Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je danas da su „Nevesinjske puške“, ustanci podizani u Hercegovini, predstavljale simbol borbe srpskog naroda za slobodu koju je uvijek branio krvlju. Savanović, koji prisustvuje obilježavanju 142 godine od „početka ustanaka u Hercegovini – „Nevesinjske puške“, rekao je Srni da je ovo prilika da se Srbi sa ponosom sjete slavnih ljudi koji su podigli ustanak, jer je srpski narod vjekovima bio pod ropstvom Otomanske imperije i trpio nezapamćenu surovost. On je naveo da su prvaci tadašnjeg vremena – Radovići, Berovići, Kovačevići, Luburići, kao čestiti domaćini, skupili snagu i imali dovoljno hrabrosti da stanu ispred svog naroda i podignu ustanak. Savanović

Filmski centar Srbije i Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu kao zajednički izdavački poduhvat objavili su knjigu „Redefinisanje identiteta – istorija, zablude, ideologije u srpskom filmu“, čiji je autor dr Aleksandar S. Janković, profesor na FDU, na kojem predaje istoriju srpskog i jugoslovenskog filma. Ovo, po mnogo čemu jedinstveno izdanje, u stvari je, kako Janković kaže za „Novosti“, desetogodišnja opservacija srpskog filma, kako savremenog tako i njegove istorije, uz razne godišnjice i preispitivanja. – Tokom ovih deset godina snimljeni su važni filmovi koji su imali nekoliko desetina gledalaca, neki koji su savršeno obeležili trenutak epohe u kojoj živimo, i pored svog nihilizma i mizantropije. Cilj je svakako bio da se napiše

Kada neko na srpskom jeziku piše latinicom, za mene je to nekako uvek siguran znak da osoba (ili redakcija) pati od kompleksa inferiornosti, odnosno, da se oseća manje vrednom, pa veruje da će, ako piše latinicom, biti „bliža“ i ravna Zapadu i njegovoj „superiornijoj“ civilizaciji Uvažena redakcija sajta „NN“, Pre nekoliko dana otkrio sam vaš sajt i bio prijatno iznenađen u pogledu kvaliteta i pismenosti tekstova koje objavljujete. Jedinu zamerku vidim u tome da ne pišete na pismu koje je tradicionalno i svojstveno narodu kome se obraćate. Japan, Koreja, Izrael ili Kina, na primer, ubrajaju se u vodeće zemlje sveta u pogledu tehnologije i nauke, pa ipak niko od nabrojanih

Profesor emeritus Univerziteta u Zadru Nikola Jakšić digao je prašinu svojim istraživanjima posvećenim krstionici kneza Višeslava iz Nina, koja se u hrvatskoj istoriografiji smatrala autentičnim spomenikom pokrštavanja Hrvata. Njegov zaključak je da Višeslavova krstionica nije iz Nina, da nije nastala u Hrvatskoj nego u Veneciji po narudžbi Mletaka i da nije bila namijenjena Hrvatima, već jednoj od kneževina na istočnoj obali Jadrana. Štaviše, on smatra da mitska krstionica Hrvata to zapravo nikad nije bila, a da knez Višeslav nikad i nije bio hrvatski knez, nego „neki slovenski“. O Višeslavu čak ni ne postoji mnogo podataka, a u njegovo vreme nije postojao hrvatski velikaš s imenom Višeslav. Zanimljivo je da njegove

Piše: Mr Radomir Božović, prof. matematike U dnevnom listu „Vijesti“ od 01.07.2017. je izašao tekst dr Srđe Pavlovića, pod naslovom „Vuk dlaku mijenja …“. Autor je profesor istorije na univerzitetu Alberta u Kanadi. U pomenutom tekstu, dr Pavlović je reagovao na jedan intervju Vuka Draškovića, povodom Vukove poslednje knjige „Ko je ubio Katarinu“, i pri tom iznio nekoliko zlobnih teza koje se često koriste u anti-srpskim krugovima na Balkanu. Gospodin Pavlović se kroz tekst bavi političkom i književnom karijerom Vuka Draškovića, nazivajući ga „političkim i književnim polutanom“! Sve je kod Draškovića u negativnom tonu, od omladinskih do penzionerskih dana, bez iskrice svjetlosti u biografiji. Cilj mog pisanja nije da branim ni političku ni književnu

Mandatno-imunitetna komisija hrvatskog Sabora skinula je imunitet poslaniku HDSBB-a Branimiru Glavašu kako bi protiv njega mogao da bude nastavljen sudski proces zbog ratnog zločina nad Srbima u Osijeku 1991. godine u slučajevima „Selotejp“ i „Garaža“. Predsjednik te komisije Žarko Tušek rekao je da je imunitet skinut na zahtjev Županijskog tužilaštva u Zagrebu i podsjetio da je u toku ponavljanje krivičnog postupka protiv Glavaša, jer mu je rešenjem Vrhovnog suda ukinuta prvostepena presuda, prenijeli su hrvatski mediji. Ustavni sud Hrvatske ukinuo je početkom 2015. godine prvu pravosnažnu presudu Vrhovnog suda Glavašu od osam godina zatvora, na osnovu koje je služio zatvorsku kaznu u Mostaru, odakle je pušten na privremenu slobodu. Nakon