arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Andrej Plenković

Hrvati nam traže 32, a dužni 40 milijardi evra

Vlada u Zagrebu ne odustaje od toga da pred srpskim predsednikom potegne pitanje ratne odštete. Nema reparacije bez presude međunarodnog suda o kršenju konkretne odredbe Dok predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja će biti domaćin srpskom šefu države Aleksandru Vučiću, u Zagrebu 12. i 13. februara, ne pominje da će tema njihovih razgovora biti pitanje ratne odštete, premijer hrvatske vlade Andrej Plenković i njegovi ministri od toga ne odustaju. Plenković je u četvrtak čak podsetio na član 7. Sporazuma o normalizaciji potpisanog 23. 8. 1996. u Beogradu u kom se govori da će se u roku od šest meseci potpisati sporazum za naknadu za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Kako je

„Dužijanca” je jedna od najpoznatijih gradskih manifestacija u Subotici koju organizuju Bunjevci (Foto A. Isakov)

Bunjevci ne odustaju: Traže ukidanje naredbe o nasilnoj asimilaciji

Subotica – Bunjevački nacionalni savet saopštio je danas da ne odustaje od zahteva za ukidanje naredbe iz 1945. godine kao akta nasilne asimilacije. Iz tog saveta tvrde da ne postoji nikakav identitetski spor na međudržavnom nivou između Srbije i Hrvatske, te da je izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti u Srbiji slobodno. „Mi priznajemo svakome ko se izjasnio da je Hrvat, da je pripadnik hrvatske manjine u Republici Srbiji. Poznato je da smo ispred Bunjevačkog nacionalnog saveta javno pozvali Hrvatsko nacionalno veće na saradnju. Na žalost, to je sa podsmehom odbijeno”, poručuju iz BNS reagujući na jučerašnje otvoreno pismo predsednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavena Bačića. Bačićevo HNV se, naime, protivi usvajanju inicijative

Prijedor: Pomen policajcima Foto: RTRS

Prijedor – obilježen Dan sjećanja na stradale policajce

U Policijskoj stanici Prijedor 2, obilježen je Dan sjećanja na policajce stradale u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Poručeno je da njihova herojska žrtva i doprinos u stvaranju Republike Srpske nikada ne smiju biti zaboravljeni. Mladen Gligić u decembru 1994. godine na Krupskom ratištu teško je ranjen. Kaže, ovo je prilika da se oda dužna počast njegovim saborcima koji su u tim borbama izgubili život. „Ovo se ne smije zaboraviti, zbog naših drugova, kolega, prijatelja, saboraca, koji nisu među nama i da im se na ovaj način bar minimalno odužimo“, istakao je bivši pripadnik prijedorskog CJB Mladen Gligić. Na Bihaćkom ratištu 8. februara 1994.godine stradalo je osam prijedorskih policajaca. „Ovaj datum je izabran iz

Bratunac o zločinima nad Srbima Foto: RTRS

Uskoro istraživanje zločina počinjenih nad Srbima u Drugom svjetskom ratu

Nakon objavljivanja Zbornika radova „Preispitivanje Srebrenice“, Muzej žrtava genocida iz Beograda, u saradnji sa opštinama Srednjeg Podrinja, pokrenuće istraživanje zločina počinjenih nad Srbima u Drugom svjetskom ratu na području opština Bratunac, Srebrenica, Milići ali i drugih susjednih opština u dolini Drine. Ideja je da se na osnovu ovog istraživanja snimi dokumentarni film koji će svjedočiti o stradanju srpskog naroda. „Da istražimo sve te jame koje nisu otvorene na ovom prostoru i da idemo u inicijativu snimanja dokumentarnog filma o zločinima koji su se desili na prostoru od Višegrada do Drinjače u vrijeme prodora Francetić Legije na rijeku Drinu i zločina nad srpskim stanovništvom u tom djelu“, naglasio je potpredsjednik SO

Prevlaka

Večer: Zapadni Balkan talac Hrvatske

Države Zapadnog Balkane mogle bi postati talac Hrvatske, nakon što je predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker, prilikom predstavljanja Strategije o proširenju, izričito rekao da nijedna zemlja neće moći da postane članica Unije dok ne reši bilateralne probleme. Zvanični Zagreb nema rešeno pitanje granice ni sa jednim susedom osim sa Mađarskom, piše slovenačka „Večer“. Mariborska Večer podseća da Hrvatska ima otvorena pitanja granice sa Srbijom na Dunavu, Crnom Gorom na poluostrvu Prevlaka i BiH duž gotovo cele granice inače duge više od 1.000 kilometara. U komentaru pod nazivom „Evropski Balkan“, Večer konstatuje da se istorija ponavlja i podseća da Slovenija, na primer, nije mogla da postane članica EU pre nego što reši problema sa

