arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ljubica Cuca Sokić i Bogdan Šuput, Foto Spomen-zbirka Pavla Beljanskog

Cucino i Šuputovo druženje

Gostovanje spomen-zbirke Pavla Beljanskog u galeriji Doma Vojske Srbije u Beogradu. Postavku čine 50 dela i lični predmeti dvoje znamenitih umetnika Povodom obeležavanja 75 godina od smrti Bogdana Šuputa, stradalog u Novosadskoj raciji 23. januara 1942. godine, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog je premijerno u Galeriji Kuće Vojnovića u Inđiji jesenas predstavila izložbu “Priča o dvoje umetnika: Ljubica Cuca Sokić (1914-2009) i Bogdan Šuput (1914-1942)”, koju će 11. januara ugostiti Mala galerija Doma Vojske Srbije u Beogradu. Rođeni iste godine, Ljubica u Bitolju, a Bogdan u Sisku, pripadali su predratnoj generaciji srpskih slikara stasaloj u četvrtoj deceniji 20. veka, a njihovo prijateljstvo trajalo je sve do Šuputove tragične pogibije. Imao je 27

Svaku ulicu i svaku kuću je pročešljalo 240 patrola

Užas je počeo pred zoru

U Srbobranu je formiran Drugi oružani odred, jedinica za realizaciju racije u Novom Sadu. Njeni delovi su već učestvovali u akcijama u Šajkaškoj i ruke su im već bile krvave do lakata NEPOSREDNO po završetku savetovanja u Srbobranu 19. januara 1942. godine, pukovnik Jožef Graši, komandant 13. honvedske brigade sa sedištem u Somboru, otputovao je u Novi Sad. General Ferenc Feketehalmi-Cajdner, kojem su mađarski politički vrh i Generalštab poverili čišćenje Južne Bačke, upravo je njemu poverio komandu nad Drugim oružanim odredom čiji je zadatak bio čišćenje grada od novosadskih Srba i Jevreja i koji će se pretvoriti u masovni pokolj. Drugi oružani odred je bio jedinica formirana isključivo za raciju

Božić u Gračacu: Na ruševinama uspomena na Nikolu Teslu (VIDEO)

Putokazima vođeni, uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika uputismo se u Liku prkosnu, u selo Deringaj, u opštini Gračac. Tu živi porodica Miljuš, Nikola sa ocem Danom i majkom Jovankom. Uoči Božića, kao i u svim pravoslavnim porodicama, i ovdje u Lici, usijeca se badnjak. Potom se badnjak kući donosi, dok se za porodičnim stolom trpeza sprema, kaže Nikola Miljuš iz Deringaja, govoreći zdravicu.  Inače, porodica Miljuš živjela je u Deringaju sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tada Nikolin otac Dane dobija posao u Bihaću i svi se sele upravo u grad na Uni. Nikola je u Bihaću išao u školu, ali  je bio odličan košarkaš. Sve do pred rat igrao je

Milorad DodikFoto: RTRS

Dodik: Srpska – država srpskog naroda

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da je Republika Srpska država srpskog i ostalih naroda koji u njoj žive.Dodik je istakao da je Republika Srpska istorijska težnja za slobodom srpskog naroda, koji ne želi da ona bilo kome bude smetnja, već da svi u njoj žive slobodno.  „Pozivam sve na mir, stabilnost, slobodu, uvažavanje i dobar rad na dobrobit svih nas“, rekao je Dodik novinarima ispred Sabornog hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci, gdje je Svetu arhijerejsku liturgiju služio Njegova svetost patrijarh srpski Irinej povodom trećeg dana Božića posvećenog Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu. On je naveo da Republika Srpska svoj dan slavi već 26 godina, što potvrđuje da postoji

Akademik Matija Bećković

Mojkovačka bitka je deo Kosovskog boja

Mojkovačka bitka je deo Kosovskoga boja koji traje i trajaće do poslednjeg vremena. Kao što se za Kosovsku neće do kraja znati da li smo je dobili ili izgubili, tako se ni za Mojkovačku još ne zna jesmo li poraženi ili pobednici, da li je bila velika ili mala. U toj bici smenjuju se protivnici i odmenjuju imperije, samo srpski narod ostaje onaj jedan te isti i jedini. Ko nije stigao da pogine na Kosovu, čekao je Karađorđevu bunu, ko nije poginuo na Mišaru i Čegru, ginuo je na Ceru i Suvoboru, a ko je ostao živ hitao je ka Mojkovcu. Tu su ginuli poslednji od onih „što se ne šće u

