arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Održan parastos slabinjskoj djeci i srpskim žrtvama rata 1991-1995 u Hrvatskoj

Ovom prilikom održan je i parastos za 450 postradalih Srba iz sela Mlaka u Lici, koji su na grozomoran način poklani 05.08.1941 od ustaša i zapaljeni. SLABINjA – Juče je u crkvi Svete Petke u Slabinji, Dalibor Tanasić, protojerej kostajničko-dubičke parohije služio parastos za oslobođene male Slabinjce iz ustaškog dječijeg logora u Sisku, postradale Srbe u ratu RH 1991-1995 i postradale mještane sela Mlake u Lici. Ovom Bogougodnom djelu prisustvovali su brojni vjernici iz Slabinje, Dubice Kostajnice, Komogovine, Beograda, Zagreba i drugih mjesta. Okupljenima se obratio Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Općine H. Dubica, Milinko Simić i rekao da po planskim aktivnostima VSNM, ovakvi događaji iz naše tragične prošlosti treba da

Ivan Lovrić

KOMENTAR: Kazalište

Hrvatska je opet slavila našu nesreću. Neko kaže da je veselja bilo manje nego ranije. Navodno su poslušali upozorenje iz Berlina da „spuste loptu“ Hrvatska je opet slavila našu nesreću. Neko kaže da je veselja bilo manje nego ranije. Navodno su poslušali upozorenje iz Berlina da „spuste loptu“. Ali, evo nekoliko primera da su, ipak, odgovorili sa „malo morgen“. Doduše, centralna „utakmica“ u Kninu, gde se okupila hrvatska politička reprezentacija, prošla je sa manje tenzija. Ali, lopta je prebačena u „dvorište“ u Slunju, gde je glavni „igrač“ bio Marko Perković Tompson, poznat po pesmama koje veličaju fašizam i ustaštvo. Dakle, to što nije ove godine pevao u Kninu, ne znači

Rješavati statusna prava Srba umjesto proslave „Oluje“

Neprihvatljivo je za civilizovanu Evropu i Hrvatsku, kao članicu EU, da se tokom proslave „Oluje“ u Kninu, koji je vijekovima bio srpski, veliča ustaštvo, uz povike „Za dom spremni!“, čime se dodatno sprečava povratak Srba, raspiruje nacionalizam i mržnja prema svemu što je srpsko u toj zemlji, ukazuje predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća.  „Vlasti u Hrvatskoj bi, umjesto proslave `Oluje`, i sve veće ekspanzije veličanja `ustaštva` u društvu, trebalo više da rade na vraćanju stanarskih, radnih, penzionih i imovinskih prava protjeranih Srba iz Hrvatske“, rekao je Puzigaća Srni. On je naglasio da članovi ovog udruženja neće odustati od rješavanja statusnih prava

Spomen-krst u Janjilama kod Bosanskog Petrovca Foto: SRNA

U Janjilama služen parastos za Krajišnike poginule u „Oluji“

Kod spomen-krsta u Janjilama kod Bosanskog Petrovca danas je služen parastos za Srbe poginule u izbjegličkoj koloni koja se povlačila iz Republike Srpske Krajine usljed bombardovanja hrvatske avijacije tokom akcije „Oluja“ 1995. godine. Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da, nažalost, ni nakon 22 godine niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin, a Tužilaštvo BiH, i pored davno datog obećanja, nije podiglo optužnicu. „Tužilaštvo BiH za ratne zločine godinama vodi istragu o ovom zločinu, sarađivali su o ovom pitanju sa `Veritasom`, a njihovi istražitelji su više puta u Beogradu saslušali preživjele svjedoke i na desetine teško povrijeđenih, prikupili su kompletnu dokumentaciju i davno obećali podizanje optužnice“, istakao

Srbi u regionu imaju sve manja prava

Stanje političkih prava Srba koji žive u regionu je iz godine u godinu sve lošije, a to je najviše izraženo u Crnoj Gori, ocenjeno je na predstavljanju redovnog godišnjeg izveštaja o političkim pravima srpskog naroda u regionu u organizaciji Naprednog kluba. Predsednik kluba, dr Čedomir Antić, kazao je da mržnja prema Srbima u Crnoj Gori nije velika kao u Hrvatskoj, ali, kako je ocenio „vlast tamo vrši veliko nasilje nad Srbima“. Uz to, istakao je Antić, mržnja iz Hrvatske pokreće sve ostale negativne reakcije prema Srbima, u skoro svim državama regiona. Kako je istakao Čedomir Antić, Crna Gora nastavlja da briše sve veze države i njene kulture sa Srbijom, a ističe da

