arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Žarko Puhovski: Amerika unosi nered u region, a ne Rusija

Fiks-ideja Zapada je da izvuče Srbiju iz ruskih ralja. Hrvatsku sekira to što Merkelova podržava Beograd Angela Merkel je u više navrata, od izbegličke krize pa nadalje, pokazala podršku Srbiji. Htela je, jednostavno, da hrvatsku institucionalnu prednost, kao članice EU, smanji u odnosu na Srbiji, koja to nije. Želja joj je da se izjednače pozicije i da se Srbija izvuče iz ruskih ralja. O tome je govorio i američki potpredsednik Pens nedavno u Podgorici, a očigledno je svima njima to sada fiks-ideja. Kaže ovo, u intervjuu za „Novosti“, dr Žarko Puhovski, najugledniji hrvatski politički analitičar. Na pitanje kako vidi budućnost srpsko-hrvatskih odnosa, on odgovara: – Biće frustrirajuće polagano poboljšanje. Naglasak

Privodi li policija zbog ustaskog pozdrava? Zavisi ko i gde

U Hrvatskoj se u drugoj polovini 2017. godine i dalje ne zna je li ustaski pozdrav „Za dom spremni“ ilegalan ili nije, piše portal Indeks hr, navodeći da to, očigledno, zavisi od toga gde se neko nalazi U Hrvatskoj se u drugoj polovini 2017. godine i dalje ne zna je li ustaski pozdrav „Za dom spremni“ ilegalan ili nije, piše danas portal Indeks hr, navodeći da to, očigledno, zavisi od toga gde se neko nalazi. „Kako, naime, drugačije objasniti činjenicu da je interventna policija juče u Kninu munjevito privela sedmoricu muškaraca koji su u jednom kaficu urlali ‘Za dom spremni’, a istog dana u Slunju uoči, za vreme i nakon

Herceg Novi - dan sjećanja na strada

Dan sjećanja na stradanje Srba devedesetih godina

Dan sjećanja na stradanje srpskog naroda u posljednjoj deceniji 20. vijeka obilježen je danas na Trgu od ćirilice u Herceg Novom sa koga je poručeno da žrtve ne smiju biti zaboravljene.Domaćin Dana sjećanja bio je Generalni konzulat Srbije. Generalni konzul u Herceg Novom Slobodan Bajić rekao je da Srbija čini i činiće sve da se nikada ne ponove teška događanja koja su obilježila kraj 20. vijeka. „Imajući u vidu patnje kroz koje su prošli prognani i stradali Srbi, možemo poručiti da dugačke kolone proteranih Srba, pusta srpska ognjišta, nikada nisu i nikom neće doneti sreću“, istakao je Bajić. Predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Herceg Novog Olivera Doklestić

Novi Grad: Polaganje vijenaca Foto: SRNA

Most spasa- u Novom Gradu obilježeno stradanje Srba u „Oluji“

Dvadesetdvije godine od zločinačke akcije hrvatske vojske i policije „Oluja“, obilježeno je danas i u sjeverozapadnom dijelu Srpske, kroz koji je kobnog avgusta 1995. godine prošlo više od 100.000 izbjeglica iz Republike Srpske Krajine. Služeni su parastosi u hramu u Novom Gradu i selu Svodna, te položeni vijenci kod spomen-obilježja u naselju Tunjica i krsta u mjestu Svodna. U znak sjećanja na egzodus i stradanja, prislužene su svijeće, a sa Mosta spasa u Novom Gradu, spušteni su vijenci u rijeku Unu. Avgust 1995. godine nikada neće zaboraviti Rade Rakas, izbjeglica iz Dvora, koji je među protjeranim Srbima spasavao goli život u izbjegličkoj koloni. Sa tugom i žalom, prisjeća se Rade

Beograd - parastos stradalim Livnjacima

U Beogradu služen parastos stradalim Livnjacima

U nedelju 6. avgusta 2017. godine, u crkvi Sv. Marka u Beogradu služen je parastos svim Livanjskim Srbima pobijenim u leto 1941. godine od strane ustaša, kao i onima stradalima tokom poslednjeg rata 1992-1995 godine. Pomen stradalima su služili otac Mirko Jamadžija, bivši paroh lijevanjski, i đakon Radomir Vrućinić, rodom iz Gubera kod Livna. I pored velike vrućine, u zajedničkom molitvenom sećanju okupilo se oko 50 vernika, potomaka stradalih. U svojoj besedi, otac Mirko se osvrnuo na činjenicu da se ovih dana sećamo velikog stradanja ne samo srpskog naroda u Livnu i Livanjskom polju, već i u Krajini i mnogim delovima Bosne i Hercegovine, ali da priznanje i pokajanje za

Delegacija Vlade Srpske predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Milenkom Savanovićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem položila je cvijeće u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba.

