arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Bijeljina: Slava grada Foto: SRNA

Bijeljina: Odata pošta palim borcima i održano „Pantelinsko duhovno veče“

Predstavnici grada Bijeljina i brojne zvanice i gosti sinoć su, povodom proslave krsne slave grada – Svetog Pantelejmona, položili vijence i cvijeće na Spomenik palim borcima u odbrambenom-otadžbinskom ratu. Osim gradonačelnika Miće Mićića i predsjednika Skupštine grada Slaviše Markovića, poštu su odali i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić. Među brojnim zvanicama i gostima bili su predstavnici gradova Langenhagen, Kruševac, Šabac, Loznica, susjednih opština Lopare i Ugljevik, te Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Policijske uprave Bijeljina, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i parlamentu BiH i gradski odbornici. Nakon polaganja

Ljuban Karan

Nastavak velikog američkog plana za Balkan

Piše: Ljuban Karan Oficirski kadar Hrvatske vojske pre zločinačkih vojnih operacija „Bljesak“ i „Oluja“ bio je sklepan od nekoliko karakterističnih grupacija, uglavnom međusobno suprostavljenih. Prva grupacija bili su generali, oficiri i podoficiri dezerteri iz JNA, koji su imali vojna znanja, ali im se iz centara koji su upravljali ratom nije verovalo. Njihova postavljenja bila su klimava jer su u svakom od njih videli agenta KOS i sumnjali u iskrenost njihovih namera da se bore za proustašku Hrvatsku. Neprekidno su bili pod nadzorom hrvatskih kontraobaveštajnih službi koje je preotela ustaška emigracija i čekala se prva prilika da ih neko pouzdan zameni. Problem je bio nedostatak vojnih kadrova, tako da je uloga

Koliko Srba su ubili komunisti?

U devetoj epizodi emisije „Srpska raskršća“ gost je bio istoričar dr Srđan Cvetković, viši naučni saradnik sa Instituta za savremenu istoriju. Sa njim je voditelj emisije Nikola Jović razgovarao o komunističkoj represiji u Srbiji u periodu 1944 – 1991 , sa akcentom na masovna ubijanja u revolucionarnom teroru, Goli otok i ostale logore i zatvore, diktaturu Josipa Broza i političku represiju prema svima koji su proglašavani za nepodobne. Koja je konačna cifra stradalih Srba od strane komunista? Saznajte u ovoj emisiji: Izvor: Produkcija „Helm cast“ – emisija „Srpska raskršća“

Posjetom humkama i prisluživanjem svijeća za pokoj duša osam srpskih civila iz Ježestice i polaganjem cvijeća kod Centralnog spomen-krsta u bratunačkom groblju danas je obilježeno 25 godina od stradanja ukupno 12srpskih civla u Ježestici, Šiljkovićima i Zalužju kod Bratunca.

Niko nije odgovarao za ubistvo 12 Srba

Posjetom humkama i prisluživanjem svijeća za pokoj duša osam srpskih civila iz Ježestice i polaganjem cvijeća kod Centralnog spomen-krsta na bratunačkom groblju, danas je obilježeno 25 godina od stradanja ukupno 12 srpskih civila u Ježestici, Šiljkovićima i Zalužju kod Bratunca koje su ubile muslimanske snage. Mitar Jovanović iz Ježestice, koji je bio očevidac napada muslimanskih snaga iz Srebrenice na to selo, kaže da su mještani bili na njivama kada su zapucali, upali u selo i počeli ubijati i paliti. „U kući su uhvatili braću Anđelka i Dragana Mlađenovića. Anđelku su odsjekli glavu, a Dragana su izboli i slupali mu glavu iz koje se prosuo mozak po putu“, prisjeća se on.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Obilježeno 25 godina od odbrane Gradiške

U spomen-kompleksu u Bok Jankovcu u gradiškoj opštini danas je služen parastos i položeni vijenci povodom 25 godina od odbrane Gradiške i Republike Srpske od agresije hrvatske vojske, kada je život izgubilo 16 srpskih boraca. Zamjenik načelnika Gradiške Ognjen Žmirić rekao je da je 16 poginulih boraca na Bokovima učestvovalo u odbrani ne samo Gradiške, nego i cijele Republike Srpske. „Tim ljudima dugujemo neizmjernu zahvalnost. Kada su ti hrabri ljudi uzeli pušku u ruke moja generacija je tek krenula u osnovnu školu. Ta generacija tada nije bila svjesna značaja njihovog herojskog čina, ali danas na sve to gleda potpuno drugačije. Dati život da bismo mi danas živjeli u slobodi je

