arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sijekovac ,pravoslavna crkva (Foto/ilustracija)

Danas obilježavanje 26 godina od stradanja Srba u Sijekovcu

 U Sijekovcu kod Broda danas će biti odata počast za 46 Srba iz ovog mjesta koje su prije 26 godina ubile regularne snage Hrvatske, zajedno sa paravojnim muslimansko-hrvatskim formacijama iz tadašnje Republike BiH. Liturgija će biti služena od 9.30 časova, u 10.30 časova parastos poginulim srpskim civilima, u 11.00 časova je predviđeno polaganje vijenaca na spomen-ploču, a obraćanje zvaničnika od 11.10 časova. Savanović je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da je u Sijekovcu 1992. godine ubijeno više od 70 Srba, te da su agresija oružanih hrvatskih snaga na Srbe u BiH i ovaj pokolj u opštini Brod najavili početak rata u BiH. “Regularne snage vojske Hrvatske prešle su

Novi Sad: Predstavljanje knjige – Bokelji na strani Srbije u Prvom svjetskom ratu

U čitaonica Gradske biblioteke (Dunavska 1) u Novom Sadu u ponedeljak, 26. marta 2018. godine sa početkom u 19 časova održaće se predstavljanje knjige – BOKELjI NA STRANI SRBIJE U PRVOM SVJETSKOM RATU u izdanju SPKD „PROSVJETA“ iz Herceg Novog. Autor knjige je dr Milan Gulić, doktor istorijskih nauka, saradnik Instituta za savremenu istoriju iz Beograda. O knjizi govore: dr Milan Micić dr Milan Gulić, autor Knjiga govori o srpskim ratnim dobrovoljcima u Prvom svetskom ratu iz Boke, Grblja, Paštrovića, Brajića, Maina… Dr Gulić je u knjizi naveo 1054 imena dobrovoljaca pobrojavši ih po opštinama iz kojih su dolazili : hercegnovske, risanske, kotorske, tivatske i budvanske. Knjiga ostaje kao trajno svedočanstvo

Ćuprija

Najgore izjave o nama za vreme bombardovanja: Srbi su bolestan narod; Molim se da se vatra nebeska obruši na Srbe; Narod sa težnjom ka prostakluku

Brojni svetski državnici NATO alijanse i i tadašnje uticajne ličnosti podržale su bombardovanje SRJ. Ovo su neke od najpoznatijih izjava: Odluka o bombardovanju Srbije i Crne Gore doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN. Naredbu je američkom generalu Vesliju Klarku, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana. Brojni svetski državnici NATO alijanse i i tadašnje uticajne ličnosti podržale su bombardovanje SRJ. Ovo su neke od najpoznatijih izjava: – Trebalo bi da bombardujete Srbe – papa Jovan Pavle Drugi. – Srbi su narod bez zakona i bez vere. To je narod razbojnika i terorista – Žak Širak. – Molim se da se vatra nebeska

Milan Nedić / Foto Arhiv VN

Nastavak procesa po zahtevu za rehabilitaciju Milana Nedića

Postupak po zahtevu za rehabilitaciju srpskog premijera za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu Milana Nedića nastavlja se sutra pred Višim sudom u Beogradu Postupak po zahtevu za rehabilitaciju srpskog premijera za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu Milana Nedića nastavlja se sutra pred Višim sudom u Beogradu saslušanjem poslednjeg predloženog svedoka – istoričara Aleksandra Stojanovića. Ovaj postupak je iniciran 2008. godine, ali je rasprava pred sudskim većem, kojoj prisustvuje i javnost počela u decembru 2015. godine, od kada je sud saslušao četiri svedoka i pet istoričara. U sudu su za Tanjug ranije rekli da je ostalo da se ispita još jedan istoričar, pa ako predlagači rehabilitacije ne budu imali

Bratislav Miladinović / Print screen Youtube

Izabrali smo život i spasili dušu

Bratislav Miladinović, doktor Gaja iz Aleksinca u jednom trenu je izgubio tri najrođenija člana porodice Aleksinac – Kada vam život nanese bol, žal i tugu, pred vama su dve mogućnost: da izgubite veru u pravdu i Boga ili da nastavite da živite u nadi da će pravda biti zadovoljena ako ne na zemaljskom u nebeskom životu. Izabrao sam život i svoju dušu sačuvao, ovim rečima se sinoć svojim sugrađanima obratio Bratislav Miladinović, doktor Gaja iz Aleksinca kome su NATO bombe u jednom trenu ubile sestru Snežanu, oca Dragoljuba i majku Ljubicu a teško ranile ćerku Dijanu, sina Marka i suprugu Vukicu. – Živim i borim se da prevaziđem bol, borim