Obilježeno 76 godina od ustaškog zločina u Garavicama

Zvaničnici Republike Srpske, brojne delegacije i predstavnici organizacija i udruženja koja baštine antifašizam obišli su danas humke, zapalili svijeće i položili cvijeće u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Branislav Borenović i Vlado Gligorić u ime Narodne skupštine, delegacija Vlade Srpske predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Milenkom Savanovićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Marija Milić, predstavnici Skupštine Vojvodine. Vijence su u Garavicama položili i predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske, Odbora za obilježavanje stradanja „Garavice 1941“ i Zavičajnog udruženja „Una“, grada

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je ustaškim zločinom u Garavicama bihaćki prostor etnički očišćen, čime je sistemski i organizovano promijenjena struktura stanovništva na tom području, te da je Srba u Bihaću, nakon posljednjeg rata, ostalo veoma malo.

Ustaškim zločinom nad Srbima etnički očišćen bihaćki prostor

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je ustaškim zločinom u Garavicama bihaćki prostor etnički očišćen, čime je sistemski i organizovano promijenjena struktura stanovništva na tom području, te da je Srba u Bihaću, nakon posljednjeg rata, ostalo veoma malo. „Ovdje su u Drugom svjetskom ratu, osim Srba iz Bihaća, koji su ovdje bili većina, ubijani i Srbi sa prostora današnje Hrvatske i Plitvičkih jezera“, podsjetio je Dodik u obraćanju prisutnima u Spomen-području Garavice kod Bihaća, gdje je obilježeno 76 godina od stradanja više od 12.000 ljudi tog kraja, gotovo isključivo Srba, koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. On je rekao da je taj projekat dokrajčen u

Njegovo preosveštenstvo umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije služio je danas u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima Svetu arhijerejsku liturgiju povodom proslave Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih.

Prebilovci danas svjedoče radost života, a ne smrt (VIDEO)

Njegovo preosveštenstvo umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije služio je danas u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima Svetu arhijerejsku liturgiju povodom proslave Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih. Srpska pravoslavna crkva kanonizovala je mučenike prebilovačke koji se slave 6. avgusta kao Sveti prebilovački novomučenici. Vladika Atanasije je u svojoj besjedi rekao da su Prebilovčani dva puta stradali – prvi put 1941. kada su su poubijani, a potom 1992. kada su i mrtvi opet ubijeni i kada su njihove kosti minirane. „Na ovom mjestu se moramo učiti ljubavi, vjeri i žrtvi, jer je to suština pravoslavlja. Moramo biti bolji i dostojni svoje tradicije i svojih predaka“, rekao je vladika Atanasije. On je

UGajevima kod Šamca danas je služen parastos za 18 poginulih boraca i tri civilne žrtve proteklog otadžbinskog rata, te za 16 žrtava iz Drugog svjetskog rata sa ovog područja.

Parastos stradalim borcima i civilima iz Gajeva

U spomen-hramu „Svete Petke“ u Gajevima kod Šamca danas je služen parastos za 18 poginulih boraca i tri civilne žrtve proteklog otadžbinskog rata, te za 16 žrtava iz Drugog svjetskog rata sa ovog područja. Načelnik Odjeljenja za opštu upravu opštine Šamac Lepa Trivić kaže da je dužnost svih nas da se na današnji dan poklonimo onima koji su dali najveću cijenu, svoje živote, kako bi mi danas živjeli u Republici Srpskoj. Ona je dodala da je obaveza republičkih i lokalnih vlasti da se brinu o porodicama palih boraca, ratnim vojnim invalidima, borcima i svima onima zbog kojih danas slobodno živimo. Prema riječima predsjednika mjesne boračke organizacije „Gajevi“ Čede Lukića, crkva

U crkvi Svetog Marka na beogradskom Tašmajdanu danas je služen pomen za više od 1.600 livanjskih Srba, koje su u ljeto 1941. godine, a najviše u danima oko Ognjene Marije, ubile ustaše po brojnim kraškim jamama u tom kraju.

