arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Aleksandar_Vulin_4.jpg

HRVATSKA MORA DA SE OPREDIJELI IZMEĐU BLAJBURGA I ŽRTAVA USTAŠA

Ministar za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Srbije Aleksandar Vulin rekao je da će Hrvatska morati da se opredijeli, da li da njeguje vrijednosti Blajburga i strijeljanih ustaša ili vrijednosti pobijene jasenovačke djece i ustaških žrtava. „Ne može ista država da donese venac i u Blajburg streljanom ustaši, i da kaže da on zaslužuje poštovanje i sećanje, i da ista ta država odnese venac zaklanom jasenovačkom detetu i da kaže da i ono zaslužuje sećanje i poštovanje“, rekao je Vulin. On je ponovio da je Blajburg najveće okupljalište fašista u Evropi i da tu istinu ništa ne može da promijeni, te da je posebno žalosno i opasno što se

Predsednik UG "Jadovno 1941" Dušan J. Bastašić Foto M. Filipović

Bastašić: Sramota je što Srbi o tuđim žrtvama znaju više nego o svojim

Predsednik UG „Jadovno 1941.“ Dušan J. Bastašić o manjkavosti istorijskih udžbenika i genocidu nad Srbima: Zaborav plodno tle da se zločini ponove. U udžbenicima istorije opširnije o Avnoju nego o ustaškim krvnicima Već mesec dana u Republici Srpskoj traje polemika oko edukacije profesora istorije i srpskog jezika, koja se obavlja u sklopu programa „Obrazovanje o Holokaustu, genocidima nad Srbima i Romima u NDH i prevenciji genocida“. U Srpskoj se povela rasprava da li se seminari rade na kvalitetan način i da li će ubuduće đaci znatno više učiti o genocidu nad Srbima u NDH ili će fokus više biti na Holokaustu nad Jevrejima. Dušan J. Bastašić, predsednik Udruženja građana „Jadovno

Foto: P. Mitić

Srđa Penezić: Ne mogu da poverujem da su mog oca Krcuna ubili

Reditelj Srđa Penezić za „Novosti“ o misterioznoj pogibiji oca, njegovoj neistraženoj zaostavštini, burnoj istoriji i pobednicima… Moj otac Slobodan Penezić Krcun nije ubijen! Sklon sam da verujem, za razliku od moje majke i nekih drugih ljudi, da saobraćajna nesreća kod Lazarevca, u kojoj je tata poginuo, nije bila inscenirana. Ne mogu da zamislim da bi tadašnja vlast mogla da izvede tako preciznu operaciju, a da je niko do današnjih dana ne razotkrije. Ovo za „Novosti“ kaže reditelj Srđa Penezić, sin jednog od najkontroverznijih srpskih političara, čiji život i nikad do kraja razjašnjena smrt i dalje predstavljaju jednu od najvećih misterija Brozovog vremena. Dok kišno popodne provodimo u jednom beogradskom restoranu,

Videospomenik: Zavještanje u Banjoj Luci

„Neko će ostati živ od nas, neće dati Bog da svi nestanemo. Tako je i bilo.“ Na toj rečenici, jednog od aktera, počiva film „Zaveštanje“ o genocidu i Holokaustu na prostoru Nezavisne države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Dokumentarac Ivana Jovića iz Beograda o stradanju Srba premijerno je prikazan publici u Banjoj Luci na Svjetski dan pobjede nad fašizmom. Nakon što sam ga pogledala, ne vidim ni jedan razlog da to, prvom prilikom, ne učine svi oni koji drže do svog porijekla i ljudskog dostojanstva -na bilo koji dan. Upravo toga se držao i autor Ivan Jović kada se upustio u borbu za spasavanje sjećanja jedne srpske generacije od

Velimir Ilić u svom stanu na Petlovom brdu, sa pejzažima iz Norveške, Foto N. Fifić

Ispovest srpskog logoraša: Najgori je bio dan koji svane

Velimir Pavlović (96), internirac u Norveškoj, uoči 75 godina od progona Srba u ovu zemlju. Od 5.000 srpskih zarobljenika u logoru „Karasjok“, u prvoj godini njih 72 odsto brutalno ubijeno U Norveškoj se sledećeg meseca obeležava 75 godina od dolaska srpskih ratnih zarobljenika u tu zemlju. Od 4.268 identifikovanih mučenika koji su na severu kontinenta pravili državi Norveškoj put ka Finskoj i ka Polarnom krugu (današnji put E 6), vratilo se samo oko 1.000. U prvoj godini od juna 1942. do istog meseca 1943. na najsvirepiji način pobijeno je 72 odsto dovedenih! Takvu stopu smrtnosti nisu imali ni najozloglašeniji nacistički logori. Velimir Pavlović (96) poslednji je u Beogradu iz tog