Uvredljive poruke predsjedniku srpske manjine u Rijeci

Uvredljivim porukama išaran je automobil predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine za grad Rijeku Mile Opačića, koji kaže da mu se nešto slično nije dogodilo od početka devedesetih godina prošlog vijeka. Na automobilu su u noći između 4. i 5. avgusta ispisane poruke „Čedo – majku mu“, kao i simbol četiri slova „S“, pišu lokalni mediji. „Osjećam se loše. Kako da se osjeća čovjek koji nije ni mrava zgazio, koji godinama predstavlja srpsku zajednicu u Rijeci i koji je uvijek spreman za dijalog i sa onima koji imaju drugačije političke stavove“, rekao je za „Novosti“ Opačić, koji je i odbornik u skupštini grada Rijeka. On očekuje da će policija DORH-u podnijeti

Izborna skuština Udruženja boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini i porodica nevinih žrtava Drugog svjetskog rata.

Postaviti spomenik borcima Jugoslovenske vojske u otadžbini

U Trebinju je obnovljen rad Udruženja boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini i porodica nevinih žrtava Drugog svjetskog rata, koje je osnovano prije osam godina. Na sinoćnjoj Izbornoj skupštini usvojen je program rada u kojem je jedan od osnovnih ciljeva izgradnja spomen-obilježja borcima Jugoslovenske vojske u otadžbini i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata. Prema idejnom rješenju urađenom prije 10 godina, spomenik u obliku krune visok osam metara, trebalo bi da bude postavljen kod Kamenog mosta u Trebinju, na obali Luke Vukalovića. „Ovo treba da bude spomenik našeg pomirenja sa dušama pokojnika, da oni poslije toliko vremena nađu mjesto gdje im neko može prislužiti svijeću“, rekao je novoizabrani predsjednik Udruženja Dražen Čučković.

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 07. avgust. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Korduna

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

Ljubav, vera i nada: Horst Vrobel sa suprugom

„Vesti“ u poseti: Horst melem na srpske rane

Pozlaćeni krst koji krasi liticu iznad manastira Svetog oca Nikolaja kraj Ljubovije simbol je prijateljstva dvojice posebnih ljudi. Vladika Srpske pravoslavne crkve Lavrentije i Nemac Horst Vrobel već 30 godina neguju gotovo porodičnu bliskost koja je dovela do ideje da na prelepom vidikovcu postave simbol pomirenja srpskog i nemačkog naroda. Postavljen je na godišnjicu bombardovanja Srbije, a osveštao ga je patrijarh Pavle. U predivnom ambijentu manastira, ekipa „Vesti“ provela je popodne u društvu dvojice velikih prijatelja. Hiljade sveća Horst nas podučava da postoje stvari koje dođu od Gospoda. – Nas je sve potresao onaj strašan rat koji je zadesio vašu zemlju 1999. godine. Predložio sam vladici da se podigne krst.

Državni vrh Srbije i Republike Srpske na obeležavanju godišnjice stradanja Srba u "Oluji" Foto: Tanjug / Jaroslav Pap

Dodik: Pišem plan za opstanak Srba sa Vučićem

Milorad Dodik, za „Novosti“, O deklaraciji zajedničkog delovanja Srbije i Republike Srpske. Dokument nije nikakav velikosrpski projekat, već nacionalni program za 21. vek Beograd i Banjaluka uskoro će formirati timove stručnjaka koji će dati svoj doprinos tekstu zajedničke deklaracije Srbije i Republike Srpske o delovanju za opstanak srpske nacije i srpskog naroda. Dokument bi trebalo da bude gotov na jesen, usvojen u parlamentima Srbije i RS, a zatim će ga zvanično predstaviti predsednici Aleksandar Vučić i Milorad Dodik. Ovo, za „Novosti“, otkriva prvi čovek Srpske, koji je u petak u Veterniku prisustvovao sastanku predsednika Vučića sa predstavnicima Srba iz regiona, a na kojem se razgovaralo o neophodnosti donošenja zajedničke deklaracije:

Dragutin Gavrilović

Modrice na duši slavnog ratnika

Retki su narodi u svetu kao što su Srbi koji imaju kratko pamćenje i olako prepuste zaboravu takve heroje kao što je bio major Dragutin Gavrilović, koji je pre 102 godine održao jedan od najčuvenijih govora u istoriji ratovanja. Nedavno se navršilo 72 godine od tragične smrti majora, potom i pukovnika Gavrilovića čije se istorijsko obraćanje vojnicima i danas proučava kao primer herojstva srpskog oficira na prestižnim svetskim vojnim akademijama Vest Point, Sen Sir, Frunze, Kraljevskoj vojnoj akademiji Velike Britanije… Dok u svetu proučavaju govor majora Gavrilovića uoči odbrane Beograda, u Srbiji se o junaku gotovo i ne govori, osim u nekim posebnim prilikama. Koliko smo skloni neznanju i nepoštovanju

Hrvatska: „Moj sin nije znao da je ‘četnik’, sve do škole…“

Selo Čista Mala, u podnožju Ravnih Kotara u Hrvatskoj, na 50-tak kilometara od Knina, pre „Oluje“ imalo je više od 800 stanovnika, pravoslavnih Srba. Sada, 22 godine kasnije, ima ih jedva 80 i mahom su stariji ljudi. „Kad se setim, počnem se tresti…“, te reči, jedne od bivših meštanki, koja sada samo leti dolazi u porodičnu kuću, odbijaju se o zidove napuštenih kamenih kostura nekadašnjih kuća. Za vreme rata tu je bila prva linija fronta i tada je lokalno stanovništvo mnogo propatilo, a skoro sve kuće su stalnim granatiranjem pretvorene u ruševine. Neke su obnovljene, nešto uz pomoć hrvatskih fondova, a mahom sredstvima samih meštana. Ipak, nije sve obnovljeno i

Kolinda će oprostiti Srbima što su ih ustaše žive spaljivale

„Oluja“ može biti tačka saglasja Srba i Hrvata ako Kitarovićeva, Plenković ili neko posle njih ko predstavlja Hrvatsku prvo klekne kao Vili Brant i iskreno se pokloni žrtvama, a potom, da bi svi poverovali, ukine za vjeki vjekova proslavu etničkog čišćenja kao nacionalni praznik. „Pokazala nam je šporet i rekla: ’Pogledajte, ovdje sam kuhala ručak za majku. Pogledajte ovu spaljenu šerpu, u njoj sam kuhala ričet, majka mi je imala 81 godinu i bila je nepokretna. Ležala je u krevetu‘. Otac te žene je bio uz majku. I on je imao 81 godinu. Čuli su lavež pasa i zvuk nekakvog transportera. Rekla nam je kako su ona i otac pobjegli uz brdo u blizini i pokazala nam mjesto

Pale: Spomenik Srđanu Kneževiću Foto: SRNA

Danas obilježavanje 19 godina od ubistva Srđana Kneževića

Nekadašnji pripadnici jedinice „Beli vukovi“ obilježiće danas na Palama 19 godina od još nerasvijetljenog ubistva komandanta ove jedinice Vojske Republike Srpske Srđana Kneževića – Belog Vuka. Predsjednik Udruženja „Beli vukovi“ Janko Šešlija rekao je Srni da će se članovi porodice Srđana Kneževića, prijatelji i pripadnici „Belih vukova“ pokloniti sjenima svog legendarnog komandanta i položiti vijence i cvijeće na spomenik na Palama. Šešlija je istakao da je velika sramota da još nije rasvijetljeno ubistvo legendarnog komandanta i da se ništa nije pomaklo sa „mrtve tačke“. „Sramota je i to što se ne može rasvijetliti ubistvo poštenog komandanta, borca i junaka. Ljudi kao što je bio on stvorili su Republiku Srpsku“, istakao

Spomen ploča za hrvatske vojnike Foto: R. Šegrt/RAS Srbija

Hrvatski tenkovi srušili su sve spomenike na groblju u srpskom selu, a njegovi meštani uzvratili su NEOČEKIVANIM GESTOM

Gest meštana sela Bastasi kod Bosanskog Grahova trebalo bi da služi za primer poštenja, čovekoljublja, tolerancije i izostanka svake verske i nacionalne mržnje. Naime, stanovnici ovog malog pravoslavnog sela u Donjem livanjskom polju, u Federaciji BiH, ispred svojih kuća već 20 godina čuvaju spomen-ploču dva hrvatska vojnika koju su tu podigle njihove porodice. Iako je na spomeniku Željku Livaji i Ivici Saksu jasno naznačeno da su bili pripadnici HVO-a, što znači da su direktno učestvovali u proterivanju Srba iz ovog i okolnih mesta, niko od Bastašana do sada nije oštetio ni naružio spomenik. U nekoliko okolnih sela i opštinama Bosansko Grahovo i Livno nikada nisu živeli Hrvati, već isključivo pravoslavni

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.