Najstariji crtač stripova na svetu: Borivoj Dovniković Bordo

Crteži me spasli ustaškog noža

Život Borivoja Dovnikovića Borda protkan je planetarnim uspehom u svetu crtanog filma, stripa i animacije, ali i izbeglištvima i stradanjima u ustaškim pogromima. Borivoj Dovniković rođen je 12. decembra 1930. u Osijeku, osnovnu školu polazio je u rodnom gradu, ali i obližnjem Čepinu, te u Dalju. Izbeglištvo je obeležilo njegovo detinjstvo u Drugom svetskom ratu, kada je 1941. sa ocem iz rodnog Čepina u Slavoniji prebegao u Šabac i Beograd, ali i stare dane, kada je od građanskog rata 1991. potražio spas u Beču. I prvi i drugi put spasao ga je crtački talenat, ubeđen je Bordo. Između dve bežanije sticao je slavu u svetu crtanog filma i stripa. Nedeljko

Javno streljanje narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića u Nikšiću 5. maja 1942. Godine Foto: commons.wikimedia.org

Simbol prkosa sili i smrti (3): Fotografije kriju ubice

U tome je posebno zanimljiva bila priča pisca Vukašina Perovića, inače oca Slavka Perovića, nekadašnjeg lidera bivšeg Liberalnog saveza Crne Gore. Velika polemika U velikoj polemici koja se pre tridesetak godina razvila oko biografije Blaža Bajovića, predratnog pravnika i oficira bivše jugoslovenske vojske iz Župe nikšićke, i njegove uloge u Narodnooslobodilačkom pokretu – grupa od 11 prvoboraca, narodnih heroja, generala i visokih vojnih i partijskih rukovodilaca iz tog kraja je tvrdila da je Bajović bio rodoljub i da su ga kao takvog Italijani streljali u Beranama, a boračka organizacija iz Župe i tadašnje boračko, pa i partijsko rukovodstvo iz Nikšića, da je bio izdajnik koji je dezertirao iz partizana –

Čarls Keter

“Srbi, izvinite. Volim vas”

– Izvinjavam se zbog nelegalnih postupaka koje je moja zemlja počinila vašoj zemlji i vašem narodu. Molim se za to da se krivci jednog dana budu prinuđeni da odgovaraju pred sudom za svoje nečasne i odvratne zločine protiv vašeg naroda – poručio je srpskom narodu Amerikanac Čarls Keter, poznat po svom blogu i video snimcima kojima već godinama promoviše Srbiju, oglasio se povodom godišnjice NATO bombardovanja naše zemlje. U tekstu koji je postavio na svom Fejsbuk profilu, Amerikanac koji već godinama živi u Srbiji, podsetio je veliki broj svojih prijatelja i pratilaca na toj društvenoj mreži da je, na današnji dan, počelo bombardovnanje Srbije od strane zemalja članica Severnoatlantske alijanse.

Ustaše odvode Srbe na Baniji 1942.

Zagreb želi da iz Srbije “izvuče” arhivu o NDH

– Hrvatska već duže vrijeme preko Komisije za suksesiju pokušava da dođe do dokumentacije o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ koja je pohranjena u arhivima u Beogradu, pišu “Večernje novosti”. Riječ je o ključnim dokumentima o ustaškim logorima i zločinima, koje su činili pripadnici njihovih formacija, diplomatskoj aktivnosti tadašnjeg Zagreba, funkcionisanju policije, domobrana, državnih institucija i lokalnih samouprava, kao i više od 200 filmova koji su snimljeni u NDH. Dio tih dokumenata nalazi se i u Vojnom arhivu i Ministarstvu spoljnih poslova, filmovi su u Jugoslovenskoj kinoteci, a manji broj dokumenata je u Arhivu Vojvodine u Novom Sadu. “Večernje novosti” pišu da Srbija tome uspješno odolijeva sa jasnim obrazloženjem da se

Aleksinac posle bombardovanja 5. aprila

Boli kao da je bilo juče, bombe mi ubile najmilije

Reporter “Novosti” u Aleksincu sa porodicom Nikolić na dan sećanja na žrtve NATO agresije koja se desila pre 19 godina. U jednom danu izgubila sam sestru, ujaka i ujnu, kaže Mirjana. Grad više puta bombardovan, poginulo 24 ljudi Devetnaest godina je prošlo, a ja i danas, čini mi se, mogu da čujem jauke i da osetim miris zgarišta od bombi koje su u trenu uništile pola Aleksinca, odnele pregršt nevinih života – kaže Aleksinčanka Mirjana Nikolić, koja je u NATO agresiji u jednom danu izgubila sestru, ujaka i ujnu. Drhtavim glasom Mirjana opisuje taj tragični dan: – Živeli su u Žitkovcu, ali sudbina ih je tog kobnog 5. aprila dovela

Foto: Tanjug

Sećanje na NATO bombardovanje u Aleksincu – Vučić: Srbija je uspela da se podigne iz pepela i samo traži da bude svoja na svome i ništa više(VIDEO)