U Beogradu pomen za livanjske Srbe – žrtve ustaškog pogroma

U crkvi Svetog Marka na beogradskom Tašmajdanu danas je služen pomen za više od 1.600 livanjskih Srba, koje su u ljeto 1941. godine, a najviše u danima oko Ognjene Marije, ubile ustaše po brojnim kraškim jamama u tom kraju. Pomen je služio sveštenik Mirko Jamedžija koji je istakao da ovi ljudi ne smiju biti zaboravljeni, da se njihova imena moraju spominjati i da uzor u očuvanju sjećanja na nevino stradale pretke treba da budu Jevreji „koji nijednu žrtvu nisu zaboravili, sve su ih popisali i napravili svetilište u pomen na svoje stradale sunarodnike“. „Nama, potomcima nevino postradalih, ne preostaje ništa drugo nego da nikad ne zaboravimo da su Srbi livanjskog

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS

Novi Grad- Sjećanje na egzodus Srba iz Srpske Krajine

U Novom Gradu obilježava se 22 godine od zločinačke akcije hrvatske vojske i policije „Oluja“. Obilježavanje 22. godišnjice od progona i stradanja Srba iz sjeverne Dalmacije, Banije, Like i Korduna u zloglasnoj akciji „Oluja“, počelo je jutros služenjem parastosa u hramu Svetih Apostola Petra i Pavla u Novom Gradu. U znak sjećanja na egzodus i stradanja, simbolično su sa „mosta spasa“ u Novom Gradu, kako ga nazivaju prognani Srbi iz bivše Republike Srpske Krajine, spustili vijence u rijeku Unu. Položeni su i vijenci kod spomen obilježja u naselju Tunjica. Parastos je služen i u hramu Svetog Save u Svodni. U Svodni su položeni vijenci kod spomen krsta koji je podignut

Sjećanje na garavičke žrtve (FOTO)

Istorijskim časom u Garavicama kod Bihaća, počelo je obilježavanje 76 godina od stradanja više od 12.000 ljudi tog kraja, uglavnom Srba, koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. Nakon istorijskog časa, u Spomen-području Garavice za stradale je služen parastos na srpskom, jevrejskom i romskom jeziku. Parastosu prisustvuju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanik Vlado Gligorić u ime NSRS, ministri rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović i unutrašnjih poslova Dragan Lukač u ime Vlade Srpske, predstavnik srpskog člana Predsjedništva BiH Marija Milić i lider PDP-a Branislav Borenovi, kao i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka. U Garavicama su i predstavnici Odbora za obilježavanje stradanja „Garavice 1941“, Zavičajnog udruženja „Una“, Udruženja

Američki „dječak“ ubio i obogaljio stotine hiljada ljudi

Memorijalni park Mir nalazi se u centru Hirošime i njime dominira skeletna kupola. Tu je izložen i Buda, čije je kameno lice istopila eksplozija američke atomske bombe. Priredio: Nenad TADIĆ Američka atomska bomba „Dječak“ bačena na Horišimu 6. avgusta 1945. godine ubila je, prema procjenama, 78.000 ljudi, a zdravstvene posljedice potomaka stradalih stanovnika ovog japanskog grada osjećaju se i danas. Radioaktivne crne kišne kapi, koje su kasnije padale, odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz 1968. godine, 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih kasnije su umirali ili još umiru od posljedica bombardovanja, kao što

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

JAHURA: SJEĆANjE NA ŽRTVE VAŽNO ZA SRPSKI IDENTITET

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci Milenko Jahura ocijenio je da je sjećanje na žrtve veoma važno za opstanak Srba koji bi prema genocidu počinjenom nad srpskim narodom trebalo da se odnose kao Jevreji prema Holokaustu. „To pitanje treba sistematski riješiti i zatražiti poštovanje žrtava genocida. Istovremeno od BiH i Hrvatske treba tražiti da se oskrnavljena stratišta obnove i stave pod zaštitu“, izjavio je Jahura Srni. Jahura je rekao da svakog dana, a ne samo 6. avgusta, treba ponavljati da je nad srpskim narodom u Hercegovini, kao i cijeloj teritoriji NDH u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid, posebno jer se Srbima, koji su u 20. vijeku podnijeli ogromnu žrtvu, više od

Sva deca sa ove fotografije stradala su od ustaške ruke

Istinu otrgnuti od zaborava

Ne tražimo osvetu. Hoćemo samo da sačuvamo uspomene o zločinu nad srpskim narodom tokom Drugog svetskog rata, kažu u Udruženju poštovalaca žrtava ustaškog zločina 1941. godine na Garavicama kod Bihaća Bihać – „Što god budemo manje spominjali Jasenovac, najveća stratišta srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata u BiH, Šušnjar i Garavice, druga strana će češće i jače isticati Srebrenicu i zločine nad muslimanskim narodom”, rekao je Vladimir Lukić na osnivačkom skupu Udruženja poštovalaca žrtava ustaškog zločina počinjenog 1941. godine na Garavicama kod Bihaća. – Ne tražimo osvetu. Hoćemo samo da sačuvamo uspomenu i istinu o zločinu nad srpskim narodom, najvećem tokom Drugog svetskog rata u Bosni i Hercegovini. Mi na to

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.