Ilustrativna fotografija

Protest preživelih u holokaustu ispred ambasade Poljske u Izraelu

Desetine preživelih u holokaustu ušlo je danas u kompleks Ambasade Poljske u Tel Avivu i opkolilo vozilo jednog diplomate u znak protesta zbog spornog poljskog Zakona o institutu pamćenja naroda, prenosi Beta. Tim aktom se zabranjuje okrivljavanje Poljske kao nacije za zločine počinjene u holokaustu u Drugom svetskom ratu. „Niko neće zaboraviti šta ste vi uradili“, vikali su demonstranti na diplomatu, preneli su izraelski mediji. Preživeli u holokaustu došli su sa transparentima na kojima je pisalo „Nijedan zakon ne može izbrisati istoriju“, „Poljski zakon je šamar u lice naroda Izraela“ i „Poljaci, mi se sećamo šta ste vi uradili“. Jedan demonstrant nosio je poruku „Još uvek imam noćne more zbog onoga što

Mladi Bunjevci

Hrvati brane dekret iz 1945.

Hrvatsko nacionalno veće protivi se usvajanju inicijative Nacionalnog saveta Bunjevaca za proglašenje ništavnosti akta iz 1945. o nasilnoj asimilaciji Hrvatsko nacionalno veće protivi se usvajanju inicijative Nacionalnog saveta Bunjevaca za proglašenje ništavnosti akta iz 1945. o nasilnoj asimilaciji Bunjevaca, jer bi to, kako kažu, moglo da izazove nove tenzije i animozitet između zajednice Bunjevaca koji se ne osećaju Hrvatima i hrvatske zajednice u Srbiji. Inicijativu za poništenje tog dekreta kojim je pre 73 godine Bunjevcima naređeno da se izjašnjavaju kao Hrvati, podneli su Nacionalni savet Bunjevaca i tri člana Odbora Skupštine Vojvodine za ustavnopravni položaj pokrajine:profesor novosadskog Pravnog fakulteta dr Slobodan Orlović, Zoran Vučević i Smiljana Glamočanin Varga. Prošle nedelje,

Ustaštvo nikad nije izašlo iz hrvatske politike

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin rekao je da ustaštvo i ustaše nikada nisu izašle iz politike i javnog života Hrvatske i da očekuje da će predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete Zagrebu dočekati ustaše na trgovima i pokušati da dođu do njega. „Naš predsednik ide tamo gde će ga dočekati ustaše na trgovima, koji će pokušavati da dođu do njega, kao što su došli i pokušali da ga ubiju u Srebrenici“, rekao je Vulin. On je ponovio da i dalje misli da Vučić ne treba da ide u Hrvatsku. „Tamo će se skupiti ustaše na trgovima i demonstrirati protiv njegovog dolaska, kao da njegova poseta može da donese neko

Čedomir Antić

Genocid nad srpskim narodom u NDX da bude međunarodno priznat

Istoričar Čedomir Antić rekao je Srni da bi Srbi trebalo da se izbore za to da zločin nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ kao genocid bude međunarodno priznat i da se angažuju državne institucije, da budu sabrana dokumenta, konačno popisan broj žrtava, da bi se „dobio nekakav argument pred svetom“. Antić je istakao da bi Srbi trebalo da se izbore da, baš kao što je međunarodno priznat genocid nad Romima, bude priznat i genocid nad njima. „Ta borba treba da bude slična borbi koju vode Jermeni. Tu borbu treba da vode Srbija, Republika Srpska, ako bog da i BiH, i treba da je preuzmu i neke druge zemlje

Stepinac Foto: RTRS

Ustašoizacija hrvatskog pravosuđa – Stepinac postaje svetac advokata i sudija

Univerzitet u Zadru želi da kontroverznog Alojzija Stepinca, nadbiskupa iz vremena ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, proglasi zaštitnikom sudija i advokata. Na skupu održanom na zadarskom Univerzitetu izraženo je žaljenje što Vatikan još nije proglasio Stepinca svetim i takvu odluku nazivaju „pogrešnim korakom pape Franje“. Tokom skupa iznošeni su stavovi o „komunističkom progonu Stepinca“, zatim tvrdnje o tome da je kontroverzni nadbiskup pomagao Srpsku pravoslavnu crkvu i Srbe, te da se ograđivao od ustaštva. Za Stepinca je rečeno da je „davao primjer kako se voli svoj narod, a da se, pritom, nijedan drugi narod ne ponižava ili mrzi“, prenose hrvatski mediji. Srpska pravoslavna crkva i mnogi istoričari ukazuju da je

U Novom Sadu je predstavljena knjiga "Radi ti, dijete, svoj posao" autora Momira Vasiljevića koja svjedoči o stravičnim zločinima ustaških koljača u koncentracionom logoru Jasenovac, kakve civilizacija nije zapamtila.

