arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Zločin nad srpskim civilima

Zaboravljeni zločin „Vukova“ iz Siska

Piše Milena Miletić Pritisnuto zahtevima procesa priključenja EU, hrvatsko pravosuđe je konačno otvorilo „slučaj Sisak“ i pokrenulo istragu, iako sam slučaj vodi do samog vrha HDZ-a i države Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. aprila 2016. godine. „Dovodili su ih na osnovu spiskova Brajkovića iz HDZ-a… Najčešći izvršitelj likvidacija je bio Drago Bošnjak. Kad je on bio sa zarobljenikom u kotlovnici, gdje je bila mučionica, nikad me nije pustio da siđem ondje. Nakon što bi završili, polumrtve ljude su starom policijskom maricom odvozili na likvidaciju, a leš bi bacili u Savu. Kad bih sišao u kotlovnicu, sve je bilo krvavo…“, pričao je pre

Ko si ti, Skote, da nama pričaš o Andriću, Milankoviću, Tesli?

Koliko god želeo da izbegnem pisanje o njemu, on se uvek podmeće pod olovku. U pitanju je amabsador SAD-a u Srbiji – Kajl Skot. Razumem da su Amerikanci navikli da nas Srbe gledaju sa visine, a kako i ne bi kad su nas onoliko gledali kroz nišane raznih aviona, vidljivih i nevidljivih. Kao što ima takvih aviona, ima i takvih ljudi. Kajl Skot je u Srbiji potpuno nevidljiv sve dok ne uvredi Srbe i Srbiju, a verovatno je nevidljiv i u svojoj zemlji, jer njihove ovamo šalju po kazni. Tada on postaje zvezda naših medija, a verovatno dobija i tapšanje po ramenu od nalogodavaca, jer najiskrenije rečeno, Skot ne deluje

Milošević: Ponižavanje učenika Pravoslavne gimnazije

Poslanik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ u Hrvatskom saboru Boris Milošević upozorio je na napade i uvrede kojima su izloženi učenici prve Pravoslavne gimnazije u Zagrebu. Milošević je upoznao saborske kolege o najnovijem napadu na učenika zagrebačke Pravoslavne gimnazije, koji se dogodio u autobusu od škole ka gradu. Učenika je gađala hranom i ponižavala grupa tinejdžera. „Možete reći: `Šta tu ima više od vršnjačkog pokazivanja mišića?` Međutim, učenici te gimnazije to stalno doživljavaju, stalno se događaju incidenti, provokacije, seksizam prema učenicama, bilo je i fizičkih napada, kamenovanja“, ističe Milošević. On napominje da se u Hrvatskoj neprestano stvara klima u kojoj je Srbe poželjno vrijeđati i prijetiti im, jer se to

Promocija časopisa „Topola“ i brošure na Beogradskom sajmu

Četvrti broj časopisa „Topola“ i brošura „Spomen-područje Donja Gradina“ biće predstavljeni u utorak, 23. oktobra, na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Časopis „Topola“ je naučni časopis Javne ustanove /JU/ „Spomen-područje Donja Gradina“ koji jednom godišnje izlazi sa ciljem istraživanja šire okoline Kozarske Dubice, kao i istorije genocida i ratnih zločina na području Hrvatske, sa fokusom na koncentracioni logor Jasenovac i njegovo najveće stratište Donju Gradinu. Četvrti broj časopisa „Topola“ sadrži 15 naučnih radova autora iz Republike Srpske, Srbije, Hrvatske i Mađarske. Glavni i odgovorni urednik časopisa je Tanja Tuleković, recenzenti četvrtog broja su Željko Vujadinović i Bojan Stojnić. Članovi redakcije časopisa su Dejan Motl, Dragan Trkulja, Vladan Vukliš, Marijana Todorović

Manastir Rmanj

Bosanska krajina u Drugom svetskom ratu(4)

Srpska pravoslavna crkva na području Bosanske krajine dugo je osećala rane i ožiljke iz vremena Drugog svetskog rata. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 25. marta 2016. godine. Prema zvaničnim podacima iz 1970. godine, deo današnje Eparhije bihaćko-petrovačke koji je tada bio u sastavu dalmatinske eparhije (Drvar, Bosanski Petrovac, Grahovo, Glamoč i Livno) imao je 13 crkava koje su 25 godina nakon završetka rata bile u ogoretinama i ruševinama (Krnjeuša, Vođenica, Janjila, Bukovača, Kolunić, Bastasi, Vrtoče, Peći, Bosanski Tiškovac, Vagan, Kamen, Kulen Vakuf i manastir Rmanj). Obnovljeno je tek pet hramova, u Spasovini, Trubaru, Peuljama, Glamoču i Rorama. Interesantno, da je uoči „Maspoka“ i