Na današnji dan se navršava 19 godina od NATO vazdušnih napada na Srbiju, odnosno SRJ. Državna ceremonija Dana sećanja, koju predvodi predsednik Aleksandar Vučić Na današnji dan se navršava 19 godina od NATO vazdušnih napada na Srbiju, odnosno SRJ. Državna ceremonija Dana sećanja, koju predvodi predsednik Aleksandar Vučić, počela je u Aleksincu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Vlade Ana Brnabić prisustvuju Danu sećanja koji se obeležava na platou ispred Centra za kulturu i umetnost u Aleksincu. Ovaj mali grad na jugu Srbije gađan je šest puta tokom 78 dana NATO agresije i tom prilikom je poginulo 11 osoba. Naziv ceremonije je “Oprostićemo, ako budemo mogli, zaboraviti, samo ako nas

Malagurski: Gledajte film o Kosovu onlajn!

Dragi prijatelji, 24. marta 1999. godine počela je zločinačka agresija NATO pakta protiv SR Jugoslavije – Srbije i Crne Gore. Povodom godišnjice, od ovog trenutka možete da gledate dokumentarni film “Kosovo: Momenat u civilizaciji” onlajn klikom na ovaj link: GLEDAJ FILM Kad vam se otvori stranica, možete prvo da pogledate trejler filma, a onda kliknite na “Rent” da biste iznajmili film na 24 sata ili na “Buy” da biste ga gledali neograničeno ili skinuli. Film je na engleskom jeziku, a postoje opcije za sledeće titlove: srpski (ćirilica i latinica), nemački, švedski, španski, ruski, francuski, slovenački, grčki. Sva prikupljena sredstva se ulažu u nove filmske projekte. Širite dalje! Srdačan pozdrav, Boris Malagurski Režiser, producent

Navodi o masovnoj grobnici u Nikšiću: Policija preduzela početne aktivnosti

Novinarka Srpske radio i televizije u Podgorici, Ljubica Gojković, zatražila je od građanske kontrole policije da prati i ocijeni postupanje policije povodom objavljenih saznanja o navodnom postojanju masovne grobnice, iz Drugog svjetskog rata, u opštini Nikšić.  Ona je ukazala da je dnevni list “Dan”, krajem februara 2018, objavio opširan tekst o navodnom postojanju masovne grobnice koja datira, prema pretpostavkama, iz perioda Drugog svjetskog rata. U tekstu se pominje i poziv Upravi policije i Tužilaštvu da adekvatno reaguju ali do danas javnosti nijesu poznate njihove radnje i aktivnosti. Novinarka Gojković se obratila Savjetu za građansku kontrolu rada policije kako bi se provjerilo postupanje Uprave policije u konkretnom slučaju u smislu blagovremene

Ivana sa majkom Milicom

Bolno sećanje Ivane Mitić: Šestoro su nam ubili, u trenu

Bolno sećanje Ivane Mitić (33) iz Surdulice. Moj brat Miomir imao je 17 godina, s njim su stradali ujak, ujna, njihovo dvoje dece i baka Znala sam zašto zovete. Strahovala sam od ovog poziva. A, opet…nekako mi je lakše. Neko se seća naše tragedije. Ivana Mitić (33) iz Surdulice imala je petnaest godina kada joj je “Milosrdni anđeo” ubio rođenog brata Miomira, baku Stamenu, ujaka Aleksandra i ujnu Vesnu, njihovu decu, Miljanu (15) i Vladimira (12) Milića. Svi su ubijeni u trenu, u jednom naletu NATO bombardera. Ivana se seća svega. I, ona danas, majka trojice prelepih dečaka, Stefana, Dušana i Pavla, priča sinovima o porodičnoj tragediji. Da oni ne

© Foto: Youtube/RT (screenshot)

Krivična prijava zbog učešća Bundesvera u bombardovanju Srbije

Nemački advokat Vilfrid Šmic podneo je krivične prijave protiv svih poslanika Bundestaga i članova Vlade koji su 16. oktobra 1998. glasali za učešće Bundesvera u bombardovanju Srbije, objavio je „Dojče vele“. DV navodi da je, prema nekim svedočenjima, posebnu važnost za odluku o početku bombardovanja SR Jugoslavije pre 19 godina imao pristanak Nemačke na intervenciju. „Poštovane dame i gospodo, zbog slanja jedinica Bundesvera u Srbiju i svih ostalih postupaka koji su u potonjem periodu doprineli održavanju te misije Bundesvera podnosim krivičnu prijavu“, piše na početku pisma koje je Šmic uputio Saveznom državnom tužilaštvu u Karlsrueu 16. marta ove godine. DV navodi da „ovo nije prvi pravni poduhvat zbog učešća Nemačke u bombardovanju SR Jugoslavije bez mandata UN, ali je svakako najambiciozniji“.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.