arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Ranko Gojković: “KRVAVA CRKVA” PROTIV CRKVE HRISTOVE

26. januar 2019.

– “U Crvenoj Hrvatskoj (Srbija i Bugarska – CroatiaRubea) živi jedan narod ilirski, ili slovinski ili hrvatski” – Pavle Vitezović Riter[1] – “U Hrvatskoj je samo jedan politički narod: hrvatski, u Hrvatskoj se ne priznaje nikakva srpska narodnost, niti srpsko ime.” (Ante Starčević)[2] – “Saopćuje Vam se, da se grko-istočnjaci (Srbi) koji su prešli na rimokatoličku vjeru – smatraju Hrvatima te se kao takvi imadu upisivati u službenom postupku” – Akt Predsedništva vlade NDH upućen Ministarstvu unutrašnjih poslova.[3] Ova tri citata plastično odražavaju činjenicu koja bi se mogla nazvati istorijskom konstantom, koja već skoro jedan milenijum odslikava odnos Vatikana prema Srbima kao pravoslavnom narodu. Od kako je Sveti Sava skinuo

Silos

SUTRA SE NAVRŠAVAJU 23 GODINE OD ZATVARANjA NAJZLOGLASNIJEG LOGORA U BiH

26. januar 2019.

Sutra će se navršiti 23 godine otkako je zatvoren posljednji koncentracioni logor u BiH – „Silos“ u Tarčinu iz koga su na Svetog Savu 1996. godine izašla posljednja 44 preživjela logoraša i to dva mjeseca od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH. Najzloglasniji logor u proteklom ratu u BiH otvoren je 11. maja 1992. godine, a zatvoren istog datuma kada i zloglasni fašistički logor iz Drugog svjetskog rata „Aušvic“. U koncentracionom logoru smrti „Silos“ bilo je zatvoreno više od 600 srpskih civila, uglavnom sa područja Pazarića i Tarčina, a logoraši su tu mučeni na 167 načina. Prema svjedočenjima logoraša, ubijena su 24 srpska zatočenika

Ranko Gojković: ALOJZIJE STEPINAC – RATNI ZLOČINAC ILI SRPSKI DOBROVOLjAC

26. januar 2019.

Napomena autora: Na Sedmoj međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu koja je 22. i 23. maja održana u Banja Luci, Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je u nadahnutom obraćanju istakao da učesnici konferencije i celokupna srbska patriotska javnost moraju razbijati sve mitove i pokušaje revizije mnogostradalne istorije srbskog roda. Ovaj tekst je reakcija na jedan od takvih lažnih mitova koje su između dva rata pa do današnjeg dana proturali Vatikan i jezuiti, o tome da je Alojzije Stepinac bio navodno srbski dobrovoljac. Sada su taj mit počeli proturati i srbski sveštenici. Od malih nogu sam naučen da poštujem svešteničku mantiju i nadam se da otac Radivoje Krulj ovu argumentovanu reakciju na potpuno

HRVATSKA IMA PROBLEM SA REVIZIJOM ISTORIJE I UMANjIVANjEM ZLOČINA

26. januar 2019.

Hrvatska jedna od najproblematičnijih zemalja u Evropi kada je riječ o istorijskom revizionizmu i umanjivanju zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu, navodi se u izvještaju istraživača sa univerziteta Jejl i Grinel. U izvještaju o reviziji Holokausta, u kome se govori o načinu na koji se pojedine države EU bave nasljeđem zločina iz Drugog svjetskog rata, navodi se da Hrvatska ima jedan od najgorih problema sa istorijskim revizionizmom i umanjivanjem zločina. U izvještaju, koji je objavljen u okviru projekta „Sjećanje na Holokaust“ i koji se zasniva na radu istraživača sa univerziteta Jejl i Grinel, kaže se da je revizionizam Holokausta najgori kada su u pitanju nove članice EU u srednjoj Evropi

Dodik: Izgraditi kulturu sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata

26. januar 2019.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta prilika za ponovno podsjećanje na sve nevino stradale koji su zbog jedne monstruozne ideologije živote izgubili samo zato što su bili druge nacije, vjere ili rase. „Oslobađanjem zloglasnog logora Aušvic 27. januara 1945. slobodan svijet je izvojevao veliku bitku protiv sila mraka i bezumlja, ali i suočio se sa svim strahotama koje niko do danas nije uspio da objasni, jer zločini i razmjere tih zločina nemaju objašnjenje, nemaju opravdanje“, istakao je Dodik. On je ocijenio da za takve i slične zločine u savremenom svijetu ne može i ne smije biti ni razumijevanja ni tolerancije.