MORAVA NAS VODA OTHRANILA, NEK` MORAVA VODA I SAHRANI…

Andra Kojadinović (1907-1948.) je bio dugogodišnji predsednik opštine Staro Selo (Adžibegovac) i narodni prvak Pomoravlja, poreklom iz stare i uticajne porodice koja je davala narodne poslanike još u vreme Obrenovića. Kao takav u ratu je bio organizator Ravnogorskog pokreta, istovremeno pokušavajući da od svog sela stvori neku vrstu neutralne zone koja bi bila pošteđena žrtava u građanskom ratu. Kada su četnici odstupili u Bosnu, a komunisti preuzeli vlast, Andra Kojadinović je ostao kod kuće. Obavešten posredno od komandira seoske milicije da vlasti nameravaju da ga likvidiraju, i to na njegovu slavu – Svetog Mratu 1944, otišao je u šumu. Duže od četiri godine ostao je u odmetništvu, ali nije odlazio

Nacistička himna se orila hrvatskom školom: Domar pustio pogrešnu verziju

Na svečanosti potpisivanja partnerskog ugovora sa Gete institutom, domar u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Čepinu, u Osječko-baranjskoj županiji, pustio je verziju nemačke himne koja se vezuje za vreme i ideologiju Adolfa Hitlera. Na svečanosti potpisivanja partnerskog ugovora sa Gete institutom, domar u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Čepinu, u Osječko-baranjskoj županiji, pustio je verziju nemačke himne koja se vezuje za vreme i ideologiju Adolfa Hitlera. Ozloglašena verzija nemačke nacističke himne puštena je pred šokiranim predstavnikom nemačke Ambasade Arneom Hartigom i direktorom Geteovog instituta Matijasom Milerom-Viferigom. „Najn, najn, to nije dobra verzija, ugasite to! „, povikala je moderator programa iz Geteovog instituta Milka Jurković, koja je bila vidljivo uznemirena, ali

Čedomir Antić: O prirodi sukoba iz 1918. godine

Zašto je baš tokom nekoliko prethodnih godina vlast u Crnoj Gori toliko snažno i sa mnogo nerazumne strasti počela da kritikuje stupanje Crne Gore u sastav ujedinjene srpske i nešto kasnije jugoslovenske države? Ponekad mi se učini da je 1918. ustvari bila pre dve ili tri godine. Kao da četvrt veka kasnije nije nastupio Drugi svetski rat u kome su crnogorski separatisti praktično nestali pred dva jugoslovenska, u suštini srpska pokreta. Kako to da posle 1945. odnos prema ujedinjenju iz 1918. nikada nije bio tako negativan kao danas? Da li je moguće da oni koji su bliskost sa Srbijom potvrđivali više puta tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina. Upravo oni koji su devedesetih prihvatili

U Nišu obeležena godišnjica ustanka u nacističkom logoru

U Srbiji na teritoriji bivšeg logora «Crveni krst» u Nišu održan je niz komemoracija povodom godišnjice ustanka u nacističkom logoru smrti Sobibor.  Mesto događaja nije izabrano slučajno. Događaji u poljskom «Sobiboru» i srpskom «Crvenom krstu» se poklapaju jer je ovde u Nišu održan jedan od prvih upada u memorijalni centar, rekao je organizator međunarodnog projekta «Memorijal» Sergej Glušenko. Učesnici akcije položili su vence i cveće pored streljačkog zida. Nakon toga ispustili su crne balone u vazduh. Akciju su podržali Memorijalni centar grada Niš, Srpsko-ruski humanitarni centar u ovom gradu i srpski predstavnici motociklističkog kluba «Noćni vukovi». «U mom sećanju istorija je pretrpela velike promene kao što je i samo shvatanje

Svjedok: Dječaka Slobodana Stojanovića ubio Edin Osmanović

 U nastavku suđenja Sakibu Haliloviću i Elfeti Veseli za ubistvo dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine kod Zvornika, zaštićeni svjedok Veselijeve odbrane „O-3“ rekao je da je dječaka ubio Edin Osmanović, član dobrovoljne jedinice „Dizel“, koja je boravila u selu Bajrići na području Kamenice. Svjedok je posredstvom video-linka iz Francuske rekao da je u Bajriće došao kod roditelja nakon pada Kalesije u junu 1992. godine i da je tu bio dječak kojeg su doveli „neki dizelaši“. „Dječak je tu bio već duže vrijeme. Viđao sam ga sa Edom i njegovim društvom. To nisu bili normalni ljudi. Pušili su travu i pili neke tablete. Svi su ih se bojali“, rekao je

