  Uvodne reči i obraćanja učesnicima Konferencije 1. Pozdravna reč i uvodne napomene profesora Barija Litučija, Izvršnog direktora Instituta za istraživanje Jasenovca i predsednika

Parastos i pomen žrtvama u Donjoj Gradini 23. aprila (VIDEO)

Centralna manifestacija obilježavanja pomena žrtvama zločina-genocida Nezavisne Države Hrvatske u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini biće održana u nedjelju, 23. aprila, uz masovno učešće građana i učenika iz svih osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj i prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije. Dan ranije u Domu kulture u Kozarskoj Dubici biće održana Memorijalna akademija „Zavjet sjećanju“. Republičkim odborom za obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini predsjedava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a programom komemoracije okupljanje učesnika 23. aprila u Donjoj Gradini planirano je od 9.30 do 10.00 časova. Vijenci

Bulštajn za RTRS: Moja odgovornost – prenijeti istinu o stradanju u Donjoj Gradini (VIDEO)

Novinar telavivskog lista „Izrael danas“, Ariel Bulštajn objavio je tekst o stradanju Srba i Jevreja u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac. On je za RTRS rekao da su u tom stradanju najveće žrtve bili Srbi i Jevreji. – Zločini su počeli sa nacističkom Njemačkom, a nastavili se ustaškim režimom u Hrvatskoj koji je, uz podršku muslimana, blisko sarađivao sa nacistima. Njihove najveće žrtve bili su Srbi i Jevreji. U Jasenovcu je ubijeno pola miliona Srba i desetine hiljada Jevreja, samo zbog nacionalne pripadnosti. Moja je odgovornost da narodu Izraela prenesem istinu da u poljima Donje Gradine leže ostaci naše braće i sestara, žrtava nacističkog i ustaškog režima – rekao je Bulštajn

SRBI NIKAD NEĆE ZABORAVITI MILICU

Pre 22 godine od NATO bombi poginula je trogodišnja Milica Rakić. Majka je ćerku spremala za spavanje, ali umesto u krevet, otišla je zauvek. Te kobne večeri, 17. aprila 1999, oko 21 sat zvuk sirena zaparao je nebo nad prestonicom, što je značilo samo jedno – počinje vazdušna opasnost! Devojčica je poginula kada ju je pogodio geler u kući u Batajnici. Mala Milica spremala se za spavanje, majka ju je stavila na nošu i otišla u sobu da joj pripremi krevet za spavanje. Umesto odlaska u krevet, mala Milica otišla je zauvek… Raketa pogađa kuću porodice Rakić, a geleri lome staklo od kupatila u kome je sedela Milica. Vrata na

Podsedlo_Vojnic.jpg

Neka ga, neka umre od gladi

Mlađi ustaša vidjevši da ovaj drugi ima namjeru zaklati moju majku, rekao mu je: “Pusti tu ženu, kuda će ovo dijete bez nje”, našto mu je on odgovorio: “Neka ga, neka umre od gladi.” “U maglovito januarsko jutro 1943. godine u mom zaseoku Podsedlo iznenadile su nas ustaše. Nalazio sam se u kući s majkom. Bilo mi je tada 5 godina. Otac Ilija Malešević, brat Boško i sestra Mila nalazili su se u partizanima negdje na Kordunu. Stariji brat Rade i sestra Stanka pobjegli su od kuće i sklonili se u susjedne grmove. Bio je visok snijeg. Pred našom kućom pojavila su se dvojica ustaša. Ušli su bahato u kuću. Rekli

Aleksandar Ružić: Jasenovac – prepreka ili istina

Milioni žrtava koje su doneli svetski i građanski ratovi u dvadesetom veku su doprineli utemeljenju nacionalnih identiteta ili kreiranju novih na jedan ili drugi način. Do kreiranja novih nacionalnih identiteta u dvadesetom veku se dolazilo na nekoliko načina, ali najdominantnija su dva: prvi je negacija tuđe nacije kao glavna identiteska crta što na kraju proizvodi političku krizu na određenom prostoru, drugi je dekolonizacija tj. u najvećem broju slučajeva oslobodilački rat pokorenog naroda protiv kolonizatora i dobijanje sopstvene države. Ako pričamo o dvadesetom veku iz perspektive srpske nacionalne svesti, to vreme je bilo ispunjeno srpskim stradanjem, a pod stradanjem u ovom smislu podrazumevamo i fizičku ekstreminaciju i kulturološko posrnuće. Šest ratova,