Predstavljena knjiga o zločinima ustaških koljača u Jasenovcu

U Novom Sadu je predstavljena knjiga „Radi ti, dijete, svoj posao“ autora Momira Vasiljevića koja svjedoči o stravičnim zločinima ustaških koljača u koncentracionom logoru Jasenovac, kakve civilizacija nije zapamtila. Vasiljević kroz priču o logorašu Vukašinu Mandrapi opisuje svu monstruoznost i surovost ustaških koljača koji ubijaju goloruke ljude, pa čak djecu i starce, i u tome uživaju. „Posle čitanja ove knjige, više nećete biti isti čovek. Kao što nisam ni ja, posle istraživanja i iščitavanja silne građe o logoru Jasenovac koja mi je trebala da bih napisao ovu knjigu“, rekao je autor sinoć, predstavljajući knjigu u prepunoj čitaonici Gradske biblioteke u Novom Sadu. Vasiljević je rekao da se Srbi stalno moraju

Major Ozne o zločinima u Beogradu 1944/45. god.

Milan Trešnjić major OZNE u penziji, Beograd Odlomak iz intervjua Milana Trešnjića, majora OZNE i nekadašnjeg generalnog konzula SFRJ u Štutgartu, objavljen u listu Krug, br. 8 od 9. marta 1999. i br. 9 od 17. marta 1999. Razgovor vodila Sonja Kovačević Oslobađanje Dedinja “Prvih petnaest dana po ulasku u Beograd, Ozna je bila jedini sud i zakon. Za to vreme je likvidirano nekoliko hiljada saradnika okupatora i građana. Ja se ne osećam krivim, iako sam u tome učestvovao.” … Oktobar je 1944. godine Ušao sam u Beograd na konju, nije bio beo, ali je bio prelep. U Mladenovcu me je opkolila jedinica Rusa i sa uperenim puškama tražila da

CC0 / marijanana

Hoće li Vučićev iznenadni manevar preobratiti Hrvate

Francuska i Nemačka su iza sebe imale veoma krvav, ali završen rat u kome se znalo ko je pobednik, ko plaća reparacije i ko ih prima. Između Srbije i Hrvatske rat nije završen. Srbija i Hrvatska nemaju sukobe oko budućnosti, konstatovao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predložio moratorijum od šest meseci na rasprave o temama iz prošlosti. Tokom predstojeće posete Zagrebu, napomenuo je Vučić, hrvatskoj predsednici Kolindi Grabar Kitarović će podneti konkretne predloge za poboljšanje srpsko-hrvatskih odnosa. „Hajde da se dogovorimo da u narednih šest meseci — i da to kažemo — ne govorimo o tome, tome i tome, ili pre nego što izađemo s bilo čime, da se pokušamo čuti i da svaki put spustimo tonus, i jedni i drugi“, rekao je Vučić. Teško je pobeći od prošlosti Takva

Denzel protiv Morgana — holivudski rat zbog Rusije i Srbije

Slučajan „sukob“ dve holivudske zvezde, Morgana Frimana i Denzela Vošingtona, zapalio je internet u Srbiji. Dok je Friman pričao staru klintonovsku verziju rata u Bosni, dotle je Vošingtonova izjava, slučajno data u isto vreme kada je emitovan Frimanov film, došla kao neka vrsta satisfakcije. Angažman javnih ličnosti u političkom životu nije ništa novo, pogotovo glumaca, koji svojom popularnošću jemče za kredibilitet kandidata ili političke opcije koju podržavaju. U demokratskoj utakmici, politički angažman javnih ličnosti je uobičajen, koliko u Americi, toliko i u Srbiji, ali političke izjave američkih javnih ličnosti imaju većeg odjeka s obzirom na njihovu planetarnu popularnost i na to da američka politika ima odjeka u celom svetu. Poslednjih dana su tako dva politička stava, koja su izrekla

Nikola N. Živković: Sajmište je bilo pretvoreno u nemački logor

Recenzija knjige „Istorija Nemačkog ministarstva inostranih dela – nemačke diplomate u vreme Hitlera i Zapadne Nemačke“ (Eckart Conze, Norbert Frei, Peter Hayes und Moshe Zimmermann: „Das Amt und die Vergangenheit: Deutsche Diplomaten im Dritten Reich und in der Bundesrepublik“; Verlag: Karl Blessing Verlag; 2010 München, S. 879)  Savezna Republika Nemačka, kao što se vidi, preveo sam kao „Zapadna Nemačka” da ne dođe do zabune. Jer i današnja ujedinjena Nemačka ima isto ime. A knjiga se bavi istorijom nemačke diplomatije između 1933. i 1970, a ona se ne odnosi na Demokratsku Republiku Nemačku, dakle Istočnu, već na Zapadnu, sa glavnim gradom Bonom. Čim se knjiga pojavila, izazvala je veliko interesovanje javnosti.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.