Zvona dobrotvora Save

Od imetka, sticanog u teškom metalskom poslu, Sava Lozanić, zvani Majka Srbija, odvajao je za bolesne i zdrave, za horske pevače („Abrašević”), za fudbalske igrače (BSK), za umetnike u besparici, za zanatlije iz komšiluka… Ali 6. aprila 1941. u bombardovanju Beograda od njegove livnica na Dorćolu gotovo ništa ne ostade… Zvona srpskih pravoslavnih crkava svojevrstan su pokazatelj srpske slobode kroz istoriju. Zabranjivana, ućutkivana, uništavana i pretapana, uvek su ponovo iskrsavala svedočeći o našoj veri i samosvojnosti. Austrougarska je tokom Prvog svetskog rata gotovo sva naša crkvena zvona pretopila u topovsku municiju, kojom nas je njena vojska gađala. Ipak… Posle rata pojavio se zvonolivac Sava Lozanić, koji je crkvena zvona lio

Republika Srpska

Srpska danas slavi 26. rođendan

Republika Srpska danas slavi 26. rođendan.Republika Srpska osnovana je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.  Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH, nakon što su preglasani u ključnim pitanjima koja su se ticala opstanka Jugoslavije i nakon što su pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali konstutitivni status. Položaj i ovlaštenja Republike Srpske potvrđeni su u Dejtonu 1995. godine, kada je ona ustanovljena kao jedan od dva entiteta koji sačinjavaju BiH. Srpska od svog formiranja ima zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Prostire se na 24.857 metara kvadratnih, a prema podacima posljednjeg popisa iz 2013. godine, Republika Srpska ima

Episkop Ćirić je molio i za život sekretara PK KPJ za Vojvodinu

Episkopova uzaludna poseta Hortiju

Irineja Ćirića Horti je primio istog dana kada je uz njegovu saglasnost doneta odluka o proširenju racije na Novi Sad, i rekao mu da nema saznanja o zločinima u Bačkoj. Na apele Ernea Bajči-Žilinskog niko nije reagovao POSLE raspada Kraljevine Jugoslavije i mađarske okupacije Bačke koja je, praktično bez otpora, završena za svega pet dana (11-16. april 1941), oko 225.000 bačkih Srba našlo se u izuzetno teškom položaju. Masakrom 3.500 srpskih civila u Somboru, Subotici, Kuli, Sirigu, Crvenki, Novom Sadu i drugim mestima, nova vlast im je, više nego rečito, pokazala čemu mogu da se nadaju ne prihvate li, bespogovorno, vraćanje Mađarske u „hiljadugodišnje granice“, kako je govorio njen regent

Je li istina da udžbenici iz istorije uče djecu mržnji prema susjednim narodima?

Što smo naučili iz dvije medijske teme u prva dva dana 2018.; istupa Milijana Brkića i njemačke analize nastave istorije u Hrvatskoj Temeljni problem nastave istorije je u tome što promjenom društvenog uređenja 1990. godine novim vlastima nije bilo potrebno mijenjati ništa sve do polovice 20. vijeka. Oduvijek je u njima bio prisutan narativ našeg malog i herojskog naroda ili naroda u množini, koji stoji na vjetrometini istorije, napadan sa svih strana i od svih mogućih zavojevača. Uvijek osvajan, a nikad pokoren i sl. U takvoj, bazično nacionalističkoj, a samim tim i glupoj viziji prošlosti, ona se ocjenjivala iz perspektive današnjih društvenih vrijednosti, a ne iz perspektive ondašnjeg društvenog konteksta.

Spomen ploča židovskim omladincima ubijenenim 1941. u logoru Jadovno

Hapšenje 165 jevrejskih omladinaca u Zagrebu u maju 1941. godine

ČASOPIS NOVI OMANUT Zagreb, novembar – decembar 1998/5759 Narcisa Lengel – Krizman i Mihael Sobolevski: Teško je ustanoviti kojim su se redom represivne mjere u svim dijelovima Nezavisne Države Hrvatske počele provoditi. Prve su na udaru bile osobe koje su potpadale pod udar rasnih zakona (od 30. aprila 1941), zatim jugoslavenski orjentisani pojedinci, poznatiji „ljevičari“, istaknuti sindikalni funkcionari i neki komunisti, jer opšta hajka na komuniste započinje tek nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez (22. juna 1941), budući da ustaše iz taktičkih razloga do tog vremena (još je bio na snazi pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza) nisu počeli sistematski hapsiti i progoniti komuniste. Jedna od prvih