Bez tog krša i golog kamena, niti mogu, niti hoću

Očevi roditelji, moji baba i deda. Oboje stari preko 75 godina, oboje svojim životom svedoče tešku sudbinu Bosanskih Srba i naročito Bosanske Krajine u 20. veku. U Drugom svetskom ratu, kao deca, u majčinom naručju su bežali od ustaškog noža i nemačkih mitraljeza. Očeve su im ubile ustaše. Ujaci, stričevi i svi vojno sposobni rođaci su poginuli boreći se što u partizanskim, što u četničkim jedinicama. Posle rata su teškom mukom preživljavali i uspeli da othrane petoro dece, mog oca i još četvoro njih. U poslednjem ratu u BiH , oktobra 1995, doživeli su „Oluju“ posle „Oluje“, kada su združene snage ArBiH, HV i HVO silovito napale srpske položaje što

Obeležena godišnjica smrti Arčibalda Rajsa

Obeležena godišnjica smrti Arčibalda Rajsa

Državnom ceremonijom u Topčiderskom parku svečano je obeležena godišnjica smrti istaknutog humaniste, kriminologa i prijatelja Srbije Arčibalda Rajsa. Generalni sekretar predsednika Republike Nikola Selaković smatra da doktora Arčibalda Rajsa nismo zaboravili sve dok ga se ne sećamo samo na današnji dan kojim se obeležava godišnjica njegove smrti, „već i na svakom koraku ponavljajući ono što je on ponavljao u čitavom periodu od 1914. dokle je bio živ“. „A ponavljao je istinu o stradanju srpskog naroda naročito 1914-1915, ali i svedočio njegovu golgotu, povlačenje kroz Albanske gudure, vaskrs države na Krfu, Solunskom frontu i oslobođenje“, rekao je Selaković. Ali, kako ističe, Rajsa Srbi ne treba samo da se sećaju po njegovom

Prebilovčani su ljudi sa najvećim srcem

Ima jedno selo, u opštini Čapljina. Nalazi se u južnoj Hercegovini, na lijevoj obali rijeke Bregave iznad sela Klepci. Selo, sa hiljadu duša, veoma razvijeno stočarstvom i predjelima bogatim ljekovitim i medonosnim biljem. Selo sa istorijom starom hiljadama godina. To lijepo selo, zove se Prebilovci. Prebilovci su bili ekonomska, duhovna i kulturna elita, koju je trebalo sasjeći i iščupati iz korijena… Ustaški zločin nad srpskim narodom u selu Prebilovci je jedan od najgorih i najsvirepijih događaja u ljudskoj istoriji. Najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu. U prvim danima avgusta 1941. od ukupno hiljadu stanovnika ubijeno je 850, od kojih 600 žena i djece. Živi gurnuti u jamu Golubinka

Dragutin Stevanović

Komentar: Spisak

Više od dve decenije nakon strašnog zločina još se licitira koliko je ljudi zaista prognano, koliko je kuća spaljeno, koliko crkava oštećeno, kolika je šteta… Na godišnjicu pogroma Srba iz Hrvatske oglasile su se i sirene za uzbunu. Širom Srbije, ali i po inostranstvu, služeni su parastosi. Paljene su sveće i minutom ćutanja odata pošta ubijenima. Obećali smo još jednom da žrtve neće biti zaboravljene i ukazali na sudbinu prognanih. Dostojanstveno. I ovu, 22. godišnjicu „Oluje“, međutim, dočekali smo bez konačnih brojki. Više od dve decenije nakon strašnog zločina još se licitira koliko je ljudi zaista prognano, koliko je kuća spaljeno, koliko crkava oštećeno, kolika je šteta… Zato su minule

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Đorđe Ivković: „OLUJA“ – dve decenije američke laži

U Hagu je prosuta utroba Zapadnoj civilizaciji. Veseli maroderi se dobro osećaju. Predsednik Haškog tribunala Teodor Meron smatra da je taj sud „stekao zasluženu reputaciju nezavisne, pravične i nepristrasne institucije“, čiju pravičnost potvrđuju i oslobađajuće presude hrvatskim generalima za zločine u „Oluji“. Utom se javio i prvi američki ambasador u drugoj Endehaziji, Piter Galbrajt, otkrivši konačnu istinu da „Oluja“ beše osveta za „Srebrenicu“. Ništa više od toga, ali ni manje. Veli Galbrajt: „Da Ratko Mladić, taj brutalni koljač, taj bezobzirni, ludi ubica, da on nije naredio Srebrenicu, mi ne bismo dozvolili pad Krajine…“ Zbog Mladića, „brutalnog koljača, bezobzirnog i ludog ubice“, Amerika je dozvolila Hrvatima da budu nežni koljači, obzirne

Dr Goran Ž. Komar

Goran Komar: Džamija u gatačkom selu Pridvorica sagrađena na mjestu pravoslavnog manastira