Napad na kolonu direktno je prenosila lokalna TV , Foto: Privatna arhiva

25 godina od „Tuzlanske kolone“: I pravda stradala „u zasedi“

Četvrt veka od ubistva pripadnika JNA u „Tuzlanskoj koloni“, za masakr niko nije odgovarao. Mučki, dok su se povlačili iz kasarne, ubijeno 59 vojnika, ranjena 44 Sećam se, bilo je tačno 18.50, tog 15. maja 1992, kada je iz naše kasarne pokrenuta kolona. U njoj su vladali muk i tišina, samo se čulo brujanje motornih vozila. Kao da se međusobno nadjačavaju čiji će zvuk biti prodorniji, umesto vojničkog koji je zamro. Iznenada, kao da smo naslutili – zapucalo je sa svih strana. Fijuci metaka i geleri od ručnih bombi su počeli da nas buše. Nastala je panika i metež među nama. Jauci ranjenih i vrisak živih vojnika su se stapali

Današnje obilježavanje Dana odbrane Ilidže je započelo parastosom za poginule i umrle borce u Crkvi Svetog Save u Blažuju, gdje su se borci okupljali prije i u toku borbenih dejstava, nakon čega je održan parastos i položeni vijenci na spomenik u naselju Dobrinja četiri

Šehovac: Borci ne mogu zaboraviti poginule saborce

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije „Ilidžanski borac“ iz Istočne Ilidže Goran Šehovac izjavio je danas da nijedan preživjeli borac, kojem su ginuli i na rukama umirali saborci, nikada ne može da zaboravi ratne strahote kroz koje su prošli. „Kao muškarac i borac, uvijek zaplačem. Sjećanja na našu nastradalu braću i drugove i danas su svježa i svaki borac će zaplakati“, rekao je Šehovac novinarima na obilježavanju Dana odbrane Ilidže – 22. aprila i 14. maja 1992. godine kada su pripadnici takozvane Armije BiH izvršili prvi, odnosno drugi napad na Ilidžu. U napadu 22. aprila 1992. godine poginulo je 13 stanovnika Ilidže, a osam je oteto iz transportera na aerodromskoj pisti, za

Foča:Spomenik poginulim borcima i civilima Foto: SRNA

Foča: Obilježene 22 godine od osnivanja Devetog odreda Specijalne policije

Služenjem parastosa ispred centralnog fočanskog Spomenika poginulim borcima i civilima iz posljednjeg rata, te polaganjem vijenaca i prisluživanjem svijeća, veterani Devetog odreda Specijalne brigade policije Republike Srpske obilježili su danas 22 godine od formiranja ovog odreda. Veteran Devetog odreda Pajo Parica podsjetio je da je ova jedinica organizovana pred kraj rata za vrijeme najžešćih borbi. – Najupečatljivije u sjećanju su nam ostali Treskavica i trnovsko ratište na kojem smo vodili svakodnevne borbe sa pripadnicima takozvane Armije BiH koji su uz pomoć NATO snaga svim silama upirali da naprave transverzalu između Sarajeva i Goražda. Ne znamo ni sami kako smo uspjeli da se izborimo, ali smo izdržali i stvorili smo Republiku

Svedok „Tuzlanske kolone“: Krv je morala da padne

Sećanje Beograđanina Miladina S., tada na redovnom odsluženju vojnog roka u Tuzli Bilo je sunčano, prelepo majsko jutro, negde oko 7.30. U vazduhu se osećao neki čudan mir… kao da se predosećao pokolj koji će uslediti nekoliko časova kasnije. „Tuzlanska kolona“ je izigrana, ti ljudi su, praktično, izručeni na tacnu muslimanskim paravojnim formacijama, koje su jedva dočekale da izigraju dogovor o povlačenju i pobiju vojnike, oficire, dobrovoljce… Govori ovako, sećajući se tog kobnog 15. maja 1992, Beograđanin Miladin S., tada na redovnom odsluženju vojnog ruka u Tuzli. Bio je u koloni jedinica dela tuzlanskog korpusa koja se vraćala sa bobrbenih položaja u rejonu Bosanskog Broda. – Mi smo, zapravo, bili

Pofalići Foto: RTRS

Masakr u sarajevskim Pofalićima – zatiranje Srba

Prema podacima kojima raspolažu nadležni organi Srpske, a koji su bili dostupni i medijima, napad na Pofaliće pripremili su komandant i lokalni starješina takozvane „teritorijalne odbrane BiH“ Hasan Efendić i Idriz Salko. Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U opštem napadu muslimanskih jedinica na sarajevsko naselje Pofalići, u rano jutro 16. maja 1992. godine, prema srpskim izvorima, ubijeno je oko 200 civila srpske nacionalnosti, a uporedo sa likvidacijom i protjerivanjem srpskog stanovništva njihova imovina je opljačkana i spaljena. „Kao poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske blagovremeno sam pokretao inicijative da se ispitaju i istraže zločini počinjeni nad srpskim stanovništvom Pofalićima. MUP Srpske prikupio je dokumentaciju i podnio krivične prijave nadležnom Tužilaštvu BiH i