Finci: Ne smijemo zaboraviti prošlost

26. januar 2019.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci izjavio je Srni da bi se o žrtvama Holokausta trebalo govoriti tokom cijele godine, jer je to najveća tragedija čovječanstva i zločin 20. vijeka. Finci je istakao da se sada živi pod nekim drugim uslovima i da se polako zaboravljaju prošlost i zločin koji je obilježio cijeli svijet, a posebno Evropu. „Svijet ponovo srlja u neku propast, sukob i zbog toga se na Holokaust treba podsjećati svaki dan u godini. Svi kažu da je istorija učiteljica života, a očigledno je da smo mi loši učenici“, rekao je Finci. On je napomenuo da se u svijetu 27. januara obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve

RANKO GOJKOVIĆ: Božićna radost i tuga

26. januar 2019.

Napomena autora: Radost Roždestva Hristovog znali su da pomute bezumnici i na najradosniji hrišćanski praznik. Tekst o stradanju srbskog sela Pridvorica u Hercegovini, na Božić 1942. godine, napisao sam pre 5-6 godina, na nagovor srbskog velikana Predraga Dragića Kijuka pošto sam mu ispričao istoriju o tim događajima i u znak sećanja na usopšeg oca koji se ceo život nadao da će dočekati da se obnovi crkva u stradalnom selu Pridvorici. Gospod je udovoljio toj njegovoj želji, dočekao je osvećenje hrama u Pridvorici… Ko je imao sreće da kao dete oseti neopisivu radost Roždestva Hristovog u nekom srpskom selu, uz raspirivanje badnjaka i dočekivanje polaznika sa žitom, ustajanje u zoru i

Đura Kaćurić

Spomenik dedi heroju našli posle 100 godina

26. januar 2019.

Miroslava B. Kaćurić, iz San Dijega, stigla na Kajmakčalan da se pokloni pred humkom hrabrog pretka. Čitav vek je porodica Đure Kaćurića verovala da je on položio život u bici na Ceru 1914. SKOPLjE – OD STALNOG DOPISNIKA Đura Kaćurić, kovač Sedmog puka slavne srpske vojske, časno je položio svoj život u krvavim okršajima bitke za Kajmakčalan, pred trijumfalni proboj i pobedonosni kraj Velikog rata. Sahranjen je na malom, davno zaboravljenom vojničkom groblju u nekadašnjem selu Petalino, podno vrletne planine Nidže u Makedoniji. Vek od njegove pogibije, u danu podsećanja na 99-godišnjicu proboja Solunskog fronta, pred pronađenim grobom poklonila mu se unuka Miroslava, koja je tim povodom stigla sa drugog

Molba moćnom Himleru

26. januar 2019.

Granice „Velike Albanije“ branilo bi 150.000 vojnika. Nemci imaju veću podršku na Kosovu nego u Albaniji Centralni komitet Druge lige imao je svoj organ „Ledhja e Prizrenit“ čiji je urednik bio Tahir Zajmi. Ovaj list je širio ideju o ostvarivanju „Velike Albanije“ i isticao potrebu odbrane etničke granice Albanije. Nizom članaka glasilo Druge lige nakon formiranja divizije „Skenderbeg“ ubeđivalo je albansko stanovništvo na Kosovu kako Skenderbegovci brane otadžbinu od komunista i kako su Nemci formirali 21. SS diviziju za odbranu Kosova. Radi ostvarivanja uticaja nad albanskom omladinom u delovima okupirane Jugoslavije nastanjenim Albancima Liga je formirala tzv. Komitet nacionalne omladine za odbranu Kosova. Glavni zadatak bio je da vaspitava mlade

Majka Sokoa (Foto: J. Gubelić)

Fotografija tuge: Srpska majka je svaki dan spremala ručak za sina sa fronta, ali ga nije dočekala

26. januar 2019.

Ovo je majka Soka iz Prnjavora. Žena sa licem tuge. Majka koja čeka sina. Starica koja se nada. Ona koja se ne predaje. Majka koja umire u nadi. Soka. Hrabra i usamljena. Takva je ukratko i bila. Izboranog lica, otupelih očiju. Umorna od čekanja. Puna nadanja svakoga dana čekala je da se sin Živadin vrati sa Kajmakčalana. Verovala je da će doći i kada se poslednji vojnik vratio sa fronta. Svake noći, klečeći ispred kandila, molila je Boga da joj čuva i vrati hranioca. Čekala je majka sina da se javi. U toj veri je i umrla. Kada je prvi komšija iz Prnjavora došao da joj javi da je sin

Sporni novac i broj žrtava u Jasenovcu

25. januar 2019.