NOVOOTKRIVENI ĆIRILIČKI NATPISI U SELU PRIDVORICA (GATAČKI BORAČ) Namjera ovog teksta je dvojaka. Prvo, ukazivanje na činjenicu da je džamija u stradalnom selu Pridvorica u Gatačkom Borču sagrađena na pravoslavnom manastiru služeći se nadgrobnim spomenicima manastirskog groblja, i drugo, da pozove nadležne ustanove za zaštitu spomenika kulture u Bosni i Hercegovini (Federaciji i Republici Srpskoj) na preduzimanje neodložnih koraka za zaštitu otkrivenih nadgrobnih spomenika srednjeg vijeka, a naročito onih sa ćiriličkim natpisima. Dana 3. avgusta, prilikom posjete manastiru Piva, došlo je do susreta sa članovima „Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Gacko“ iz Gacka. U razgovoru sa predsjednikom udruženja g. Miroslavom Vujovićem-Hrgom, doznao sam o izmještanju velikog broja srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika iz

Fotografija stigla u Srbiju zahvaljujući anonimnom kolekcionaru

Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida”

„Politika” dobila fotografiju snimljenu 1941. godine u Srbiji – koja svedoči o sistematskom uništavanju Roma Jedna stara, crno-bela, izbledela fotografija, na čijoj poleđini je na nemačkom jeziku napisano „Cigani kopaju svoj grob dok stanovništvo i vojnici gledaju, Srbija 1941. godine”, svedoči o „zaboravljenom genocidu” – genocidu nad Romima, počinjenom u Drugom svetskom ratu. U pitanju je potresna fotografija koja se prvi put objavljuje i opisuje jedan od mnogobrojnih zločina nad civilima počinjen na teritoriji okupirane Srbije, tokom krvave jeseni 1941. godine. Snimio ju je negde Srbiji nepoznati pripadnik Vermahta. Ta fotografija nedavno je dospela u našu zemlju u elektronskom obliku, zahvaljujući angažovanju našeg sunarodnika, kolekcionara koji živi u inostranstvu. –

Gradiška Foto: SRNA

Danas obilježavanje 25 godina od odbrane Gradiške

U spomen-kompleksu u Bok Jankovcu u gradiškoj opštini danas će biti obilježeno 25 godina od odbrane Gradiške od agresije hrvatske vojske kada je život izgubilo 16 srpskih boraca. Pomenu će prisustvovati i delegacija Narodne skupštine Republike Srpske koju čine potpredsjednik parlamenta Nenad Stevandić i narodni poslanici Slavko Dunjić i Darko Banjac, saopšteno je iz Narodne skupštine. Programom obilježavanja 25 godina odbrane Gradiške „Bokovi 1992-2017“ predviđeno je služenje parastosa poginulim borcima, polaganje vijenaca, te obraćanje zvaničnika i kulturno-umjetnički program. Program će početi u 12.00 časova. Pripadnici jedinice Hrvatske vojske „Berbir bojna“ u ranim jutarnjim časovima prešli su rijeku Savu 8. avgusta 1992. godine u mjestu Bokovi i napali srpske odbrambene položaje.

Smrt na kućnom pragu

Zločini nad Srbima u ‘Oluji’ i nakon vojne operacije: Za razliku od zločina u sektoru Jug koji su bar pretreseni pred Haškim sudom, za zločine na području bivšeg UN-ovog sektora Sjever, odnosno s prostora Banije i Korduna, još nitko nije procesuiran Moja mati ubijena je 5. avgusta oko 13 sati. Ja sam bio 100 metara dalje. Sakriven iza vrbe. Vidio sam 14 vojnika HV-a. Čuo sam dva pucnja. Vidio sam da moram ići. Mater je ostala ležati mrtva. Imala je 82 godine. Ubili su je i još su joj odsjekli ruku. Dvadeset i pet dana na tom mjestu ležala je mrtva, onda su došli sa vrećama i pokopali je u kninsko groblje

Foto Tanjug, foto Fah/T.Pavlek

Istoričari odlučili da je „Za Dom Spremni” ustaški pozdrav

Portal Index.hr piše da većina onih koji uzvikuju „za dom spremni“ to pravda tvrdnjom da to uopšte nije ustaški pozdrav, nego „stari hrvatski pozdrav“ koji se nalazi na grbu HOS-a, inače, uredno registrovanog kod državnih službi I ove godine na obeležavanju godišnjice vojno-policijske akcije Oluja u Kninu, a posebno u Slunju na koncertu hratskog kantautorka Marka Perkovića Tompsona, koji glorifikuje ustaštvo, odjekivao je ustaški poklič “za dom spremni”. U Kninu, međutim, gde je u prisustvu državnog vrha Hrvatske obeležena 22. godišnjica Oluje, policija je privela ljude koji su na ulici vikali „za domspmreni“. Portal Index.hr piše da većina onih koji uzvikuju „za dom spremni“ to pravda tvrdnjom da to uopšte nije ustaški pozdrav, nego

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.