arrow up
Milan Milaković (Foto: facebook)

Milaković: Dan ustaškog pokolja u Drakuliću proglasiti Danom žalosti

Potpredsjednik Skupštine Grada Banjaluka Milan Milaković podnijeće iduće sedmice gradskom parlamentu inicijativu da se danom žalosti na području grada proglasi 7. februar, dan kada su 1942. godine ustaše poklale oko 2.300 Srba, među kojima 551 dijete, u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac. „Inicijativu predlažemo imajući u vidu da tog dana građani Banjaluke treba da izraze počast svim žrtvama ovog pokolja, koji se ne smije zaboraviti“, izjavio je Srni Milaković, koji je danas pristustvovao parastosu u banjalučkom naselju Drakulić, gdje se obilježava 75 godina od ustaškog pokolja. Svake prve nedjelje u februaru služi se parastos i zaupokojena liturgija u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću, a prvi

Nikola Tesla

Školu u Kanadi nazvati po Tesli

Inicijativa Srba iz Hamiltona da jedna od srednjih škola u ovom gradu ponese ime po slavnom srpskom naučniku Nikoli Tesli Srpska zajednica iz Hamiltona u Kanadi pokrenula je peticiju da jedna od srednjih škola u ovom gradu ponese ime po slavnom srpskom naučniku Nikoli Tesli. Ovu ideju do sada je podržalo više od 2.500 Srba i njihovih kanadskih prijatelja. Iza ove ideje stoji „Obrazovna korporacija Nikola Tesla“, čiji predsednik Veroslav Đurović očekuje da će srednja škola pod novim imenom postati i svojevrsni obrazovni centar srpske zajednice Hamiltona. – Sličnom akcijom izborili smo se da naš grad, koji se nalazi na pola puta od Toronta do Nijagare, povodom 160. godine od

Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću jutros je počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja Srba u tom banjalučkom naselju, kao i u obližnjim mjestima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac.

U Drakuliću počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja

Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću jutros je počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja Srba u tom banjalučkom naselju, kao i u obližnjim mjestima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac.  Liturgiji prisustvuju direktor republičkog Sekretarijata za vjere Dragan Davidović, predstavnici grada Banjaluke, potomci žrtava ovog ustaškog pokolja i brojni građani Banjaluke. Nakon liturgije, kod Spomen-kosturnice u Drakuliću u 12.00 časova biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori. Ustaše su u rano jutro 7. februara 1942. godine izvršile pokolj Srba u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima, ubijeno je

Skulpture Katarine Tripković i crteži Dragana Jelovca sa izložbe „Jasenovac – pravo na nezaborav” (Foto N. T.)

Šta su Italijani i Nemci pisali o logorima u NDH

U svojoj knjizi „Jugoslavija 1941” Italijan Salvatore Loi piše da je Srbin bio kriv za jedan „ogromno sraman zločin” – što se rodio kao Srbin Ranka Šukunda, rođena Bilić 1933, a preminula prošle godine, sa svega svojih devet godina bila je zatočenik logora Stara Gradiška u NDH. Njena starija sestra Anka imala je 18 kada je ubijena u Jasenovcu. Partizani su 1943. bili nadomak toga da oslobode logor u Staroj Gradiški i vlasti logora su se povlačile. Ranku je tada uzeo jedan domobran i odveo svojoj kući. Tako je Ranka odrasla s ambivalentnim osećanjima. Sa setom i nežnošću sećala se Hrvata koji su joj spasili život i odnosili se prema

strpci_1942.jpg

75 godina od pokolja u Štrpcima kod Prnjavora

Na današnji dan, 7. februara 1942. godine, navršava se tačno 75 godina od ustaškog pokolja Srba, uglavnom žena i djece u prnjavorskom selu Štrpci. Ovaj zločin se dogodio na isti dan kada i najveći hrvatski zločin u jednom danu u toku Drugog svjetskog rata, odnosno zločin genocida u banjalučkim selima Drakulić, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac kada je usmrćeni između 2.300 i 2.700 Srba, od čega 551 dijete. U spomen-hramu Svetog Jovana Bogoslova u štrbačkom zaseoku Ganinci, danas je služena zaupokojena liturgija i pomen za sve nevino postradale u februaru 1942. Događaj koji se zbio prije ravno 75 godina je u narodu našeg kraja izblijedio, te je ovo jedan od načina da se molitveno

Danas parastos ubijenim Srbima u Drakuliću

Služenjem liturgije i parastosa, te polaganjem vijenaca na spomenik u banjalučkom naselju Drakulić danas će biti obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja nad srpskim stanovništvom u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. Obilježavanje počinje u 9.00 časova služenjem Svete liturgije u Spomen-hramu Svetog Velikomučenika Georgija u Drakuliću, rečeno je Srni u Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Drakulić. U 12.00 časova kod Spomen-kosturnice u Drakuliću biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori. Ustaše su u ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. izvršile pokolj nad srpskim stanovništvom u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima,

Logor na Starom sajmištu

Jevrejska zajednica će se žaliti Strazburu?

