arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Zločini nad Srbima Livanjskog polja, 28. jula – 3. avgusta 1941.

10. jun 2019.

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

Piše nam Radusin Tomo, penzioner iz Novog Sada

10. jun 2019.

„Blago grobu, i u tami što se sjaji, gdje kandilo pripaljuju naraštaji.“ Sve čestitke za rad Udruženja i njegovog predsjednika. Gledao sam insert vašeg hodočašća 30. juna ove godine, i po prvi put (tako mislim), odlaska grupne posjete, ulaska u crkvu i polaganja časnog krsta kod masovne grobnice. U Memorijalnom centru „Nikole Tesle“ bio sam sa familijom dva puta. Smetala me je ograda, između crkve i njenih pokojnih vjernika. Ipak je to prvenstveno ognjište Milutina Tesle, od kojeg je odpao Nikola. Zbog toga, bilo mi je još draže, kada sam vidio sve vas tamo. Da neko, bar koliko toliko, ispravi otužnu sliku o kompleksu, a da ne kažem, o nakaradnom

Obeležena godišnjica stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke 1945. u Kamničkoj Bistrici kod Ljubljane

9. jun 2019.

Verni narod iz Kamnika i Ljubljane i sveštenstvo iz Ljubljane, Postojne i Novog mesta obeležili su u subotu, 8. juna 2019, 74. godišnjicu stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke u Kamničkoj Bistrici, blizu gradića Kamnik, u neposrednoj blizini Ljubljane. U grobnicama na tom području leži najmanje 3.500, po nekim ocenama do 6.000 ljudi iz Crne Gore i Boke – boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini, žene, dece i staraca, koje su Titovi dželati iz crnogorskih partizanskih jedinica bez suda ubili posle završetka Drugog svetskog rata, maja i juna 1945. Na mestu najveće grobnice u Kamničkoj Bistrici je 2015, posle dugogodišnjeg zalaganja Udruženja „Otkrićemo istinu – Dušan Niklanović“ iz

Održan 10. jubilarni Sabor Bilogoraca u Beogradu

9. jun 2019.

U organizaciji Zavičajnog udruženja Bilogora Beograd  u nedjelju, 2. juna u Belom Potoku  održan je Sabor Bilogoraca. Bio je to deseti po redu, jubilarni skup bivših žitelja Zapadne Slavonije, čiji je rodni kraj smješten u trouglu koji čine gradovi Virovitica, Bjelovar i Daruvar. Prvi ovakav skup održan je u Smederevskoj Palanci, 10. jula 2010. Ranko Radelić nam je rekao da ideja o potrebi da se bar jednom godišnje okupe sunarodnici i obnove sjećanja na oteti zavičaj, nastala je još 2008, kada se u Grockoj 15. marta sastala grupa od 13 inicijatora za osnivanje Zavičajnog udruženja Bilogora. – Pokrenuli smo široku aktivnost na evidentiranju kulturne baštine Bilogoraca, istraživanju njihove istorije, etnologije

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

8. jun 2019.

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

Izraelski studenti će učiti o Jasenovcu

7. jun 2019.

Na Filološki fakultet u Beogradu biće uvedene studije hebrejskog jezika i kulture Od 1. oktobra ove godine mladi u Srbiji moći će da studiraju hebrejski jezik i kulturu na Filološkom fakultetu u Beogradu. Hebrejski jezik predavaće profesor Gideon Grajf, istoričar i istraživač Holokausta iz Izraela, koji je postao i redovni profesor Univerziteta u Beogradu. Istovremeno, prof. Grajf će na ONO koledžu u Izraelu, u okviru svog predmeta o Holokaustu, početi da predaje kulturu sećanja o Jasenovcu po svojoj knjizi „Jasenovac – Aušvic Balkana”. Deo nastave posvetiće i multikulturalnom predmetu „Srpski Jevreji i Srbija kao kolevka modernog cionizma”, s posebnim osvrtom na srpske Jevreje – rabina Alkalaja, Teodora Hercla, Davida Albalu,

U Dolima održan pomen pivskim mučenicima: Nacisti ubijali i djecu u kolijevkama

7. jun 2019.

Među mnogim mučenicima se najviše govori o dvije djevojke, Jagliki Adžić i Sofiji Kandić. Sa njima pominjemo i dvogodišnjeg dječaka Blagoja Vlasovića koji je bačen niz stijene kanjona rijeke Pive i ostao u krošnji bora Pomen Pivskim mučenicima Jutros se prolomilo crkveno zvono kroz Pivske Dolove, mjesto gdje i danas stradalna Piva svoju ranu samo molitvom vida. U samo jednom danu – 7. juna 1943. godine na današnji praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja u pohodu pripadnika zloglasne „Princ Eugen“ divizije, potpomognutih ustašama-muslimanima iz gatačkog sreza i okoline Pive u Dolima su ubijena 522 žitelja ovog sela, mahom nejači, staraca i žena, među kojima je bilo i 109 djece

Dobrila Kukolj

Podići spomenik ubijenoj djeci Kozare

4. jun 2019.