Voz-Bartul Čović

Voz u zaboravu: Lokomotiva na Glavnom kolodvoru skriva mračnu tajnu

Prohladno jutro, sipa tanka kiša, četvrtak. Nema gužve na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, ugodni monotoni glas u intervalima najavljuje odlaske i dolaske… Na izdvojenom kolosijeku, na putu prema Glavnoj pošti, izložena je crna parna lokomotiva: s bijelo obrubljenim plohama pomalo djeluje kao nacrtana; pod određenim svjetlom liči i na one animirane, antropomorfne parnjače, redovito dobroćudne protagoniste crtanih filmova. Nije neobično što se pored nje zaustavi tek poneki roditelj s djetetom. Zapravo većina Zagrepčana više i ne primjećuje izložak, o samoj lokomotivi zna još manje: „Zar to nije ona Titova? Ah ne, ta je bila plava“. „To je najstarija sačuvana parnjača koju HŽ ima u fundusu, zato je postavljena„, objašnjava nam najupućeniji

Ulica Stepe Stepanovića u centru grada biće preimenovana u Ulicu 9. januar, ovo je za Radio Trebinje potvrdio gradonačelnik Trebinja Luka Petrović.

Trebinje dobija ulicu 9. januar

Ulica Stepe Stepanovića u centru grada biće preimenovana u Ulicu 9. januar, ovo je za Radio Trebinje potvrdio gradonačelnik Trebinja Luka Petrović. On je naveo da je to ulica u kojoj je najviše institucija RS, fakulteti, Studentski centar, Elektropriveda RS, a u toj ulici gradiće se i Palata pravde. Gradonačelnik Trebinja očekuje da će ovaj prijedlog biti usvojen na januarskom zasjedanju Skupštine grada, a po Stepi Stepanoviću zvaće se ulica u krugu bivše kasarne, koja do sada nije imala naziv. (D.Č. / RADIO TREBINjE) Izvor: Slobodna Hercegovina

Najviši zvaničnici Republike Srpske položili su danas vijence na spomenik palim borcima NOR-a povodom 9.januara – Dana Republike Srpske.

Položeni vijenci na spomenik borcima NOR-a

Zvaničnici Republike Srpske i predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama BiH danas su u Banjaluci položili vijence na spomenik palim borcima NOR-a povodom 9. januara – Dana Republike Srpske. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, delegacija Narodne skupštine Srpske, delegacija Vlade Srpske, koju su činili potpredsjednici Srebrenka Golić i Anton Kasipović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klikić, delegacija Vijeća naroda Srpske na čelu sa predsjedavajućom Nadom Tešanović. U ime predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama BiH, vijence su položili srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Predrag

Delegacije opštine Novi Grad, opštinske organizacije porodica poginulih boraca, boračke organizacije, udruženja ratnih vojnih invalida, institucija i preduzeća jutros su, povodom 9. januara - Dana Republike, položile vijence i prislužile svijeće kod centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske.

Položeni vijenci kod centralnog spomen-obilježja poginulim borcima

U Novom Gradu jutros su povodom 9. januara – Dana Republike, položeni vijenci i prislužene svijeće kod centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske. Vijence su položile delegacije opštine Novi Grad, opštinske organizacije porodica poginulih boraca, boračke organizacije, udruženja ratnih vojnih invalida, institucija i preduzeća. Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača rekao je da je obilježavanje Dana Republike volja građana i obaveza vlasti. „Dan Republike treba da se obilježava dostojanstveno, da se sjetimo svih žrtava koje su pale u odbrani Srpske. Naša je obaveza da radimo i težimo tome da ovaj prostor bude dovoljan za kvalitetan život građana“, naglasio je Drljača. Predsjednik Boračke organizacije Novi Grad Marinko Gačić rekao je

handzar.jpg

SS Handžar divizija u Francuskoj

Verovali ili ne, ali tokom Drugog svetskog rata formirana 13 Vafen SS Handžar divizija, čiji su komandni sastav činili Nemci, dok su vojnici bili dobrovoljci, najvećim delom „Hrvati muslimani“ i oko desetak odsto „Hrvati katolici“ iz Bosne i Hercegovine, tada u sastavu NDH, ubrzo po osnivanju poslata je u Francusku!   Divizija je nosila SS uniforme, sa nemačkim orlom i hrvatskim grbom – crveno-belom šahovnicom, dok su na glavi imali fes sa znakom mrtvačke glave, tradicionalnom oznakom SS jedinica. Divizija je formirana 1. marta 1943. od 21.000 dobrovoljaca, od kojih je zadržano u njenom sastavu 13.000 najsposobnijih. Međutim, prema nekim hrvatskim izvorima, nastalim posle 1991, diviziju nisu činili dobrovoljci već

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.