Sud odbio zahtev za uključivanje u Nedićevu rehabilitaciju. Dajč: Loša poruka Odbija se zahtev Saveza jevrejskih opština Srbije i Jevrejske opštine Beograd da učestvuju u postupku rehabilitacije Milana Nedića, u svojstvu umešača. Ovo je odlučio, 27. januara, Viši sud u Beogradu. Odluka je izazvala pravu buru u jevrejskoj zajednici, a mogu se čuti i najave da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. U obrazloženju, sudija Anđelka Opačić navodi da je rehabilitacija vanparnični postupak, koji ne poznaje suprotstavljene stranke, pa samim tim ni instituciju umešača, koji bi stupio u parnicu bilo na strani jedne ili druge strane. U konkretnom slučaju, nema protivnika predlagača rehabilitacije (a to su

Parastos u Drakuliću, 01. februara 2015. Foto: D. Borković

Ovdje upravo anđeli Božiji plaču

Besjeda Oca Srđana Roljića na parastosu u Drakuliću Pomaže Bog, draga braćo i sestre! Sabrali smo se na ovom svetom mjestu stradanja. Sveti vladika Nikolaj o stradanju pravoslavnih Srba upečatljivo svjedoči: “Pitao me jedan Rus, koliko je žrtava dala Srbija u prošlom ratu. Jednu četvrtinu svoga stanovništva, odgovorio sam. A koliko to iznosi? pitao je on dalje. To je, rekoh mu, više nego sve stanovništvo Albanije. Ili to je kao kad bi Italija ili Francuska žrtvovale po 10 miliona, ili Nemačka preko 15 miliona, ili recimo kad bi Amerika izgubila 30 miliona, ili Rusija 40 miliona, ili Indija 90 miliona, ili Kitaj 100 miliona. Tek tada je taj dobri brat

Dječji logor u Staklani, Sisak, 1942. Foto: JUSP Jasenovac

Stradala 721. 000 Srba, što je 80 odsto ukupnih gubitaka

U Drugom svjetskom ratu, na području današnje BiH, stradala je 721.000 Srba, muslimani su imali 68.000 stradalih, a Hrvati 24.000. Posljedica svega je radikalna promjena demografske slike, navodi Direktor beogradskog Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku Milivoje Ivanišević. Priredila: Vesna ŠURBAT Tokom Drugog svjetskog rata, na području današnje BiH, od 904.000 stradalih – 721.000 su Srbi, koji su činili gotovo 80 odsto ukupnih gubitaka, ističe istoričar Milivoje Ivanišević. Muslimanski gubici u BiH iznosili su 68.000 lica, odnosno 7,5 odsto, a hrvatski 24.000 ili 2,7 odsto od ukupnih gubitaka BiH. Stradala su i 11.024 Jevreja. Ivanišević ukazuje da je razlog za prikrivanje srpskih gubitaka to što su pokazatelji prvog

Hrvatska otvara arhive iz perioda bivše SFRJ

Hrvatska priprema usvajanje izmene zakona koje će omogućiti otvaranje arhiva iz perioda bivše SFRJ, do 22. decembra 1990. Očekuje se da će to ujediniti, inače, veoma podeljeno hrvatsko društvo. Predlagač izmena zakona je Most nezavisnih lista, manja članica vladajuće koalicije, na čijem je čelu Božo Petrov, koji je i predsednik Sabora. Petrov u intervjuu za zagrebački Večernji list objašnjava da je hrvatsko drustvo opterećeno podelama koje, kako kaže, uglavnom počivaju na iskrivljenim činjenicama i namerama zbog sticnja pollitičkih poena. Te podele, prema njegovim rečima, deluju destruktivno na celo društvo u odnosu na samo suočavanje s istinom, što omogućava manipulaciju podacima, osobama, ali samo u svrhu jeftinog i ličnog interesa. –

Antikorupcijski protesti

Posle demonstracija u Rumuniji: Vigemark priziva proteste u Bosni?!

