arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Predavanje prof. dr Momira Bulatovića: ,,Nevidljivi lanci modernog ropstva“

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 19. juna 2017. godine, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Sv. Save na Vračaru (Krušedolska 2/A) prisustvujete predavanju na temu „Nevidljivi lanci modernog ropstva“. O ovoj temi govoriće: prof. dr Momir Bulatović (bivši premijer SRJ i nekadašnji predsednik Crne Gore) Tribina se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.     Svetosavska omladinska zajednica Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Kralja Petra br. 5, 11000 Beograd Telefon: +381 (64) 800 43 92 E-pošta: [email protected] Veb-portal: www.sozbg.rs

U saradnji sa Arhivom SPC, pripremljena je dokumentarno-arhivska izložba fotografija i dokumenata "Dobojski logor-kultura sjećanja", koja prikazuje istorijski razvoj sjećanja i pamćenja lokalne sredine na dobojsko mučilište iz Prvog svjetskog rata.

U Beogradu održana akademija o stradanju Srba u dobojskom logoru

Duhovna akademija povodom obilježavanja 100 godina od zatvaranja austrougarskog koncentracionog logora u Doboju, prvom konclogoru u savremenoj Evropi, održana je večeras u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu. Akademija je održana uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja i episkopa zvorničko-tuzlanskog Hrizostoma, te uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Beogradu. Hor „Bogoljublje“ i dramski studio „Prota Slavko Trninić“ iz Doboja izveli su kompozicije, kao i čitanje tekstova – odlomaka iz „Spomenice“, koja je urađena 1938. godine, a koja opisuje mučeništvo Dobojskog logora, originalna svjedočanstava preživjelih logoraša. U saradnji sa Arhivom SPC, pripremljena je dokumentarno-arhivska izložba fotografija i dokumenata „Dobojski logor-kultura sjećanja“, koja prikazuje istorijski razvoj sjećanja i pamćenja lokalne sredine na dobojsko

Đorđe Cekić Lešnjak (Arhivska fotografija)

Đorđe Lešnjak nije pokleknuo pred bugarskim bajonetima

Jedna uličica u centru Leskovca nosi ime Đorđa Cekića Lešnjaka i povezuje ulice koje su nazvane po imenima poznatijih istorijskih ličnosti – Svetozara Markovića i Radeta Končara. Na Lešnjakovoj rodnoj kući u Ulici Radeta Končara, u kojoj danas žive njegovi potomci, nalazi se spomen-tabla sa njegovim imenom, a kosti mu počivaju u mermernom sarkofagu u kripti Sabornog hrama Svete Trojice, gde se takođe nalazi spomen-tabla koju su podigli zahvalni Leskovčani. Ko je on i čime je zaslužio da mu se posmrtni ostaci, posle tri sahrane, pohrane na ovom svetom mestu? Osim imena skrajnute uličice u samom centru grada, mnogi Leskovčani nisu znali kakva značajna ličnost se krije iza tog imena,

(Foto Tanjug/R. Prelić)

Otkrivena bista Tadiji Sondermajeru u Beogradu

Najvećem srpskom avijatičaru 20. veka Tadiji Sondermajeru danas su otkrili bistu i na nju položili vence gradonačelnik Siniša Mali, direktor Er Srbije Dane Kondić i direktorka Direktorata civilnog vazduhoplovstva Mirjana Čizmarov, a predstavnik Srpske pravoslavne crkve ju je osveštao. Ovom svečanom događaju, u parku na uglu ulica Koste Stojanovića i Palmotićeve, prisustvovali su i potomci velikana, predstavnici Udruženja linijskih pilota Srbije DCV, Er Srbije i Skupštine grada Beograda koji su inicirali i organizovali postavljanje biste Sondermajeru. Tim povodom, gradonačelnik Beograda Siniša Mali rekao je da je veoma ponosan što je imao čast da otkrije spomen obeležje pioniru srpske avijacije i, kako je dodao, najzaslužnijem čoveku za osnivanje civilnog sportskog vazduhoplovstva

VIDEO – Put Časnog Krsta

Put dva Časna Krsta koja su pored svetog Jerusalima i mjesta stradanja Isusa Hrista obišla i mjesta stradanja srpskog naroda – Jasenovac, Jadovno, Pag i Prebilovce, ispratila je ekipa RTS. Dva Časna Krsta, koje eparhijama van matice daruje patrijarh, zauvijek će ostati u Prebilovcima i Jasenovcu kao znak sjećanja na Novomučenike Jasenovačke i Novomučenike Prebilovačke. Jedan od dva Časna krsta, potomci i poštovaoci žrtava uznijeli su na Velebit do Šaranove jame a nakon toga ponijeli i na ostrvo Pag, na visoravan iznad mjesta nekadašnjeg logora Slana za Srbe i potom pred školu u Metajni u kojoj se nekada nalazio logor za žene i djecu. Prebilovčanin Milenko Jahura, nosio je Časni

25 godina od rušenja Saborne crkve u Mostaru: Ko sačuva istinu u vjeri, hramovi će njega pohoditi…

17. jun 2017.-og ljeta od Hristovog rođenja. Prijatni povjetarac sa Dunava probija se u noći i odgoni mi san. Sličan vazdušni zavijutak od vrhova Veleži na ovaj dan 1992. raznosio je prah najvišeg zvonika u Hercegovini. Iz praha si podignut, u prah ću te vratiti, zakon je milosti Gospodnje. Do uzdizanja kupole Svetog Save na Vračaru, bila su to srpska pravoslavna zvona najbliža nebu. Od časa kada je osveštan, Saborni hram Svete Trojice u Mostaru, postao je najgordiji srpski oltar u Hercegovini. Čuvao ga je ikonostas sa 44 sveta lika. Ko god bi se od pravoslavnog hercegovačkog mileta uputio u Mostar, ljekaru, sudu ili nekom drugom čudu, svratio bi i

Lordan Zafranović

Rimokatolička crkva se još nije ogradila od zločina

Jedan od najznačajnijih filmskih reditelja sa prostora nekadašnje Jugoslavije Lordan Zafranović ocijenio je da je strašno to što se Rimokatolička crkva do danas nije ogradila od zločina počinjenih u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Gostujući sinoć u amfiteatru ispred Muzeja Jugoslavije u Beogradu, u okviru programa književnog festivala „Krokodil“, Zafranović je rekao da je istorija Rimokatoličke crkve vezana za Drugi svjetski rat u Hrvatskoj, zapravo istorija zla. „Nije lako povjerovati da se do danas niko iz crkve nije ogradio od tog zla. To je jedno opterećenje za narod u Hrvatskoj“, rekao je Zafranović. Autor remek djela „Pad Italije“ i „Okupacija u 26 slika“, rekao je da se, kada je

Godišnjica svirepog zločina

Proleće 1992. godine. Socijalistička Fedrativna Republika Jugoslavija uveliko je krvarila, razbijana i razbijena po davno nacrtanim šavovima i prema davno skrojenom scenariju anglosaksonske kuhinje pohranjenom u riznicama Vatikana. Jugoslovenska Narodna Armija, preostala od dve komponente federalnih oružanih snaga (oružane snage SFRJ činile su: Jugoslovenska Narodna Armija i Teritorijalna odbrana republika članica), povukla se iz Socijalističke Republike Slovenije, kao i iz Socijalističke Republike Hrvatske, nakon formiranja Republike Srpske Krajine i formiranja Srpske Vojske Krajine, na teritoriju ostalih republika članica federalne države. Slovenački teroristički sastavi (tzv. Teritorijalna odbrana Slovenije) su tokom 1991. godine ubili više desetina nenaoružanih vojnika JNA, i time izvršili prazločin na prostoru Jugoslavije, nezabeležen u novijoj evropskoj istoriji – ubijanje

Tko će brinuti nego svoj o svome? - Anđelija i Manojlo Korać

Najteže je što nema naroda

Majka Anđelija Korać i sin Manojlo žive u ličkom selu Grabušiću. Sin uzgaja stoku, a kako do njihove kuće nema čak niti seoskog puta, čak se i veterinar do njih teško probija U sastavu opštine Udbina nalazi se selo Grabušić. Iako je stanovnika po podacima s posljednjeg popisa svega 66-oro, mještani kažu da ih je svake godine sve manje. Najudaljeniji od svih, bez prilaznog puta i daleko od civilizacije, živi ManojloMane Korać s 84-godišnjom, teško pokretnom majkom Anđelijom. Mane, autentični Ličanin, kako imenom tako i neizmjernom ljubavi prema svom kraju, rodio se u Grabušiću prije 44 godine. U periodu kada je stasao u momka, koji je mogao otići u potragu za drugačijim i

U subotu 17. juna na Šibovima parastos borcima Jugoslovenske vojske u otadžbini

U Banjaluci će u subotu 17. juna sa početkom u 13. časova služenjem parastosa biti obilježena 72. godišnjica stradanja boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVuO) na Šibovima. Sa početkom u 13:00 časova će kod krsta i Spomen ploče na Šibovima (Banja Luka) biti služen parastos na grobnici u kojoj počiva oko osam stotina boraca JVuO, a koja se nalazi na poznatom banjalučkom izletištu, pored planinarskog doma. Istog dana u 10:00 časova u crkvi u Razboju (opština Srbac) biće služen molitveni pomen vojnicima Jugoslovenske Vojske u Otadžbini i srpskom narodu iz Crne Gore, stradalim 1945. godine, na Lijevčem polju. Ovo je izjavio predsjednik Okruga Krajine Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske Darko Bogovac.

Hjustonski projekat za uništenje Slovena

Prvi planovi za uništavanje svih Slovena pripisuju se nacističkoj Nemačkoj, odnosno Adolfu Hitleru. No srpski komunista Predrag Miličević objavio je u Rusiji knjigu „Šest agresija Zapada protiv Južnih Slovena u XX veku“, koja jasno pokazuje želju Zapada da na ovom delu planete u potpunosti uništi Slovene. Postoji li plan uništenja Slovena? Šta kažu činjenice? Hitlera danas nema, ali se balkanskim Srbima oduzimaju teritorije, tako neophodne za razvoj i razmah života (u Hrvatskoj, BiH, samoj Srbiji, lišenoj Kosova i Metohije, pa Crnoj Gori…), odnosno ne dozvoljava im se ujedinjenje. No nisu samo Južni Sloveni na meti. Šta je sa Lužičkim Srbima? Šta je sa Ukrajincima? Šta je sa Rusima i bivšim

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović prisustvuje obilježavanju Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu na Vojničkom spomen-groblju "Mali zejtinlik" na Sokocu

Sarajevsko-romanijska regija odbranjena uz ogromne žrtve

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je danas da je Sarajevsko-romanijska regija, koja je odbranjena u složenim i teškim uslovima, dala ogromnu žrtvu za slobodu i stvaranje Srpske – živote 4.000 najboljih, najsnažnijih i najsrčanijih boraca. „Nažalost, u toj odbrani koja je bila teška i krvava, zbog konfiguracije terena i koncentracije stanovništva, te brojnosti neprijatelja koji je bio koncentrisan na malom prostoru, na ovom području su vođene možda i najteže bitke, pored Koridora i svih prostora koji su se branili“, rekao je Savanović u obraćanju na Vojničkom spomen-groblju Mali zejtinlik. Savanović je podsjetio da je prije minulog rata, prema statističkim podacima, u Sarajevu bilo oko 157.000

Josip Salapić

Hrvatska, crnokošuljaš Salapić – državni sekretar

Novi državi sekretar hrvatskog Ministarstva pravde je Josip Salapić – „crnokošuljaš“ iz desno orijentisanog Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB), čiji je osnivač osuđeni ratni zločinac Branimir Glavaš. Salapić je, inače, poznat po oblačenju u crnu uniformu Branimira Glavaša, koji je nepravosnažno osuđen za ratne zločine. Član je Slavonske sokolske garde, ili skraćeno „Š garde“, najpoznatije po postrojavanju na Markovom trgu, peneo je portal Indeks. Kao da navlačenje uniforme Glavaševih crnokošuljaša nije dovoljno, ovaj slavonski „sokolski gardist“ nikad nije odslužio vojsku, navodi portal. „Ko misli da je Slavonska sokolska garda vojska, taj je glup. Prema našem Statutu, to je unutarstranački klub za sport, rekreaciju, protokole i unutarstranačku redarsku službu. U

Ratko Mladić

Ratko Mladić i Si-en-en, 1995. godine

Neobjavljeni intervju američke tv mreže Si-en-en sa tadašnjim načelnikom Generalštaba Vojske Republike Srpske, Ratkom Mladićem. ‘Meni je ovo prvi rat, a neki od mojih stranih kolega koji su ovde bili u misijama, iza sebe imaju dvanaest ili više ratova. Nikad nisu ratovali na svojoj zemlji, a meni viziraju put za Hag’. Pred vama je intervju koji je general VRS Ratko Mladić dao američkoj televiziji Si-En-En 1995. godine i koji iz (ne)poznatih razloga nikada nije objavljen. Vrijeme intervjua je avgust 1995. godine, vrijeme opšte ofanzive hrvatske, muslimanske i NATO vojske protiv Vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Po mišljenjima analitičara, intervju nije nikada objavljen jer general Mladić razložno i sa

Solunac Čedomir Popović

Da ga ne zaboravimo !!! Kostur sa Vida – Solunac Čedomir Popović

Selo Brazilovica kod Lazarevca. Prema seoskom groblju, smeštenom na blagoj uzvisini, žurno i žustro korača seljak Slobodan Marinković. Njegova šajkača promiče između spomenika i zaustavi se kod jednog ovećeg. Seljak skide kapu, prekrsti se tri puta i poljubi sliku na spomeniku od crnog mermera. – Bio je veliki srpski junak, dobar čovek i pažljiv komšija. Nikad se ni oko čega nismo zavadili. Mnogo dobrog mi je u životu učinio. Zato, kad prođem pored groblja pomenem ga za pokoj duše – govori Marinković stavljajući na glavu pohabanu šajkaču. Na prednjoj strani spomenika fotografija Čedomira Popovića (1896-1991). Ispod natpis – solunac. Poleđinu spomenika krasi mala crna mermerna pločica safotografijom iscrpljenog srpskog ratnika iz Prvog svetskog rata

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.