Mihailo Petrović ušao u svetsku istoriju, Kućica pilota Petrovića propada, Foto Arhiv Živomira Radosavljevića

Urušava se kuća pilota Mihajla Petrovića

Nemaran odnos prema uspomenama na prvog vojnog avijatičara u istoriji čovečanstva koji je poginuo u ratu. Krov propao, tavanica otpal, ostala samo tabla sa natpisom NA Mihaila Petrovića, prvog vojnog avijatičara u istoriji čovečanstva koji je stradao u ratu, Srbija oživljava sećanje, ali mu još duguje zasluženi pijetet, nauk za ove generacije i one što slede – upozorava Živomir Radosavljević (75), bivši nastavnik istorije iz Gornjeg Milanovca, pokretač svesrpske akcije za obnovu Petrovićeve rodne kuće u selu Vlakča na širokim obroncima Rudnika i njeno pretvaranje u dostojan spomen-muzej Srbinu koji je, nažalost, na taj način prvi ušao u svetsku i vojnu istoriju. Kobnog jutra, 20. marta 1913. godine, Petrović kreće

Predavanje arhiepiskopa Jovana: ,,Ka novom Svetom i Velikom Saboru“

Pozivamo vas, da u četvrtak, 18. maja 2017. godine, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Vaznesenja Gospodnjeg (Admirala Geprata 19) prisustvujete predavanju na temu „Ka novom Svetom i Velikom Saboru“. O ovoj temi govoriće: Njegovo Blaženstvo, arhiepiskop ohridski i mitropolit skopski, g. Jovan Predavanje se održava u organizaciji Hrama Vaznesenja Gospodnjeg i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.     Svetosavska omladinska zajednica Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Kralja Petra br. 5, 11000 Beograd Telefon: +381 (64) 800 43 92 E-pošta: [email protected] Veb-portal: www.sozbg.rs

Dr Dušan Bastašić iznad Šaranove jame na Jadovnu

Jasenovačka izložba koje nema

Napomena: Ova ili ovakva izložba o Jasenovcu, nigdje nije postavljena i nikada se nije desila. Samo što sam u društvu dvoje prijatelja ušao u zdanje Narodne Skupštine, portir sa kažiprstom na usnama nas upozori da budemo tihi i uputi nas prema centralnoj sali. Svakome od nas dao je po tanku voštanicu. Mada je već bilo veče, svjetla bijahu pogašena ali je svjetlucanje fluorescentne staze kojom smo hodali pokazivalo put prema mjestu gdje se trebala održati izložba “Novomučenici jasenovački – 75 godina – pravo na nezaborav”. Ali, već na samom ulazu u velelepnu dvoranu dalo se naslutiti da te avgustovske večeri nećemo svjedočiti izložbi kakve smo do tada imali prilike da

Goreo sam u vozilu: Ispovest vojnika iz „tuzlanske kolone“

Bio sam ranjen u nogu i počeo sam da gorim. Ispao sam iz vozila i pao na asfalt koji je takođe bio u plamenu. Ovako opisuje za “Blic” Miodrag Vukmirica trenutak napada na „Tuzlansku kolonu“ 1992. godine u kojoj se i sam nalazio. Uspeo je da ugasi plamen koji mu je jeo kožu tako što se uvaljao u zemlju obližnjeg parka, ali je odmah potom i zarobljen. – Metkom sam pogođen u nogu, a od vatre su mi stradale leva strana tela i obe šake. Kako je istraga pokazala, prvi pucanj desio se baš gde sam ja nastradao. A bio sam u vidno obeleženom bolničkom pincgaueru. Ko je prvi zapucao,

Svijeće - pomen

Strašni zločin u selu Vojišnica

U projketu KALENDAR GENOCIDA, u realizaciji UG JADOVNO 1941. današnji dan je posvećen sjećanju na strašni zločin pokolja Srba u selu Vojišnica kod Vojnića.  U ovom malom kordunaškom mjestu 14. maj 1942. godine ostaće krvavim slovima upisan u istoriji. NDH krvnici, taj dan, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić poklali su 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina. Koliko ovi podaci govore o bestijalnosti zločina, isto toliko nas suočavaju sa našim strašnim putem zaborava. Ne dozvolimo da se nevine žrtve naših predka zaborave. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD 

NAJNOVIJE VIJESTI

Tito i Stepinac

Malo je poznata jedna veoma zanimljiva i jako bitna epizoda iz istorije

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.