Na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje

Često se na tužnom i patnjama išaranom licu u najmanjem dobru najlepši osmeh vidi. Iz muke i šibanja izrodi se iskustvo i čvrstina, otpornost na sve udarce i zahvalnost za svaki mali dar. Iz siromaštva, uz rad i trud, izrodi se i izrasta bogata, široka duša. U kući siromaha nekada je najbolje vidljiva ljubav – i koliko je za istinsku sreću malo potrebno. A na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje. Meni je Bog dao da vidim mnoga takva stradalna mesta: u Hercegovini, u Lici, na Kosovu i Metohiji… gde se naš narod našao pred istrebljenjem, pa ipak uporno na svom kamenu ili

Vasilije Đ. Krestić

Vasilije Krestić: Jasenovac ‒paradigma stradalništva

Besjeda akademika prof. dr Vasilija Krestića na svečanoj akademiji održanoj u SANU 21. aprila 2021. povodom 80 godina od uspostavljanja ustaških logora smrti. Poštovane gospođe i gospodo, uvaženi prijatelji,           Zgrožen stravičnim zločinima koji su se dešavali u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima, naš uvaženi pisac i diplomata Jovan Dučić je na izmaku svog života poručio Srbima da su dužni  na sve strane, urbi et orbi, da šire vesti o genocidu koje su počinili Hrvati. On nije bez razloga tvrdio da se o zločinima tih razmera, koji su se desili u ustaškoj hrvatskoj državi, ne može i nesme ćutati. Smatrao je da sve generacije Srba, ne samo

Bojanić: KRVAVI BEOGRADSKI VASKRS… “PRIJATELjSKO“ RAZARANjE SRBIJE

Bombardovanja Beograda aprila 1944. bila su izuzetno razorna, razornija od nemačkih vazdušnih napada na Beograd 6. aprila 1941. godine, na samom početku Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Pre 78. god na Vaskrs,  16.04.1944. godine „Saveznička avijacija“ je počinila stravičan zločin bombardovanjem Beograda na prvi dan Vaskrsa. Bombardovanje je nastavljeno i na drugi dan Vaskrs 17.04.1944. godine. U ta dva paklena dana srušene su Terazije, oštećeni svi mostovi na Savi i Dunavu, glavnu Železničku stanicu, železnike stanice u Topčideru i Rakovici, , palatu „Albanija“, Poštu broj 2, Tehnički fakultet, Vajfertovu pivaru, Studentski dom, Bajlonijevu pijacu, razoreno je i prvo beogradsko porodilište, stradale su nekoliko porodilja sa tek rođenim bebama, uništene su bolnice, dečiji domovi. Razorene i uništene su

Zbornik radova „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“

Krajem januara 2018. godine izašao je iz štampe zbornik radova „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ (ur. Boris Begović, Zoran Mirković) koji su prezentovani 30. marta 2017. godine na konferenciji na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.  Argumenti izneti u izlaganjima i veoma živoj raspravi na konferenciji u velikoj meri su potvrdili osnovnu hipotezu da je Nezavisna Država Hrvatska ipak bila država. U radu konferencije su učestvovali i predsednik SANU Vladimir Kostić, članovi SANU Danilo Basta i Ljubodrag Dimić, vodeći domaći istoričari, kao i veliki broj nastavnika i saradnika Pravnog fakulteta univerziteta u Beogradu. Izvod iz predgovora Zbornika: “Istorija Nezavisne Države Hrvatske (NDH), pa time i pravna istorija te tvorevine, sagledavala se

Đurđica Dragaš: Desino stablo

Naš trag, naša nada, naše jutro!!! Zovem se Desa.Pet mi je godina. Ne znam jesam li se rodila kad se sejalo žito il’ kosila mirisna trava.Možda sam došla na ovaj svet u mećavi, dok je oko kuće zavijala bura.Možda su me donele ptice što se u proleće vraćaju s juga.Ne znam…Ne stiže majka da mi kaže… Imam bracu Jovana.Imam i babu i djeda.Imam strica, strinu.Imam puno rođaka i komšija.Svi smo tu, al’ nema mame i tate… Sanjam ih često, pamtim njihove ruke i obraze, sećam se majčinog mirisa i očevih brkova. Plačemo nekad ja i moj Jovan kad pada kiša… da se ne vidi!Dozivamo ih kad divlji vetar lomi drveće…

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.