Sutra presuda za zločine nad Srbima u Rogatici i Foči

Apelaciono vijeće Suda BiH sutra će izreći presudu Muhamedu i Tariku Šišiću, te Azizu Šuši i Emiru Drakovcu za ratni zločin protiv civilnog srpskog stanovništva i ratnih zarobljenika 1992. godine na području Rogatice i Foče. Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je prvostepenu presudu četvorici pripadnika takozvane Armije BiH u oslobađajućem dijelu, dok je u osuđujućem potvrdilo 14-godišnju kaznu izrečenu Emiru Drakovcu za ratni zločin počinjen u selima Vratsalići kod Rogatice i Zebina Šuma kod Foče. Prvostepenom presudom su Tarik i Muhamed Šišić i Aziz Šuša oslobođeni optužbe da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Drakovac je osuđen da je zajedno sa još jednom osobom učestvovao u

Navršava se 27 godina od masovnog ubistva Gospićkih Srba

Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“ saopštio je da se ovih dana navršava 27 godina od likvidacije najmanje 124 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 38 žena u Gospiću i okolnim mjestima, te da su njihovi egzekutori, koji su osuđeni na minimalne kazne, odavno na slobodi, a većina ih nikada nije ni procesuirana. U saopštenju „Veritas“ podsjeća da su likvidirani uglavnom viđeniji Srbi koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom „demokratskom“ režimu. „Skoro polovina je likvidirana 17. i 18. oktobra. Među likvidiranima su i deset bračnih parova i četiri para po jednog roditelja i djeteta. Do sada su pronađeni i sahranjeni posmrtni ostaci 50 likvidiranih, dok se za ostalima još traga“, navedeno je u

Pravo lice hrvatskog ministra Krstičevića

Obraćanje hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičevića na obilježavanju 25. godišnjice hrvatske agresije (9. septembar 1993.) na razoružane Srbe Krajišnike u podvelebitskim srpskim selima u Lici Divoselo, Počitelj i Čitluk (poznatije kao Medački džep) za poznavaoce srpsko-hrvatskih odnosa nije nikakvo iznenađenje. Svojim istupanjem u javnosti i pozdravima generalu Mirku Norcu, osuđenom ratnom zločincu, Krstičević je samo potvrdio svoje pravo lice i ukazao na zločine koje je činio prema Srbima. Napominjemo da je Norac osuđen pred hrvatskim sudom, pored ostalog i što je na stratištu kod Gospića lično ubio „nepoznatu žensku ososbu“. U Medačkom džepu ubijeno je 88 Srba, među njima je 46 vojnika i 42 civila, od kojih je 17 žena. Istovremeno, Damir Krstičeviić  se i

Dane Lastavica – čuvar istine o stradanju srpskog naroda Like

 Dane Lastavica –  čuvar istine o stradanju srpskog naroda Like, u znak sjećanja na 90-godišnjicu rođenja Dane Lastavice. Dane Lastavica je rođen 16.04.1928. godine u selu Krš (Gradina) u tadašnjoj opštini Kosinj, koja je administrativno bila u srezu Perušić. U porodici Rade i Jeke Lastavice rodili su se sinovi Milan i Dane, kćerke Mara, Milka, Desa, Milica, Kata i Radojka. Otac Rade je bio napredan čovjek za to vrijeme. Bio je član školskog odbora u narodnoj školi na Gradini, koji je zajedno sa ostalim članovima i poznatim učiteljom Mihailom Dorogutinom – Rusom, nastojao unaprediti rad osnovne škole na Gradini i privući u školske klupe što više djece a naročitio djevojčice. Znao je da je obrazovanje mladih

Počela ekshumacija Srpskih žrtava u Karlovačkoj županiji

Na području Karlovačke županije, nadležni organi Hrvatske danas su počeli ekshumacije na preostalim registrovanim grobnim mjestima, na kojima su pokopani posmrtni ostaci srpskih žrtava stradalih u akciji hrvatske vojske i policije „Oluja“, saopštila je Komisija Vlade Srbije za nestala lica. Očekuje se da će proces ekshumacija na ovom području trajati četiri dana, a sa svih ekshumiranih posmrtnih ostataka biće uzeti uzorci radi identifikacije metodom DNK analize. U saopštenju se napominje da sprovođenjem ekshumacija, nadležni organi Hrvatske nastavljaju proces ekshumacija grobnih mjesta u kojima su pokopane žrtve stradale u akciji hrvatske vojske i policije „Oluja“. U skladu sa potpisanim međudržavnim dokumentima sa Hrvatskom i na osnovu postignutih dogovora, ekshumacijama prisustvuju predstavnici

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.