Kontroverze u dokumentarcu „Srbija – 100 godina nakon Soluna“. U projektu plaćenom 4,9 miliona nema ni reči o realnom stradanju. Producentska kuća „Esentis“ koja je dobila čak 4,9 miliona dinara od Ministarstva kulture za dokumentarni filmski projekat „Srbija – 100 godina nakon Soluna“, nije napravila gotovo nikakav iskorak u obradi ove složene teme, osim iznošenja kontroverzne tvrdnje, bez ikakve ograde ili navođenja izvora, da je u logoru Jasenovac ubijeno 88.000 ljudi – gotovo devet puta manje od opšteprihvaćene procene istoričara. Podatak o broju žrtava skrenuo je pažnju javnosti na amaterski karakter skupog filma, ali i na brojne kontroverze koje ga prate gotovo pola godine. Olako izrečen podatak o broju žrtava

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta

25. januar 2019.

Izložba autora Mirka Dimića „Kozarska Dubica – mjesto zločina genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine“ biće otvorena u nedjelju, 27. januara, u Javnoj ustanovi Spomen-područje Donja Gradina, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Postavka će biti otvorena u 12.00 časova u izložbenoj sali Spomen-područja Donja Gradina, najavljeno je iz te javne ustanove i upućen poziv svim zainteresovanim da prisustvuju ovom događaju. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u Spomen-području Donja Gradina u nedjelju u 9.30 časova vijenac će položiti poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac. Generalna skupština UN usvojila je 2005. godine Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Za

Brzo formirati memorijalne centre u Beogradu i Donjoj Gradini

25. januar 2019.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da je veoma važno da brzo budu realizovane inicijative o formiranju memorijalnih spomen-kompleksa na Starom sajmištu u Beogradu i u Donjoj Gradini, radi sprečavanja pokušaja revizije istorije. Dačić je podsjetio da su formiranje memorijalnog centra u Donjoj Gradini dogovorile Srbija i Republika Srpska, kao i da postoji namjera o upostavljanju memorijalnog centra na Starom sajmištu, mjestu nacističkog logora u Drugom svjetskom ratu. Obaveza Srbije je da brzo završi sve u vezi sa formiranjem memorijalnog centra na Starom sajmištu, rekao je Dačić novinarima poslije otvaranja međunarodne konferencije „Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije“. Dačić je istakao da Srbija

Miriam Steiner-Aviezer: Istina o ustašama poznata je cijelom svijetu

25. januar 2019.

U Jad Vašemu postoji obimna dokumentacija o ustaškim zločinima, brojni dokumentarni filmovi, kao i preko 300 videoiskaza preživjelih žrtava iz ustaških logora. I baš zato su pokušaji negiranja i uljepšavanja NDH neprihvatljivi i, rekla bih, primitivni, pa se čudim da nitko od nadležnih ne vidi kamo vode takvi izgredi pojedinaca. U povodu 9. januara, godišnjice Kristalne noći, u Zagrebu je prikazan film ‘Zaboravljeni’ u kojem je putem izjava stručnjaka i preživjelih data sinteza Holokausta, odnosno genocida nad Jevrejima na svim tada okupiranim područjima Jugoslavije od 1941. do 1945. Autorica filma koji će zasigurno još biti prikazivan u Hrvatskoj je Nica Gonen , a značajne zasluge za njega ima i Miriam

Dačić: Svjedoci smo prekrajanja istorije

25. januar 2019.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić upozorio je danas da su u regionu, i nakon 70 godina od Drugog svjetskog rata, evidentni revizionizam i mržnja, te pokušaji prekrajanja istorije. On je na međunarodnoj konferenciji „Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije“ rekao da revizionizam dobija na intenzitetu u regionu i da u nekim zemljama već predstavlja trend i gotovo svakodnevnu pojavu. Dačić je istovremeno naglasio i da osude pokušaja revizionizma i opravdavanja zločina ne važe samo za druge, nego i za Srbiju. „Oni koji su i kod nas vršili zločine za vreme Drugog svetskog rata i pomagali u vršenju Holokausta i genocida, ne smeju biti rehabilitovani, jer

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA