arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
strahinja-zivak.jpg

STRAHINjA ŽIVAK – ŽIVI DA BI SVEDOČIO!

Ubili su mi muslimani oca i dva strica u Drugom svetskom ratu. Majka Bosiljka brinula je o nas četvoro siročadi. Nisam ni sanjao da će krčag nove balkanske nesreće odneti živote mojih sinova- kaže Strahinja Živak Sudbina Strahinje Živaka, penzionisanog inženjera iz Trebinja, stala je do sada u devet knjiga. Neke su prevedene na više svetskih jezika. U svom gradu Strahinja je živa legenda. I ne postoji Srbin u Bosni i Hercegovini koji nije čuo za njega. Početkom nesrećnog rata u BiH, teško ranjen dospeva u Alijine kazamate, i u jednom od najgorih mučilišta Centralnom zatvoru, saznao je da su mu, braneći ognjište, ubijena dvojica sinova. Ot tuge njegovoj supruzi,

streljani-glumci.jpg

Komunisti jedino u Srbiji streljali glumce

Državna komisija za tajne grobnice popisala je više od 50.000 žrtava i evidentirala 211 lokacija. Od svih bivših republika SFRJ, samo se Srbija obračunavala sa umetnicima – ubijeno ih je 77. DRŽAVNA komisija za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944, za tri godine rada prikupila je podatke za više od 50.000 ljudi nastradalih u posleratnim čistkama, i evidentirano je 211 lokacija. Knjiga žrtava napravljena je kao moderna baza podataka, dostupna građanima preko sajta Komisije, gde oni, ali i sudovi, mogu svakodnevno da koriste podatke za potrebe rehabilitacije. Za svako lice postoje ime i prezime, zanimanje, nacionalnost, prebivalište, mesto rođenja, vreme i mesto stradanja. Iz registra se može videti i ko

Foto: Facebook | Bošnjaci obnovili spomenik srpskim žrtvama ustaških zločina

Bošnjaci obnovili spomenik srpskim žrtvama ustaških zločina

CAZIN – Građani Cazina Bošnjačke nacionalnosti krajem prošlogh mjeseca završili su obnovu spomenika žrtvama ustaških zločina iz Drugog svjetskog rata, a ono što je zanimljivo jeste da je spomenik podignut u čast srpskih žrtava. Na datum nekadašnjeg Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine, 27. jula ove godine, u mjestu Mihaljevac u Cazinu svečano je otkriven obnovljeni spomenik žrtvama ustaškog terora nad srpskim življem iz 1941. godine. Inicijativu za obnovu spomenika, kojeg je prvobitno sagradio opštinski odbor SUBNOR-a 1956. godine, pokrenulo je Udruženje građana „Ja, Josip Broz Tito“ i Udruženje antifašista iz Cazina još prije dvije godine, ali uz nedostatak finansijskih sredstava ideja nije odmah sprovedena u djelo, piše portal „Klix.ba“. Ipak,

Mustafa Busuladžić Foto: Screenshot

Amerikanci: Razočarani smo što je škola u Sarajevu imenovana po kontroverznom Busuladžiću

Nakon što je Skupštine Kantona Sarajevo donijela odluku da prihvati prijedlog imenovanja osnovne škole u Dobroševićima po Mustafi Busuladžiću reagirali su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH U komentaru objavljenom na službenom Twitter profilu stoji: Deeply disappointed that Sarajevo cantonal authorities went ahead and named a school after such controversial figure https://t.co/jZwxGrNf1M — US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) August 17, 2017 „Duboko smo razočarani što je kantonalna vlast u Sarajevu imenovala školu po tako kontroverznoj ličnosti“. Ambasada SAD-a u BiH uz komentar postavili su i link na izvještaj o slobodi širom svijeta za 2016. godinu u kojem stoji informacija da je u oktobru Skupština KS imenovala ulicu i osnovnu školu po Mustafi

Prebilovci_01.jpg

PREBILOVAČKI DNEVNIK ILI PUTOVANjE DO PAKLA I NATRAG (1)

Da pripadaju nekom drugom narodu, Prebilovci bi bili poznati i poštovani u celom svetu, poput Aušvica, Hirošime, Lidica… NIKOLA N. ŽIVKOVIĆ Da pripadaju nekom drugom narodu, Prebilovci bi bili poznati i poštovani u celom svetu, poput Aušvica, Hirošime, Lidica… Četvrtak, 6. avgust 2017. Veoma topao, bezoblačan, pravi letnji dan, a vremenska prognoza glasi da će biti čak do 39 stepeni. U jedan iza podne krenuli smo na put. Vozio je Sava, sin Peđe Ristića. Časlav i ja sedeli smo pozadi. Odmah sam primetio da je Sava iskusan i pouzdan vozač, tako da sam od Beograda do Sremske Mitrovice dremuckao. Granicu smo prešli kod Sremske Rače. Čim smo se našli u

Spomen park "Boj na Ivankovcu"

Navršilo se 212 godina od Boja na Ivankovcu

Navršilo se 212 godina od Boja na Ivankovcu, koji je označio kraj borbe protiv janičara i dahija i početak rata naroda Srbije protiv turskog carstva u Evropi. Boj na Ivankovcu bio je prvi sukob srpskih ustanika protiv turskih carskih trupa i njihova prva velika pobjeda. Istorijska je činjenica da je ovo prvi otvoreni okršaj srpskih ustanika, pod komandom Karađorđa Petrovića i neposrednim rukovodstvom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca, sa regularnom turskom vojskom predvođenom Hafiz-pašom. Na Ivankovcu kod Ćuprije 18. avgusta 1805. godine turska pješadija i konjica napale su ustaničke snage pod komandom Stojkovića i Dobrnjca. U boju, koji je trajao cijeli dan, obje strane pretrpjele su ogromne gubitke. Noću sa

Škola u Sarajevu Foto: RTRS

Sarajevo: U antifašizam se zaklinju, a po sljedbenicima fašizma škole nazivaju (VIDEO)

U Sarajevu se veliča još jedan nekadašnji pripadnik Mladih muslimana. Škola u naselju Dobroševići od ove školske godine i zvanično će nositi ime Mustafe Busuladžića, koji je u periodu uoči i tokom Drugog svjetskog rata otvoreno podržavao profašističke i antisemitske stavove. Kada istorija naprasno postane historija, histerija poprimi mitske razmjere. Heroji evoluiraju u teroriste, a fašisti u antifašiste. Vaskrsavaju konvertiti sa tapijom vrhovnog tumača svega i svačega, a „učiteljica života“ umjesto univerzalne funkcije, ponese breme razdora i netrpeljivosti! Kada s početka septembra, svoja vrata ponovo otvori škola u Dobroševićima, učenicima će „dobrodošlicu zaželjeti“ Mustafa Busuladžić. Mjesto u holu škole, već je „zauzeo“. Uobičajeno, iznad ulaznih vrata, uskoro će biti njegovim

Filip Rodić

Mjesta sakupljanja mrtvih

Piše: Filip Rodić Glavni heroj ovogodišnje proslave kulminacije drugog poluvremena zatiranja srpskog naroda u Hrvatskoj, onoga što predsednica ove zemlje Kolinda Grabar Kitarović naziva „najvećom i najvažnijom pobedom“ u novijoj hrvatskoj istoriji (zanimljivo bi bilo saznati koje su to druge pobede i to ne samo u novijoj nego i u starijoj hrvatskoj istoriji) bio je novopečeni gradonačelnik Knina Marko Jelić. Jelić je, opšti je utisak, rekao nešto „zaista neverovatno za hrvatsku politiku“, dao „hrabru izjavu“ zbog koje zaslužuje da se pred njim „skine kapa“. Je li to Jelić postao hrvatski Vili Brant i izvinio se za sve zločine počinjene nad srpskim narodom na prostoru „Lijepe njihove“? Ne baš. Jelić je

Čedomir Antić

Antić: Katolička crkva skriva dokumenta o Stepincu

U izjavi za „Večernje novosti“, a povodom pitanja Alojzija Stepinca, Čedomir Antić skrenuo je pažnju na karakter Katoličke crkve. Pored dnevničkih zapisa, Crkva u Hrvatskoj sakriva i 17 stranica beležaka, koje je Stepinac načinio posle susreta sa Titom 4. juna 1945. godine i na osnovu koga je papi Piju XII podneo iscrpan izveštaj. Antić nema sumnju da je vrh Katoličke crkve očistio kompromitujuće dokumente iz dosijea Alojzija Stepinca. – Ako imamo crkvu koja je učestvovala u genocidu za očekivati je i da uklanja tragove – kaže Antić. – Snažna potreba da Stepinac bude proglašen za svetitelja uostalom to najbolje dokazuje. Lično ne verujem da će embargo na ovu građu biti

Aleksandar Apostolovski: Pad u sremski bermudski trougao

Pukovnik Slaviša Golubović, jedan od komandira u Trećem raketnom divizionu tokom agresije NATO-a, objavio je knjigu koja predstavlja najkompletnije svedočenje o obaranju „nevidljivog” F-117A i drugim dramatičnim događajima Poletanje američkog aviona F-117A s piste italijanske baze Avijano proteklo je uobičajeno. Prolazeći iznad teritorije Slovenije, avion ulazi u vazdušni prostor Mađarske, gde ga avio-cisterna dopunjuje gorivom. U vazdušni prostor SRJ ulazi duž granice s Rumunijom. Pilot ponosa američkog ratnog vazduhoplovstva, „stelt” bombardera, Dejl Zelko, imao je veliko iskustvo leteći u operaciji „Pustinjska oluja”, ali je pre poletanja ka Srbiji, 27. marta, slutio da će let u srpskom vazdušnom prostoru biti veoma opasan i rizičan. – Srpski sistem PVO bio je ekstremno

Dragomir Anđelković

Deklaracija i genocid

O nemačkom profiterstvu na tuđim, stvarnim i izmišljenim zločinima, i o potrebi da Srbija počne mnogo ozbiljnije da se bori za istinu o genocidu nad Srbima. Najavljena državna deklaracija, da ne bi ispala pucanj u prazno, prilika je za to kada već neka druga važna pitanja čini se neće biti otvorena. Piše: Dragomir Anđelković O nemačkom profiterstvu na tuđim, stvarnim i izmišljenim zločinima, i o potrebi da Srbija počne mnogo ozbiljnije da se bori za istinu o genocidu nad Srbima. Najavljena državna deklaracija, da ne bi ispala pucanj u prazno, prilika je za to kada već neka druga važna pitanja čini se neće biti otvorena. Hrvati su, doduše za nijansu

U Beogradu su danas položeni vijenci i odata počast povodom obilježavanja 76 godina od zločina koji su u Drugom svjetskom ratu počinile okupacione snage koje su na stubove javne rasvjete na Terazijama objesile petoricu Beograđana, optuženih za pružanje otpora.

Obilježeno 76 godina od zločina nad civilima na Terazijama

U Beogradu su danas položeni vijenci i odata počast povodom obilježavanja 76 godina od zločina koji su u Drugom svjetskom ratu počinile okupacione snage koje su na stubove javne rasvjete na Terazijama objesile petoricu Beograđana, optuženih za pružanje otpora. Državnu ceremoniju odavanja počasti predvodio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević, a u ime Skupštine grada Beograda, na Spomenik obješenim rodoljubima na Terazijama vijenac je položio član Gradskog vijeća Stevo Tatalović. Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Negovan Stanković rekao je novinarima da je Vlada Srbije maksimalno posvećena dostojanstvenom sjećanju na sve učesnike i događaje iz svoje istorije. „Danas obeležavamo

Dr Miloš Ković

Miloš Ković: Kosovski zavjet preživjeće i doba u kojem ga se odričemo

Kosovski zavjet ključni je konstituent srpskog identiteta, ideja stara šest vijekova bez koje Srbi ne bi bili ono što jesu i čija će važnost i vitalnost nadživjeti i naše vrijeme kada se ovog predačkog opredjeljenja sve više odričemo. Ovo je u Trebinju poručio istoričar prof. dr Miloš Ković, na predavanju „Kosovski zavjet u istoriji srpskog naroda“, koje je u Muzeju Hercegovine održano u organizaciji ove ustanove i Srpskog udruženja „Ćirilica“. Ković je rekao da savremeni kritičari kosovskog zavjeta, koji apeluju na „realnost“ i ovu ideju smatraju retrogradnom, proizvodom mitomanske svijesti i slavljenjem poraza, zaboravljaju da Kosovo ne slavi poraz već svjedoči „opredjeljenje za Carstvo Nebesko“ i spremnost na žrtvu, da i

Bugarski zločin u Surdulici

Surdulica – klanica

VREME KADA REČ „SRBIN “ NIJE SMELA DA SE KAŽE! Prvi svetski rat je od samog svog početka razotkrio svoje lice zla i tame, koja se spremala Srbima i svemu onome što se zvalo srpskim. Malo je govoreno i jako malo se zna o zločinima Bugara na tlu Srbije u tom periodu. Teror i genocid nad Srbima započet je sprovođenjem bugarske politike, pod načelom da treba istrebiti što više Srba, a ono što preostane bugaruizovati. Izjava predsednika bugarske vlade, u to vreme, to jasno dokazuje: „Može se Srbija obnoviti, može i da se Srbija poveća posle rata, ali u Srbiji više neće biti Srba!“ Koja količina mržnje je izbijala iz

Slovenci sa šajkačama

Srpski rat posle rata o kome se malo zna: Pokolj u Austriji, Slovenci sa šajkačom

Po okončanju Prvog svetskog rata novembra 1918. na severu novoformirane države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ostalo je nerešeno pitanje nove granice Slovenije i Austrije, kao ostatka Austrougarskog carstva. Slovenački oficir Rudolf Majster organizovao je Slovence, naoružao ih i poveo borbu za prisajedinjenje delova teritorije koju su Slovenci smatrali svojom. Isto su, međutim, smatrali i Austrijanci. U borbama slovenačkih dobrovoljaca sa šajkačama kojima su se priključili i srpski vojnici na povratku kućama iz nemačkog zarobljeništva, koje su počele krajem 1918. godine i trajale sve do proleća 1919, ratna sreća je ipak bila na strani još uvek jake i organizovane austrijske vojske. Međutim, prema nekim mišljenjima, na slici nisu Slovenci sa šajkačama

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.