Posle dešavanja u Rumuniji, specijalni predstavnik EU osvrnuo se na korupciju u Bosni i Hercegovini. Ivana Marić: Poruka upućena političarima i međunarodnoj zajednici Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH ambasador Lars-Gunar Vigemark zapalio je društvene mreže komentarom na „Tviteru“: „Da li bi i u BiH moglo da se dogodi ovako nešto?“ Komentar Vigemarka odnosio se na najnovija dešavanja u Rumuniji, na velike antikorupcijske proteste građana u ovoj zemlji koji se ne slažu sa odlukama vlasti i sa uvođenjem blagih kazni za koruptivna dela. Sagovornici „Novosti“ kažu da građani u BiH jesu dosta pasivni kad je u pitanju borba protiv korupcije, ali i dodaju da Vigemark ne bi trebalo otvoreno da

Mrkonjić Grad: Spomen ploča Foto: RTRS

Mrkonjić Grad: Obilježena 21 godina od povratka stanovništa na ognjišta

U Mrkonjić Gradu danas je, povodom Dana opštine i 21 godine od povratka stanovništva na svoja ognjišta, u kapeli Svetog apostola Marka na pravoslavnom groblju služen parastos za sve stradale u proteklom ratu. Nakon parastosa, brojne delegacije položile su vijence na spomen-obilježje masovne grobnice i centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske na Trgu srpske vojske. Obilježavanju je prisustvovao i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, koji je rekao da se dan povratka u Mrkonjić Grad obilježava nizom manifestacija, te podsjetio na strašne razmjere zločina nad Srbima na ovom području u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu – ljudske žrtva i materijalna razaranja. „Ta prva slika, prvi dojam kad smo

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

U Gospiću je odpočelo masovno hapšenje Srba već 11. aprila 1941.

Povjerio mi je Mila Stilinović, da ih voze u Janjče i tamo ih streljaju i kolju i bacaju u jamu Izjava Drage Stilinovića i Mate Antonovića o uspostavljanju ustaške vlasti u Gospiću, prvim hapšenjima, kaznionici Okružnog suda, zlostavljanju i ubijanju Srba u aprilu i maju 1941. godine. Ja Stilinović Drago bio sam 1941. općinski namještenik kao pisar općine Gospić. Dana 10. aprila 1941. g. nalazio sam se u službi u općini kao dežurni i oko pet sati poslije podne, došli su u prostorije općine s lijeva prvi kat gdje sam se ja nalazio i tadanji bilježnik Ive Stilinović: Josip Samardžija, Lovre Duić mlađi i Zvonko Janjić, te su od nas

Ratko Dmitrović

Lojolina deca

Ovde su karte davno podeljene, sve je nacrtano i sve jasno. Srpska šansa leži u jednoj od metoda Miloša Velikog Ko misli da bi Srbija nešto dobila da sada, danas, u ponedeljak, prizna nezavisnost Kosova, taj ništa ne razume ili razume vrlo malo. Nakon tog priznavanja, već sutradan Vučića i Nikolića zaskočio bi zadatak da što pre pošalju ambasadora Srbije u Prištinu, da odrede zgradu u centru Beograda za kosovsku ambasadu. Pa onda glasanje za prijem Kosova u Ujedinjene nacije, FIFA, Savet Evrope… i ohoho toga. Zauzvrat Srbija bi dobila… duplo golo. Ništa. Kao što nije dobila ni za jedan ustupak do sada, počev od onih koje je činio Slobodan

Piše: Ljuban Karan

Obaveštajne igre SAD na Balkanu još nisu zaustavljene

Američki predsednik Donald Tramp imao je stotinu razloga da se pravo sa inauguracije sjuri u sedište Centralne obaveštajne agencije, CIA. Shvatio je da ga protivnici podrivaju upravo preko najsnažnijih institucija državnog aparata. Zato je promenio ne samo rukovodstvo nego i način rukovođenja ovom agencijom, priključivši je Savetu za nacionalnu bezbednost. On je prvi američki predsednik koji praktično mora da preotima američki obaveštajno-bezbednosni sistem i da se bori za njihovo poverenje jer su ga službenici CIA pod uticajem bivše garniture smatrali protivnikom, a ne novim šefom. Čini se da se Tramp potpuno koncentrisao na CIA, a zanemario Obaveštajnu odbrambenu agenciju, DIA, odnosno vojnu obaveštajnu službu. To bi moglo da se pokaže

NAJNOVIJE VIJESTI

Pokrštavanje

Nedugo poslije tih događanja, dođe neki službenik i kaže da popisuje pravoslavce

Geografska karta Grubišnog Polja i okoline

Geografska karta Grubišnog Polja i okoline   < Prilozi uz knjigu                                        Sadržaj                                         Aprilske žrtve

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.