Udruženje logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke zalaže se da na području Kozare bude podignuto centralno spomen-obilježje u znak sjećanja na 11.700 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu, izjavila je predsjednik ovog Udruženja Dobrila Kukolj. Dobrila Kukolj (Foto:focus.ba) – Udruženje apeluje da vlasti Republike Srpske i resorno ministarstvo pokrenu inicijativu da na platou Kozare bude podignut centralni spomenik ubijenoj djeci sa Kozare – rekla je Kukoljeva Srni. Ona je poručila da se više nikome nikada u svijetu ne smiju ponoviti zlo i stravični zločini koje su ustaše počinile za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u Drugom svjetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima. – Ne smije se

NjEMAČKI NACISTI I USTAŠE DOGOVORILI PROGON SRBA 4. JUNA 1941.

4. jun 2019.

Nakon dogovora njemačkih i hrvatskih nacista /ustaša/, počeo je progon Srba iz Slavonije, iz bjelovarskog kraja, Moslavine, Zagreba, Podravine i sa Banije… Priredio: Nenad TADIĆ Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje /odnosno protjerivanje/ u Srbiju oko 200.000 Srba. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja „srpskog pitanja“, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Žerjavića, Srbi su u NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENjE OČEVIDACA

4. jun 2019.

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Židova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

Umro poslednji preživeli zatočenik zloglasnog logora

3. jun 2019.

Semjon Rozenfeld, poslednji poznati preživeli učesnik pobune logoraša u nacističkom logoru smrti Sobibor, preminuo je danas u 97. godini. To je potvrdio predsednik organizacije Jevrejska agencija za Izrael Isak Hercog. „Žalimo zbog odlaska Semjona Rozenfelda, učesnika ustanka u Sobiboru koji je u užasu Šoe postao heroj“, naveo je Hercog u saopštenju. Rozenfeld, rođen u sovjetskoj Ukrajini, kao vojnik Crvene armije pao je u zarobljeništvo a bio je jedan od oko 50 zatočenika u Sobiboru koji su preživeli i logor smrti i rat. Od maja 1942. do leta 1943. je u Sobiboru, logoru na teritoriji današnje Poljske, ubijeno oko 250.000 Jevreja, najvećim delom iz Poljske ali i iz Holandije, Češke i

FOTO: 11. maj 2019. – Služen parastos stradalim Srbima u logoru Zemun 1942- 1944.

3. jun 2019.

U organizaciji Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženja Kozarčana u Beogradu 11. maja 2019. na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom oranizovano je molitveno sabranje i komemorativni skup u sjećanje na Srbe  Kozare, Potkozarja, Banije i Korduna ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJTE GALERIJU FOTOGRAFIJA FOTO: Nikola Zajc Vezane vijesti: U logoru Zemun najviše je ubijeno Srba Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun Održan prvi parastos posvećen stradalim Srbima Kozare i Potkozarja u logoru Zemun 1942- 1944 Gledali su Beograd preko svoje smrti – ZEMUNSKI LOGOR ZA SRBE Sandra

Zidne novine Kfora

3. jun 2019.

Italijanski oficiri iz sastava Kfora teraju nas da ubuduće pažljivije čitamo novine. Samo sam u dilemi koje novine da čitamo – one koje izlaze u Prištini ili one koje izlaze u Rimu. Budući će oni sve sledeće akcije jedinice Rosu na severu Kosova najavljivati preko novina. Telefon, faks, mejl, to u Kforu verovatno i ne koriste. Samo novine. Možda nas ubuduće upute da pratimo i zidne novine u komandi Kfora, jer zidne novine će tačno najaviti gde će pripadnici Kfora sledeći put da udare protiv kriminala i korupcije na severu Kosova. Budući da kriminala i korupcije definitivno nema u ostatku Kosova. Jer tamo takvih akcija nije bilo. Da udare sa

Grabovac: Posavina krije izmještene srpske grobnice

3. jun 2019.

Predsjednik Odbora za traženje zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac smatra da se na području Posavine nalazi veliki broj izmještenih srpskih grobnica. „Postoje izmještene masovne srpske grobnice na čije postojanje je ranije ukazao Nijaz Čaušević Medo, bivši komandir Interventnog voda HVO-a čiji su pripadnici u martu 1992. godine počinili zločine nad srpskim civilima u Sijekovcu kod Broda“, rekao je Grabovac Srni. On kaže da je najveći problem to što Tužilaštvo BiH neće da pokrene krivični postupak u vezi sa ubistvom 59 Roma 1992. godine kod Broda, čija su tijela pronađena u masovnoj grobnici u Dubočcu. Grabovac je podsjetio da porodice poginulih i nestalih iz Republike Srpske

RAZBIJANjE MITA: „Bijele trake“ u Prijedoru 1992. godine

3. jun 2019.

Manifestacija „Dan bijelih traka“ u Prijedoru svakog 31. maja, iz godine u godinu, privlači sve veći broj ljudi i sve veću medijsku pažnju. Njome se želi obilježiti 31. maj 1992. godine, kada su, navodno, vlasti u Prijedoru naredile muslimanima i Hrvatima da nose bijele trake oko ruke. Trake su, navodno služile, kako bi se ove grupe stanovništva obilježile i lakše bile uočljive prilikom likvidacije. Ipak, istorijski izvori opovrgavaju ovu teoriju. Ovdje ću iznijeti dokaze koji pobijaju ovu teoriju, ali i dotaći se još nekih činjenica oko sukoba u Prijedoru 1992. godine. Pođimo redom… Ne postoji naredba o stavljanju bijelih traka na ruku Zagovornici „bijelih traka“ često ističu da je 31.

NAJNOVIJE VIJESTI

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA